Marš na Washington i štrajk žena povodom Trumpove inauguracije

Dan nakon predsjedničke inauguracije i prvog dana Trumpove administracije, 21. siječnja, u Washingtonu će se održati veliki prosvjed žena protiv njegove politike pod nazivom Women’s March on Washington. Dolazak je potvrdilo više od 180.000 ljudi.

Ideja o okupljanju krenula je na društvenim mrežama i ubrzo postala viralna. Smatra se da bi to mogla biti najveća masovna mobilizacija koju je Amerika vidjela kao odgovor na predsjedničku inauguraciju.

  • u rubrici svijet

Feminizam mora biti političniji u suočavanju s trenutnim krizama

Europski ženski lobi u prosincu je izvijestio o održavanju međunarodne konferencije „Movements, Borders, Rights? Feminist Perspectives on Global Issuesin Europe“ u Bruxellesu krajem listopada. Tijekom dva dana je preko 170 feminističkih aktivistkinja i stručnjakinja iz 31 zemlje raspravljalo o tri dimenzije europske političke krize: političkom backlashu, pokretu izbjeglica te ekonomskom razvoju i trgovinskim politikama.

Prilikom rasprave o političkom backlashu naglašeno je kako je vrijeme za djelovanje protiv desnog populizma i antifeminizma sada. Potrebno je razvijanje mjera kojima će se oduprijeti govoru mržnje kao rasističkoj, antidemokratskoj i šovinističkoj retorici. Ove mjere moraju biti razvijene kontekstualno, bazirane na promatranjima specifičnih slučaja. Istaknuta je i odgovornost država koje potiču autoritarni neoliberalizam, nasilničke granične režime te militarizaciju te upozoreno da one moraju biti dočekane žestokim otporom ujedinjenog civilnog društva. Ono mora nadzirati politike financiranja neprofitnih organizacija i društvenih pokreta kako bi osiguralo vlastiti opstanak.

  • u rubrici svijet

Nova opcija na ljevici, osniva se Nova ljevica - stranka za demokratizaciju i održivi razvoj

Stranka Nova ljevica održat će Osnivačku skupštinu u nedjelju 18.12.2016. u 11 sati u Novinarskom domu. U stranačkom političkom djelovanju Nova ljevica - stranka za demokratizaciju i održivi razvoj, zastupat će ideje i braniti vrijednosti koje su navedene u Temeljnim načelima i koja su njeni osnivači zastupali i branili u svom profesionalnom radu i društvenom aktivizmu.

„Nakana nam je da velike ideje ljevice, vizije i kreativni potencijal usmjerimo na pozitivne političke programe i projekte koji će pridonijeti tome da svaki građanin ove zemlje može živjeti životom dostojnim čovjeka, da ima socijalnu sigurnost i zajamčena sva demokratska prava. Usto, da ima pravo i moć sudjelovati u oblikovanju društvenih odnosa i aktivnom kreiranju politike. Ne može profit biti iznad svega – iznad egzistencije "malog čovjeka", iznad naših krvavo stečenih radničkih i ženskih prava, iznad rasprodaje svega što nam je uopće preostalo“, navodi Inicijativni odbor u sastavu Rada Borić, Nadežda Čačinović, Nikola Devčić, Dragan Markovina, Zoran Pusić i Vesna Teršelić.

Proračun 2017: Hasanbegovićev prijedlog za smanjenje sredstava civilnom društvu odbijen

U četvrtak, posljednjeg dana redovnog zasjedanja Hrvatski sabor odlučuje o državnom proračunu za iduću godinu i 132 amandmana podnijeta na taj glavni finacijski dokument. Sjednica je počela u 9:30.

Prvim proračunom koji je predložila vlada Andreja Plenkovića, planiraju se prihodi u iznosu od 121,6 milijardi kuna, rashodi od 128,4 milijarde kuna te deficit u iznosu od 6,8 milijardi kuna ili 1,9 posto BDP-a. Od ukupno 132 pristigla amandmana, najbrojniji su SDP-ovi dok su vladajući uputili tek tri amandmana, i to dva Mostova i jedan HDZ-ovog zastupnika Zlatka Hasanbegovića i nezavisne zastupnice Brune Esih.

Više od jedne istine u užasnoj priči o Aleppu

Prekjučer, 13. prosinca Aleppo je oslobođen ili je pao, ovisno koje medije pratite i/li čije vam se aktivnosti pojavljuju u news feedu na Facebooku, no kako živimo na Zapadu uglavnom ste naišli na ovakve informacije: „u Aleppu se događa 'potpuni sumrak čovječanstva', sirijske pro-vladine snage ulaze u domove i ubijaju na desetke civila, uključujući žene i djecu“ (The Huffington Post), „civili u Aleppu suočeni s egzekucijama“ (USA Today), „dok pro-vladine snage napreduju, službenici UN-a navode kako su primili višestruke izvještaje o egzekucijama“ (New York Times). Ono što nismo čuli, ili što je pisano tamo negdje na kraju teksta do kojeg mnogo ljudi niti ne stigne, potpuno su drugačije informacije, a govore o medijskom ratu Zapada i Istoka.

„Zapad govori Rusiji da smo otišli predaleko u pobjedi protiv terorista“ (Assad za RT), „proslave na ulicama u Aleppu nakon vijesti da je sirijska vojska zauzela istok grada“ (RT), „nema potvrde o zločinima u Aleppu od strane nezavisnih humanitarnih organizacija“ (Sputnik), druga su strana priče koja usput ne govori o 'pobunjenicima', nego o 'teroristima'. No, budući da se radi o medijima koje je Europski parlament proglasio širiteljima 'ruske propagande', kako bi istaknulie problematiku medijskog rata nećemo vam prenijeti vijesti tih medija, već u nastavku donosimo osvrt na situaciju u Aleppu Roberta Fiska za The Independent.

Plenum danas raspravlja o blokadi dekanata

Interventna policija je danas okružila zgradu zagrebačkog sveučilišta kako bi studentima, profesorima i drugima okupljenima u Povorci podrške za Filozofski fakultet onemogućila ulazak u dvorište Sveučilišta. Predstavnici Filozofskog fakulteta uspjeli su ishoditi raspravu o Filozofskom, no kako odluka Senata nije zadovoljila očekivanja studenata i profesora na Plenumu će se raspravljati o blokadi dekanata.

Iako su okupljeni pjevali 'Gaudeamus' prorektor Ante Čović pozvao je policiju, na što su studenti i profesori okupljeni u Inicijativu za Filozofski poručili da je to 'Sramota, a ne Sveučilište!' U povorci je bilo oko 200 studenata i profesora, a krenuli su na sjednicu Senata zakazanu za 12 sati. Nitko od njih na istu nije pozvan jer Senat, kako kažu, ne priznaje 'samoproglašeno' vodstvo fakulteta. Ipak novoizabrani predstavnici Filozofskog uspjeli su pristupiti Senatu i izboriti se da im rektor Boras odobri točku dnevnog reda.

Proračun 2017: Obuljen zadovoljna povećanjem sredstava za kulturu, Hasanbegović i Esih žele 13 milijuna manje za civilno društvo

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek kazala je u subotu u Dnevniku HTV-a kako su u Ministarstvu kulture za sada zadovoljni proračunom za 2017. jer su sredstva za kulturu povećana 3%, dok je u ukupnom iznosu to povećanje gotovo 20%, što je uglavnom rezultat povlačenja sredstava iz fondova Europske unije.

Ta sredstva će „značajno pomoći ne samo u dijelu obnove i očuvanja kulturne baštine, nego i u drugim programima kao što su kultura za mlade koja će krenuti sljedeće godine, program potpore medijima zajednice i tako dalje“, istaknula je ministrica.

Inicijative i udruge diljem Hrvatske obilježile Dan borbe protiv nasilja nad ženama

Povodom Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama u Zagrebu, Poreču i Splitu organizirano je nekoliko prosvjednih akcija i kampanja kojima su aktivisti i aktivistkinje odali počast ženama žrtvama nasilja, poručivši kako država mora preuzeti odgovornost za ubojstva žena, poraditi na sprječavanju rodno uvjetovanog nasilja te hitno ratificirati Istanbulsku konvenciju.

Feministički kolektiv fAKTIV u četvrtak je prosvjednom akcijom na Cvjetnom trgu u Zagrebu upozorio kako su posljednja dva mjeseca ove godine četiri žene ubijene od strane njihovih sadašnjih ili bivših partnera.

Femicid Watch: Sustav ide na ruku ubojicama

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama svake je godine povod konferencijama, okruglim stolovima i javnim akcijama koje o ovoj važnoj temi pokušavaju osvijestiti društvo u cjelini, ali i u krugu stručnjaka/inja i svima onima koji se bave zaštitom i zagovaranjem prava žena raspraviti o uzrocima nasilja, zakonodavnom okviru i njegovoj provedbi, primjerima dobre prakse i mogućnostima promjena koje bi dovele do smanjenja i dalje prevelikog broja žrtava.

O važnosti teme dovoljno govori brojka o gotovo 300 ubijenih žena u posljednjih 10 godina18 žena ubijenih ove godine te činjenica da nasilje prema ženama sve češće iz prekršajnog prelazi u kazneno pravo s povećanjem broja tragičnih slučajeva, kako je istaknuto jučer na Regionalnoj konferenciji 'Femicid Watch – za prevenciju femicida u Republici Hrvatskoj'. Konferenciju je organizirala Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, a uz predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti te stručnjakinje iz regije ugostila i specijalnu izvjestiteljicu UN-a za nasilje prema ženama, njegove uzroke i posljedice - Dubravku Šimonović koja se u okviru svog djelovanja zalaže za uspostavu 'Femicid Watch'-a ili 'Gender-Related Killing of Women Watch'-a u svim državama.

Emisija 'Otpornik', epizoda 10: Ženska ljudska prava

Ove je godine u Hrvatskoj od strane partnera, supružnika ili bliskih članova obitelji ubijeno 17 žena, od čega čak četiri u proteklih mjesec dana. Nasilje nad ženama velik je društveni problem u Hrvatskoj, a zbog aljkavog rada institucija i velike rupe u obrazovanju mladih, taj problem iz dana u dan dobiva sve veće razmjere.  

Nedavno provedeno istraživanje o nasilju u vezama i stava mladih prema nasilju pokazalo je kako 45% mladih u Hrvatskoj vjeruje da mladić ima pravo udariti djevojku ukoliko ga ona ne sluša ili ne vodi brigu o njemu kako bi trebala. Unatoč porastu nasilja, institucije još uvijek ne ulažu dovoljno u njegovu prevenciju, niti se adekvatno brinu o ženama i djeci žrtvama nasilja (više o tome možete pogledati u jednoj od prethodnih emisija 'Otpornika', pod nazivom 'Obiteljsko nasilje').

Subscribe to this RSS feed