Globalni trend zatiranja djelovanja organizacija civilnog društva

Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe, Nils Muižnieks, upozorio je na globalni trend ograničavanja i otežavanja rada organizacijama i braniteljima/cama ljudskih prava. Od 2012. godine, više do 60 zemalja donijelo je ili predložilo legislative koje ograničavaju aktivnosti organizacija civilnog društva, uključujući i pojedine europske zemlje.

Kako navodi, pritisak na organizacije civilnog društva poprim različite forme, od pravnih i administrativnih prepreka, pravnog gonjenja i sankcija, uključujući i kriminalno gonjenje u slučaju nepokoravanja novim restriktivnim pravilima,  do kampanja klevetanja i ostracizma nezavisnih grupa, prijetnji, zastrašivanja, pa čak i fizičkog nasilja prema članovima organizacija.

Posebno ističe Azerbejdžan u kojem je sama registracija OCD-a iznimno otežana, zatim Rusiju u kojoj Zakon o stranim agentima otežava djelovanje organizacijama koje na bilo kakav način pokušavaju utjecati na javno mnijenje i promjenu vladinih politika, Mađarsku gdje se javno propituje legitimitet OCD-a financiranih stranim novcem, Poljsku u kojoj ih se optužuje da rade ptotiv interesa Poljske, da su poslušnici prošlog režima te da služe sami sebi, te Tursku u kojoj je niz organizacija zatvoreno nakon neuspješnog državnog udara pod izlikom da su sudjelovale u njegovom planiranju.

Muižnieks primjećuje da su osobito negativnoj retorici u Mađarskoj, Poljskoj i Makedoniji izložene organizacije koje financira George Soros, odnosno Open Society Foundation, a izražena stigmatizacije može se primjetiti i u Bugarskoj, Rumunjskoj, Srbiji i Slovačkoj.

Postupci vlasti u spomenutim zemljama često se opravdavaju potrebom za transparentnošću, unatoč tome što svi OCD-i ionako redovito podnose financijska i druga izvješća, ali i potrebom Vlade da zemlju obrani od uplitanja stranih sila u politiku te provociranja nemira, zbog čega se u mnogim slučajevima i njihova uloga promatrača na izborima ograničava te ih se proziva zamaskiranim 'političkim strankama'.

Muižnieks ističe da međunarodni zakon o ljudskim pravima eksplicitno prepoznaje pravo na sudjelovanje u javnim poslovima, te da je Europski sud za ljudska prava upozorio kako obilježavanje djelovanja OCD-a 'političkim' vodi nizu različitih interpretacija i može ograničiti ciljeve koji su vezani za normalno funkcioniranje demokratskog društva, poput zagovaranja ljudskih prava i transparentnog djelovanja vlasti. Navodi također kako standardi Vijeća Europe djelovanje OCD-a vide kroz različite aktivnosti, od uspostavljanja komunikacije između zajednice i javnih vlasti, do zagovaranja promjena u zakonima i javnim politikama.

Iako Povjerenik u svom osvrtu Hrvatsku eksplicitno ne spominje, zabrinutost odnosom vlasti prema civilnom društvu u Hrvatskoj izrazila je Emina Bužinkić, predsjednica Vladinog Savjeta za razvoj civilnog društva, ističući evidentnost političke agende kojom se dijelu civilnog društva pokušava onemogućiti rad.

Vlast u odnosu prema Savjetu izbjegava uvriježene demokratske procedure, Vladin ured za udruge već dulje od godinu dana nema predstojnika, a Nacionalnu zakladu za razvoj civilnog društva već se dugo pokušava marginalizirati i staviti na led, kazala je u nedavnom intervjuu za H-Alter. Upozorila je pritom da su civilnom društvu značajno smanjeni iznosi potpora od strane države, dok ga se istovremeno prikazuje kao teret društva.

"Zadnjih je godina u Hrvatskoj došla do izražaja revitalizacija nacionalističkih ideja i militantne retorike koja ne trpi opoziciju. U ovome što se sada dešava prema civilnom društvu, ključan je smjer uništavanja svake opozicije. Ne radi se pritom samo o političkoj opoziciji na ravni HDZ-SDP, već o nečemu daleko širem: prijetnja su organizacije civilnog društva, novinari i mediji koji progovaraju drugačije, progresivna kultura, zviždači, pojedinci koji žele misliti i govoriti drugačije. Zadnjih se godina pokušava revitalizirati stara HDZ-ova krilatica nacionalne unifikacije, pri čemu su svi koji tu ideju ne podržavaju primorani trpjeti pritisak. U tom smislu rekla bih da postoji vrlo jasna politička namjera.", upozorila je Bužinkić.

Navodi kako "niti jednoj vladi do sada nije bilo stalo do civilnog društva, premda je u njima bilo pojedinaca koji su barem do neke mjere razumjeli zašto je ono važno i stavljali njegov razvoj na dnevni red", međutim smatra da upolitici kakavu vodi premijer Andrej Plenković nema previše prostoraza civilno društvo. [Ž.V.]

Zadnja izmjena: 12-04-2017 @ 11:04