Društvene mreže poslužile kao platforma za raspravu o društvenoj neravnopravnosti

Potaknuti spoznajom o porastu svjetske imovinske nejednakosti, korisnici/e društvenih mreža odlučili/e su upotpuniti sliku ukazujući na različite, međusobno isprepletene društvene nepravde poput rodne neravnopravnosti te različitih prilika u obrazovanju, poslu, zdravstvenom sustavu i obitelji.

Prema Oxfamovu izvješću, siromaštvo polovice svjetskog stanovništva (oko 3,6 milijardi ljudi) u posljednjih pet godina poraslo je za 41%, a čini se na korist 62 najbogatijih ljudi na svijetu, čija imovina sada iznosi ukupno 1, 76 trilijuna dolara.

Ovaj neproporcionalni odnos temeljen je na složenoj garnituri društvenih nejednakosti koje zahtjevaju podjednaku pozornost, kažu stručnjaci/kinje.

Pakistanski nezavisni SDPI na Twitteru je istaknuo problem nejednakih prilika i regionalnog dispariteta, a dobrotvorna organizacija Save the Children nadovezala se komentirajući:

U Indiji, postoji šest puta veća šansa da će dijete rođeno u Assamu umrijeti prije petog rođendana, nego dijete rođeno u Goi.“

Stručnjak za klimatske promjene Assaad Razzouk podsjetio je na pitanje klimatske nejednakosti, uz kartu koja ilustrira naseljenost najtoplijih područja najsiromašnijim stanovništvom.

Iz ActionAida upozoravaju na raspodjelu bogatstva među spolovima, točnije, na činjenicu da 60% siromašne radne snage čine žene i to za prosječno 10-30% manju plaću od muškaraca. Uz rodno uvjetovane razlike u plaćama, globalna ekonomska nejednakost održava se i kroz dostupnost i uvjete rada u odnosu na spol.

Koncept jednakosti naišao je na kritiku tek kada je stavljen u kontekst rješavanja problema, naime, izjednačavanje prilika neće poništiti ogromne zaostatke pojedinih zemalja i skupina. Potrebne su privremene, drastične mjere u korist onih u nepovoljnom položaju – tek tada može nastupiti pravda, piše Independent. [S.M.]

 

 

Zadnja izmjena: 26-01-2016 @ 17:09