U zemljama s većom rodnom ravnopravnošću žene imaju bolje kognitivno zdravlje

Stupanj rodne ravnopravnosti u zemlji u kojoj živimo može utjecati na kognitivne sposobnosti žena u srednjoj i starijoj dobi, zaključak je novog istraživanja objavljenog u časopisu Psychological Science kojeg izdaje Udruženje za psihološke znanosti (APS).

Istraživanje je obuhvatilo podatke o kognitivnim sposobnostima sudionika od 50 do 93 godine iz niza nacionalno reprezentativnih istraživanja (ukupno je obuhvaćeno 27 zemalja).

"Ovo istraživanje je prvi pokušaj razumijevanja važnih, no dosad nedovoljno proučavanih negativnih posljedica rodne neravnopravnosti na zdravlje žena u starijoj dobi," objasnio je Eric Bonsang sa Sveučilišta Paris-Daupine i Sveučilišta Columbia, voditelj istraživanja.

"Uočili smo da žene koje žive u zemljama s većom rodnom ravnopravnošću ostvaruju bolje rezultate na kognitivnim testovima od žena koje žive u društvima s velikom neravnopravnošću. Štoviše, u zemljama koje su s vremenom postigle veći stupanj rodne ravnopravnosti kognitivne sposobnosti žena su se poboljšale u odnosu na muškarce."

Bonsang i kolege/ice primijetili su da rezultati na kognitivnim testovima između muškaraca i žena jako variraju po zemljama. Primjerice, u zemljama Sjeverne Europe žene su bolje od muškaraca na testovima pamćenja, dok je u nekim južnoeuropskim zemljama situacija obrnuta. "To nas je potaknulo da pokušamo saznati što je uzrok takvim varijacijama," rekao je Bonsang.

Ekonomski i društveno-politički faktori svakako igraju važnu ulogu, no autori istraživanja zapitali su se je li moguće da i društveno-kulturni faktori – poput stavova o rodnim ulogama – utječu na rodne razlike u kognitivnim sposobnostima diljem svijeta. Početna hipoteza bila im je da će u društvu koje njeguje tradicionalne vrijednosti o rodnim ulogama žene imati slabiji pristup obrazovanju i zapošljavanju te će stoga kasnije u životu na kognitivnim testovima ostvariti niži rezultat u usporedbi s muškarcima iste dobi.

Analiza podataka potvrdila je postavljenu hipotezu. Uočena je poveznica između tradicionalnih stavova o rodnim ulogama i slabijih kognitivnih sposobnosti kod žena.

Drugim riječima, žene u zemljama u kojima su prisutni manje tradicionalni stavovi ostvaraju bolje rezultate na kognitivnim testovima u srednjoj i starijoj dobi u usporedbi sa ženama u tradicionalnijim zemljama.

Bonsang i kolege navode da su promjene u stavovima o rodnim ulogama kroz određeni period povezane s promjenama u kognitivnim sposobnostima žena u odnosu na muškarce. Iako je ovdje riječ o korelaciji, neke druge analize ukazuju na mogućnost uzročno-posljedične veze. Te analize navode da stavovi o rodnim ulogama imaju važan učinak na različite ishode za žene u različitim zemljama.

"Nalazi potvrđuju potrebu za kreiranjem politika usmjerenih ublažavanju rodne neravnopravnosti budući da je očito da posljedice neravnopravnosti nadilaze tržište rada i jaz u plaćama," istaknuo je Bonsang, dodajući da je, kako bismo što bolje razumjeli kognitivno starenje, važno razmotriti naizgled neopipljive utjecaje, kao što su kulturni stavovi i vrijednosti. APS

Zadnja izmjena: 18-08-2017 @ 12:11