Radionica: Suzbijanje diskriminacije u medijskom izvještavanju

Prijavite se na radionicu za novinarke i novinare, urednike i urednice te studente i studentice novinarstva „Suzbijanje diskriminacije u medijskom izvještavanju“ koju organiziraju Centar za mirovne studije, Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, Ured Pučke pravobraniteljice i Hrvatsko novinarsko društvo. 

  • u rubrici najave

Poziv na sudjelovanje na seminaru "Rodno osjetljivo novinarstvo i izvještavanje"

Udruga Pariter poziva vas da se prijavite za sudjelovanje na seminaru "Rodno osjetljivo novinarstvo i izvještavanje – promoviranje promjene za rodnu ravnopravnost", koji će se održati od 04.11. do 10.11.2017. u mjestu Štip u Makedoniji.

Seminar je treća i završna aktivnost istoimenog projekta na kojem će sudjelovati osobe iz partnerskih zemalja Srbije, Makedonije, Italije, Bugarske, Češke, Estonije i Hrvatske. Prethodno održane aktivnosti bile su trening u Beogradu i razmjena mladih u Sajanu.

Tanja Tagirov: Arkzin je bio naš izmišljeni otok!

Jučer je u Beogradu preminula novinarska veteranka i aktivistica Tanja Tagirov.

Rođena je 1961. godine u Zagrebu. Diplomirala je na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Profesionalno se bavila novinarstvom od 1986. godine, s dvogodišnjim prekidom rada u advokaturi. Tokom karijere radila za brojne ex-jugoslovenske pisane i elektronske medije, kao i agenciju. Dio karijere vezan joj je za Zagreb i rad u redakciji Poleta, Danasa i Arkzina. U vrijeme 90-ih i 2000-tih bila je aktivna u mirovnom pokretu. Od 2000. godine živi u Beogradu."

Izrađen arhivski fond Marije Jurić Zagorke

U suradnji Centra za ženske studije s Hrvatskim novinarskim društvom, u okviru projekta Digitalizacija odabrane građe Marije Jurić Zagorke, stvorena je digitalna zbirka osobnih dokumenata i korespondencije (pisma) Marije Jurić Zagorke (31), zapisnika Hrvatskog novinarskog društva (34) i Zakonske odredbe o novinarima i novinarskom radu.

Riječ je o značajnom doprinos za Zagorkinu bibliografiju i biografiju, s naglaskom na njezin angažman u polju socijalnih i radnih prava novinara/ki za koje se svojim članstvom, kao jedna od suosnivačica Hrvatskog novinarskog društva zalagala.

Nagrađeni najbolji novinari/ke 2016., Jasna Babić primila nagradu za životno djelo

Hrvatsko novinarsko društvo (HND) objavilo je povodom Svjetskog dana slobode medija dobitnike/ce godišnjih nagrada HND-a. Nagrada za novinara godine pripala je Zoranu Šprajcu koji od ponedjeljka do četvrtka u studiju RTL Direkta obrađuje najvažnije događaje dana uz uvijek aktualne goste, pomičući granice žanra, a nagrada Otokar Keršovani za životno djelo Jasni Babić koja je ne bez razloga postala je i sinonim hrabrog novinarstva u Hrvatskoj.

"Jasna Babić novinarstvom se počinje baviti u "omladinskoj štampi", a sredinom osamdesetih odlazi u "veliku štampu". Godine 1988., kao već izrazito afirmirana novinarka, ulazi u profesionalno novinarstvo. U vrijeme Domovinskog rata radila je kao ratna reporterka, a u drugoj polovini devedesetih novinarsko pero hrabro umače u društvenu kaljužu otkrivajući brojne društvene i političke afere poslijeratnog tranzicijskog društva. 

Dan slobode medija - Hrvatska u slobodnom padu

Dan slobode medija obilježava se od 1993. godine 3. svibnja, na godišnjicu Windhoeške deklaracije, izjave o principima slobodnih medija koju su sastavila skupina afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji, s jedinstvenom vizijom - zaštititi temeljna prava slobodnog tiska. U Hrvatskoj, na žalost, sloboda medija nije u porastu, već kontinuiranom padu od 2014. godine, kada smo bili na 58. mjestu. Prema izvješću Reportera bez granica Hrvatska je u odnosu na prošlu godinu pala za 11 mjesta i sada se nalazi na 74. mjestu.

Od zemalja u okruženju lošije je rangirana jedino Crna Gora, dok su od Hrvatske bolje Mađarska, Srbija, Bosna i Hercegovina i Slovenija, koja se nalazi na visokom 37. mjestu. Veći pad, uz Hrvatsku, bilježe i Poljska i Mađarska.

Kako (NE) izvještavati o trans, inter i rodno varijantnim osobama

Trans, inter i rodno varijantne (TIRV) osobe posebno su diskriminiran i marginaliziran dio LGBTIQ zajednice, i vrlo su često pogrešno predstavljane u medijima. U svakodnevnom životu nailazimo na prepreke uzrokovane stigmatizacijom raznolikosti tijela, identiteta i iskustava, a ta stigmatizacija podloga je za napastovanje, diskriminaciju, a često i za nasilje.

Kako bi vijest o trans, inter i rodno varijantnoj tematici bila prenesena na način koji izražava poštovanje te kako bi se javnost na pozitivan i adekvatan način upoznala sa životima TIRV osoba i njihovih obitelji, Trans Aid poziva sve medije na odgovorno izvještavanje o TIRV osobama. Uz ovih nekoliko jednostavnih uputa i preporuka zajedno možemo pridonijeti vidljivosti i osnaženosti jedne od ionako najugroženijih skupina u društvu:

HND osudio senzacionalističko izvještavanje o ubojstvu Kristine Krupljan

Hrvatsko novinarsko društvo osudilo je senzacionalističke novinarske priloge povodom ubojstva Kristine Krupljan. U nastavku pročitajte priopćenje HND-a.

Krajnje je neprimjereno i neodgovorno objavljivati priloge pune senzacionalističkih informacija, pa čak i nagađanja, realno potpuno nebitnih za sam događaj. Istovremeno takvi medijski sadržaji dodatno traumatiziraju obitelj žrtve a niti na koji način ne služe potpunijem informiranju niti javnom interesu.

Psihologija mase za uboge klase

Nedavno su na mailove hrvatskih psihologa i psihologinja pristigli identični pozivi za suradnju s jednom TV kućom koja priprema novu reality emisiju. Radi se o emisiji u kojoj je glavna tema, kako se navodi u pozivu na suradnju, ‘ljubav, odnosno traženje budućeg bračnog partnera kandidatima koji nam se prijave za sudjelovanje’.

U svojim su pozivima producenti televizijske kuće zatražili suradnju s ‘psiholozima, sociolozima i astrolozima’ u svrhu procjenjivanja ljudi, njihovih motiva i osobina te procjene budućih ponašanja, pa čak i emocija.

Hrvatsko novinarsko društvo i medijski stručnjaci uz tjednik 'Novosti'

Udruga ‘U ime obitelji’ ovog je ponedjeljka ispred Sabora održala press konferenciju ‘Zloupotreba proračunskog novca namijenjenog srpskoj nacionalnoj manjini’ prilikom koje je Željka Markić izrazila svoju zabrinutost za ‘sredstva namijenjena pripadnicima nacionalnih manjina koja se zloupotrebljavaju za svrhe koje uopće nisu predviđene ni općim ni posebnim kriterijima’, a kao primjer je navela tjednik Novosti, kojeg izdaje Srpsko narodno vijeće.

Gostujući u programu N1 Televizije glavni urednik Novosti, Nikola Bajto, kazao je kako optužbe Željke Markić nisu utemeljene.

Subscribe to this RSS feed