Istraživanje otkrilo da kosti iz vikinške grobnice ratnika u Švedskoj pripadaju ženi

Više od stotinu godina arheolozi i povjesničari pretpostavljali su da ljudski ostaci pronađeni zajedno s oružjem i konjima u jednoj od najspektakularnijih grobnica iz vikinškog doba u švedskom gradu Birka pripadaju muškom ratniku. No novo istraživanje pokazalo je da su bili u krivu.

"Zapravo je riječ o ženi staroj oko 30 godina i prilično visokoj, oko 170 centimetara," otkrila je Charlotte Hedenstierna-Jonson, arheologinja sa Sveučilišta u Uppsali nakon što su nalazi istraživanja objavljeni u znanstvenom časopisu American Journal of Physical Anthropology.

"Osim cjelokupne ratne opreme koja je pokopana s njom – sjekira, mač, koplje, strelice koje probijaju oklop, nož, štitovi i dva konja – u krilu joj je pronađena igra na ploči, odnosno strateška igra pomoću koje su se planirale ratne akcije i taktike, što pokazuje da je bila moćni vojskovođa. Možemo pretpostaviti da je planirala, vodila i sudjelovala u bitkama," rekla je Hedenstierna-Jonson.

Grobnicu je otkrio švedski arheolog Hjalmar Stolpe krajem 19. stoljeća, a zbog "muževne" opreme koja je pronađena u grobnici, svi su jednostavno zaključili – bez dokaza – da ostaci pripadaju muškarcu.

No, prije nekoliko godina osteologinja Anna Kjellström sa Sveučilišta u Stockholmu ponovo je proučila ostatke za potrebe drugog istraživačkog projekta te je primijetila da nešto nije u redu. Jagodične kosti bile su tanje i nježnije od muških, a kukovi su bili tipično ženski.

Sada je provedena i DNK analiza, koja je potvrdila da je doista riječ o ženi.

Ilustracija grobnice

"Slika muškog ratnika u patrijarhalnom društvu učvršćena je istraživačkom tradicijom i suvremenim pretpostavkama. Zbog toga je biološki spol ove osobe uzet zdravo za gotovo," napisale su u svojoj studiji Hedenstierna-Jonson, Kjellström i osam drugih istraživača/ica.

"Iako znamo za neke slučajeve kada su vikinške žene bile pokopane s oružjem, ovako važna ratnica nikad prije nije otkrivena i istraživači vikinškog perioda nisu spremno prihvatili ideju žene s oružjem," dodale su istraživačice.

Ovo otkriće Hedenstierna-Jonson opisala je kao fantastično, no dodala je da nije izgledno da će ono uvelike promijeniti percepciju povjesničara o vikinškom društvu kao patrijarhalnom, sačinjenom uglavnom od muškaraca ratnika.

"Vjerojatno nije bilo uobičajeno da žena bude vojskovođa, ali u ovom slučaju to je najvjerojatnije bilo povezano s njezinom ulogom u društvu i obitelji iz koje potječe, i to je imalo veću važnost od njenog spola."

Hedenstierna-Jonson otkrila je da su istraživači/ce, objavivši svoje zaključke, naišle na puno skeptičnih reakcija te da su neki kritičari postavili pitanje jesu li analizirane kosti doista iz te grobnice.

"Mislim da je to posljedica toga kako promatramo povijest, i mnogi od nas željeli bi vjerovati da živimo u najboljem (i ravnopravnijem) od svjetova," zaključila je. The Local

Zadnja izmjena: 17-09-2017 @ 10:32