Petogodišnjakinja koja dokazuje da nikada nismo premladi za feminizam

Potreban vam je nov, osvježavajuć pogled na važnost feminističke borbe? Nema problema! Petogodišnja Eva sudjelovala je u projektu Channela 4 u sklopu kojeg je napravljena serija videa pod nazivom 'Tajni život četverogodišnjih, petogodišnjih i šestogodišnjih dječaka i djevojčica'.

U videu u kojem Eva svog prijatelja Judea uči karate imamo priliku vidjeti kako na važnost ženskih glasova gleda samosvjesna, osnažena djevojčica koja smatra da su djevojčice i dječaci potpuno jednaki i ravnopravni.

Gayatri C. Spivak - u obranu humanosti protiv intelektualnog kolonijalizma

„Ljudi me zovu postkolonijalnom kritičarkom. Ja sebe zovem "para-disciplinarnom, etičkom filozofkinjom".

Indijska filozofkinja, spisateljica, književna teoretičarka, društvena kritičarka i profesorica Gayatri_Chakravorty_Spivak, najpoznatija je po prijevodu Of Grammatology (fr. De la grammatologie, 1967), izvorno od Jacquesa Derride, te po eseju Mogu li podčinjeni govoriti? (engl. Can the Subaltern Speak?) iz 1988. koji je sredinom 2010-ih citiran u preko 13.000 znanstvenih radova, a smatra se utemeljiteljskim za postkolonijalnu teoriju.  Sama Spivak smatra se „jednom od najutjecajnijih postkolonijalnih intelektualki“.

Jelena Kovačić: Unutar žutih, impozantnih zidova HNK Rijeka mnogo je volje i energije za promjenom

Dramaturginja Jelena Kovačić, nakon niza godina kazališnog rada, postala je, s početkom ove kalendarske godine i službeno, nova ravnateljica Hrvatske drame u riječkom HNK gdje je naslijedila Magdalenu Lupi. Autorica, zajedno s Anicom Tomić, više nagrađivanih kazališnih projekata, naredne će četiri godine tako krojiti repertoar jedne od četiri nacionalna kazališne kuće koja je, zajedno s novim vodstvom zagrebačkog HNK (osovina Vrgoč-Buljan), počela donositi neke odavno potrebne promjene u nacionalne kazališne kuće.

Dramaturško-redateljski tandem Kovačić-Tomić (koji čini zajedno s Anicom Tomić) nedavno je, osim toga, u zagrebačkom Teatru &TD, gdje su svojevremeno postavile neke od svojih najboljih predstava (Imitatori glasova, 2007. i Kučkini sinovi, 2007.), predstavio i novi autorski projekt Magic Evening.

  • u rubrici Kultura

Susan B. Anthony - sufražetkinja s prve linije

Susan Brownell Anthony bila je aktivistkinja, abolicionistkinja i sufražetkinja. Cijelog se života zalagala za građanska prava i pravo na obrazovanje bez obzira na boju kože i spol te je uvelike zaslužna za donošenje 19. amandmana kojim su žene dobile pravo glasa u Sjedinjenim Državama. Slavan je njezin citat iz 1893. godine: “Organizacija, agitacija, edukacija, to mora biti naš bojni poklič!”

Rođena je 15. veljače 1820. godine u Adamsu u državi Massachusetts. Vrlo rano je usvojila čvrsti moralni kompas i većinu života provela radeći za društvene ciljeve. Anthony je bila drugo najstarije dijete u kvekerskoj obitelji s osmero djece. Obitelj se 1826. godine preselila u Battenville u državi New York, a Susan su uskoro poslali u kvekersku školu blizu Philadelphije. Nakon što je ocu propala tvornica pamučne odjeće krajem 1830-ih, vratila se kući kako bi pomogla obitelji te je radila kao učiteljica.

Miranda July podijelila arhivu iz svoje kolekcije feminističkih filmova

Frustrirana mizoginijom u mainstream i indie filmovima te hollywoodskom nezainteresiranošću za živote žena, Miranda July je 1995. godine odlučila pokrenuti projekt naziva Big Miss Moviola, koji je kasnije preimenovan u Joanie 4 Jackie. Riječ je o kolekciji feminističkih videa i filmova koji je ohrabrio mnoge filmašice, ali i amaterke da se okušaju u kreiranju vlastitih video sadržaja.

Projekt performativne umjetnice, spisateljice i redateljice Mirande July inspiriran je Riot Grrrl pokretom koji je u to vrijeme počeo bjesnjeti portlandskom scenom. U želji da stvori dijalog između djevojaka i žena, July je izdala pamflet kojim je pozvala sve umjetnice i amaterke koje se bave filmskim stvaralaštvom da joj pošalju svoje video uratke.

Laura Papo Bohoreta - prva balkanska feministkinja

Povodom objavljivanja knjige pod naslovom Bohoreta – najstarija kći razgovarali smo s njezinom autoricom, profesoricom u Centru za strane jezike i na Katedri za judaistiku pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Jagodom Večerinom Tomaić, čiji znanstveni interes čini prilično endemično područje u našoj znanosti koje se odnosi na proučavanje sefardske književnosti. U okviru navedene književnosti profesorica Večerina Tomaić se posebno bavi do sada gotovo nepoznatim djelovanjem Sarajke te sefardske književnice, prevoditeljice, skupljačice narodnog blaga, aktivistkinje te feministkinje Laure Papo Bohorete (1891.-1942.).  

Možete li nam ukratko predstaviti Sefarde, tj. sefardsku književnost? Naime, ova je književnost izrazito slabo zastupljena, kako u akademskim krugovima tako i u širem društvenom području, premda pruža iznimno bogatu i zanimljivu povijest.

Feminizam mora biti političniji u suočavanju s trenutnim krizama

Europski ženski lobi u prosincu je izvijestio o održavanju međunarodne konferencije „Movements, Borders, Rights? Feminist Perspectives on Global Issuesin Europe“ u Bruxellesu krajem listopada. Tijekom dva dana je preko 170 feminističkih aktivistkinja i stručnjakinja iz 31 zemlje raspravljalo o tri dimenzije europske političke krize: političkom backlashu, pokretu izbjeglica te ekonomskom razvoju i trgovinskim politikama.

Prilikom rasprave o političkom backlashu naglašeno je kako je vrijeme za djelovanje protiv desnog populizma i antifeminizma sada. Potrebno je razvijanje mjera kojima će se oduprijeti govoru mržnje kao rasističkoj, antidemokratskoj i šovinističkoj retorici. Ove mjere moraju biti razvijene kontekstualno, bazirane na promatranjima specifičnih slučaja. Istaknuta je i odgovornost država koje potiču autoritarni neoliberalizam, nasilničke granične režime te militarizaciju te upozoreno da one moraju biti dočekane žestokim otporom ujedinjenog civilnog društva. Ono mora nadzirati politike financiranja neprofitnih organizacija i društvenih pokreta kako bi osiguralo vlastiti opstanak.

  • u rubrici svijet

Kako sam poželjela Elenu Ferrante za svoju literarnu majku

„Briljantno“, „Bezuvjetno remek djelo“, „Blistava ispovijest pred očima čitatelja“, „Najvažnije spisateljsko postignuće nakon Drugog svjetskog rata“, „Jedno od najboljih djela ove ili bilo koje godine“ – kritičari, čitatelji i publicisti natjecali su se i još se uvijek nadmeću u epitetima, sintagmama i laudama kojima pokušavaju opisati romane talijanske spisateljice Elene Ferrante, autorice koja je u posljednjih pet godina, nakon objave svoja četiri romana Napuljske tetralogije, postala najvećom zvijezdom zapadnog književnog svijeta.

  • u rubrici Kultura

Charlotte Moorman - Feministička "Topless violončelistica"

Charlotte Moorman bila je američka violončelistica, performans umjetnica i jedna od najznačajnijih predstavnica avangardnih umjetničkih tendencija u SAD-u šezedestih godina prošlog stoljeća.

Rođena je i odrasla u Little Rocku u Arkansasu gdje je i započela svirati violončelo. Studije je nastavila na Sveučilištu u Teksasu u Austinu te na glazbenoj akademiji Julliard u New Yorku. Upravo je New York, najvažniji umjetnički centar SAD-a u drugoj polovici dvadesetog stoljeća, postao dom i pozornica gdje je Moorman ostvarila svoju umjetničku karijeru kao prva violončelistica performansa.

Subscribe to this RSS feed