Petogodišnjakinja koja dokazuje da nikada nismo premladi za feminizam

Potreban vam je nov, osvježavajuć pogled na važnost feminističke borbe? Nema problema! Petogodišnja Eva sudjelovala je u projektu Channela 4 u sklopu kojeg je napravljena serija videa pod nazivom 'Tajni život četverogodišnjih, petogodišnjih i šestogodišnjih dječaka i djevojčica'.

U videu u kojem Eva svog prijatelja Judea uči karate imamo priliku vidjeti kako na važnost ženskih glasova gleda samosvjesna, osnažena djevojčica koja smatra da su djevojčice i dječaci potpuno jednaki i ravnopravni.

Ashley Judd: Profitiranje na mizoginiji u gejming industriji mora prestati

Glumica Ashley Judd u svom TED govoru o zlostavljanju žena kao velik je problem istaknula gejmersku industriju. Iako je govor održala još u listopadu, on se na YouTube kanalu pojavio tek prije nekoliko dana. U njemu je prezrela industriju zbog neosjetljivog tretmana žena, a posebice licemjernog stava koji zauzima spram GamerGate inicijative.

U svojoj petnaestominutnoj prezentaciji govorila je o uznemiravanju s kojim se svakodnevno susreće u online svijetu. Pokušala je objasniti i načine na koje su takva iskustva djelovala na nju, pritom iznijevši i nekoliko mogućih rješenja koja bi pomogla obuzdati ono što naziva traumom bivanja žene u online svijetu.

  • u rubrici svijet

Zašto Europa šuti o djevojčicama i djevojkama u migraciji?

Fond UN-a za stanovništvo prošlog je mjeseca izdao izvještaj o stanju svjetske populacije za 2016. godinu. Izvještaj u svom fokusu ima dobrobit desetogodišnjih djevojčica, koja služi kao pokazatelj razvojnog uspjeha. Naime, djevojčice su jedan od 12 kritičnih područja zabrinutosti Pekinške deklaracije i platforme za akciju iz 1995 te su u srži nove Agende održivog razvoja za 2030.

Prema UN-u „Budućnost svijeta određena je sudbinama desetogodišnjih djevojčica“. Kako se radi i o budućnosti Europe, UN je pozvao Europu da prepozna ovaj problem i po uzoru na njega proširi diskurs ljudsko pravaških pitanja vezanih uz djecu u migraciji.

  • u rubrici svijet

SOS telefon na beogradskom trgu osvještava rodno uvjetovano nasilje

UN Žene Srbije pridružile su se globalnoj aktivističkoj kampanji protiv rodno uvjetovanog nasilja i na glavni beogradski trg postavile veliki interaktivni SOS telefon. Riječ je o instalaciji koja služi kako bi slučajnim prolaznicima i prolaznicama ukazala na problem nasilja nad ženama i djevojčicama u Srbiji.

Telefonska instalacija zvoni danonoćno, a svatko tko podigne slušalicu velikog narančastog telefona ima priliku poslušati nekoliko snažnih poruka koje iznose crnu statistiku obiteljskog i rodno uvjetovanog nasilja u Srbiji.

  • u rubrici svijet

Kampanja 'Pričajmo jezikom ravnopravnosti' ukazuje na neravnopravni položaj žena u Hrvatskoj

Ženska soba - Centar za seksualna prava u utorak je održala press konferenciju na kojoj je predstavila kampanju 'Pričajmo jezikom ravnopravnosti' koju provodi u suradnji sa Ženskom udrugom 'IZVOR' iz Tenje i Ženskom grupom Karlovac 'Korak' iz Karlovca.

U javnu kampanju je uključeno više od 15 organizacija iz čitave Hrvatske od kojih je 12 direktno sudjelovalo u osmišljavanju kampanje. Riječ je o ženskim i feminističkim organizacijama koje aktivno djeluju na području borbe za prava žena više od 20 godina i čije je aktivno zalaganje odgovorno za pozitivne promjene vezane uz prepoznavanje i razumijevanje prava žena i rodnu ravnopravnost kao i konkretne učinjene korake na ovom području koje uključuju promjene u javnim politikama, zakonodavstvu i praksama institucija.

Emisija 'Otpornik', epizoda 8: 10. Vox Feminae Festival

U Zagrebu se od 8. do 16. listopada održao jubilarni 10. Voxfeminae Festival, tijekom kojega smo, u duhu ovogodišnje teme - djevojaštva, psojetiteljima i posjetiteljicama predstavile izložbu fotografija stranih i domaćih autorica, više od trideset filmova, organizirale školu rodno osvještenog filmskog stvaralaštva, niz predavanja i diskusija, ali i neizostavni popratni sadržaj u obliku bingo večeri i art sajmova.

Kako bismo Festival predstavile široj publici, u 8. emisiji 'Otpornik' s glavnim organizatoricama festivala razgovarale smo o temama koje smo obrađivale tijekom festivala, ali i o cijelogodišnjem radu portala, odnosno udruge K-zona. Osim toga, intervjuirale smo i glavne gošće festivala koje su predstavile rad svojih inicijativa i udruga te nam dale kratak osvrt na svoja gostovanja.

Catherine Driscoll: Djevojaštvo je prostor užitka i mogućnosti jednako koliko i mjesto prinude

Kada sam svojim prijateljima i poznanicima rekla da će se ovogodišnji Vox Feminae festival baviti djevojkama, svi su bili zaintrigirani, no mnogima nije baš bilo sasvim jasno što sam pod tim točno mislila.

Informacija da su djevojke predmet znanstvenog istraživanja nije, naravno, pretjerano iznenađujuća, no mnogima je novost bila da su se još sedamdesetih godina prošlog stoljeća na presjecištu feminističke kritike i kulturalnih studija formirali tzv. djevojački studiji, interdisciplinarno polje akademskog proučavanja djevojaka i njihove kulture. Moj prvi susret s djevojačkim studijima dogodio se također u akademskom kontekstu i dugujem ga Maši Grdešić i njezinom kolegiju posvećenom žanrovima ženske popularne kulture, kao i Lani Pukanić koja se u hrvatskom kontekstu ovom temom najviše bavila.

Ipak, moj interes za djevojaštvo proizlazi ponajprije iz osobnog, iz činjenice da je ono na različite načine obilježilo i formiralo moje stavove, osjećaje i identitet(e). Upravo mi je zato neizmjerno drago da je jedna od najznačajnijih i svakako najzanimljivijih teoretičarki djevojačkih studija, Catherine Driscoll, bila gošća baš Vox Feminae festivala.

S Catherine sam se našla nakon što je festivalski kaos završio i uz kavu i kolače porazgovarala o svemu što me o djevojkama i djevojaštvu zanimalo: kako postajemo i kada prestajemo biti djevojke, kako se to uopće djevojaštvo studira, u kakvom su odnosu feministkinje i djevojke, kada su uopće djevojke feministkinje i kakve veze sa svim skupa ima Beyoncé?

~ 1. Studirati djevojke ~

Na samom početku, zanima me kako ste se uopće zainteresirali za djevojačke studije? Lako mi je pretpostaviti odakle ljubav prema djevojačkoj kulturi, no kako je ona postala vaš akademski interes?

Da, kao i kod većine osoba koje su odrastale kao djevojke, ovo je nešto što me oduvijek zanimalo. Zapravo je sam ovaj interes jedna od ključnih stvari koje određuju djevojaštvo: postavljaš vlastita očekivanja i razmišljaš o tome kakva bi ti djevojka trebala biti, koje društvene konvencije bi trebala poštivati, a koje ne. Ipak, tek sam se tijekom studija, kao što sam rekla predavanju, susrela sa Simone de Beauvoir koja je sama iščitavala različite tekstove, mahom iz područja psihologije, koji su trebali govoriti o djevojkama i problemima s kojima se one nose. Bilo mi je strašno zanimljivo da ti tekstovi zapravo uopće nisu govorili o djevojkama, već su redovito pretpostavljali da su djevojke nedostatna i nepotpuna verzija dječaka, da žele biti dječaci ili barem poput dječaka. Ispostavilo se da je situacija slična i u sociologiji, filozofiji pa čak i u kulturalnoj teoriji; djevojke su se redovito sagledavale u odnosu prema dečkima, a rijetki su se bavili iskustvom djevojaka u bivanju djevojkama, odnosno načinom na koji one same sebe razumijevaju kao djevojke.

Znatan dio teorije također je inzistirao na procesu postajanja ženom. Djevojke su funkcionirale kao svojevrstan uvod koji je sam po sebi irelevantan i koji je samo stepenica do nečeg važnog i zanimljivog. Ja jednostavno nisam smatrala da je ovo istinito ili dostatno. Odrasla sam okružena sestrama, tetkama i prijateljicama koje su, kao i ja, imale vlastita, nužno kompleksna iskustva djevojaštva i smatrala sam da se o svemu tome treba još mnogo toga ispričati. Imajte na umu da su ovo bile devedesete, danas je situacija znatno drugačija i sve je veći broj ljudi koji pišu o djevojkama (što je izvrsno i iznimno sam zbog toga sretna), no tada se činilo da postoji velika rupa.

  • u rubrici Kultura
Subscribe to this RSS feed