Žrtve partnerskog nasilja još uvijek nemaju odgovarajuću pravnu zaštitu

Najveći broj pritužbi građanki i građana podnesenih Pravobraniteljici za ravnopravnost spolova odnosi se na područje rada, zapošljavanja i socijalne sigurnosti, stoji u njezinom Izvješću o radu za 2017. godinu.

Prituživale su se najčešće žene, što ne čudi jer žene čine: većinu nezaposlenih 57%, većinu u potplaćenim sektorima, većinu kao žrtve spolnog uznemiravanja na radnom mjestu, podzastupljene na visokim pozicijama poslovnog odlučivanja te nailaze na „stakleni strop“, nemaju jednake mogućnosti za napredovanje i imaju niže plaće.

Helenca Pirnat Dragičević nova pravobraniteljica za djecu

Od 86 saborskih zastupnika koliko ih je pristupilo glasovanju, za Helenu Pirnat Dragičević glasovalo je njih 83, tri su listića bila nevažeća, dok njezina protukandidatkinja Tatjana Holjevac nije dobila niti jedan glas.

Pirnat Dragičević zaposlena je u Državnom odvjetništvu kao viša državnoodvjetnička savjetnica. Do 2016. godine bila je članica Vijeća za djecu i sudjelovala u izradi Nacionalne strategije za prava djece do 2020. godine.

BonBon prekršio zakon seksističkom reklamom

Ured Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova danas se službeno očitovao o upitu Centra za građanske inicijative Poreč vezanom uz najnovije BonBonove reklame za Deezer uslugu.

Kako je objavljeno na Facebook stranici Seksizam naš svagdašnji, iz Ureda Pravobraniteljice smatraju da poruka reklamne verzije namijenjene ženama (a posredno i muškarcima) nije u skladu sa zakonskim odredbama o prikazivanju žena i muškaraca u reklamama (oglasima), odnosno medijskim sadržajima (čl. 16.st.2. Zakona o ravnopravnosti spolova, čl. 20.st.8. Zakona o medijima).

Izjava Ženske mreže Hrvatske povodom javne rasprave o Nacrtu prijedloga Zakona o pravobranitelju za djecu

Ženska mreža Hrvatske uputila je svoje primjedbe i prijedloge na e-savjetovanje povodom javne rasprave o Nacrtu prijedloga Zakona o pravobranitelju za djecu s konačnim prijedlogom Zakona. Postojeći Zakon, koji je donesen prije 14 godina na snazi je do 1. kolovoza 2017. godine.

Ovim putem izjavu Ženske mreže Hrvatske povodom javne rasprave prenosimo u cijelosti:

'U ime obitelji' traži ukidanje pravobraniteljstva za djecu, ravnopravnost spolova i osobe s invaliditetom

Nakon što je u ožujku Ustavni sud zbog formalnih razloga ukinuo Zakon o pravobranitelju za djecu, ovih je dana krenulo javno savjetovanje o prijedlogu novog Zakona kako bi on bio donesen do 1. kolovoza kada prestaje važiti aktualni propis. Na web platformi e-Savjetovanje sa svojim kritikama i prijedlozima do sada se u raspravu uključila samo jedna organizacija - U ime obitelji, koja suprotno svojem deklariranom poslanju i ocjeni da su u Hrvatskoj najugroženije žene i obitelji s djecom, u udruzi U ime obitelji sada traže ukidanje upravo institucija specijaliziranih za zaštitu tih ranjivih skupina, piše forum.tm.

U ime obitelji se zalaže za hitno razrješenje pravobraniteljice za djecu Ivanu Milas Klarić te za ukidanje njezinog pravobraniteljstva, kao i institucije pravobraniteljstva za ravnopravnost spolova i onog za osobe s invaliditetom.

Branka Meić Salie: Potreban je zakon kojim bi se jasno propisali načini ostvarivanja podrške studentima s invaliditetom

U drugom tekstu temata posvećenog uključenosti osoba s invaliditetom u sustav visokoškolskog obrazovanja s Brankom Meić Salie, savjetnicom pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, razgovaralie smo o postojećem sustavu podrške studentima/icama s invaliditetom, načinima na koje bi se on mogao unaprijediti, kao i načinima na koje bi se veći broj studenata/ica potaknuo na upis studija.

 
Prava osoba s invaliditetom trenutačno su zajamčena jako velikim brojem različitih, vrlo često nedovoljno jasnih zakonskih i podzakonskih propisa. Postoji li intencija i/ili potreba da se prava OSI objedine i jasnije definiraju? Na koji način se ovo tiče studenata/ica s invaliditetom?

Što se tiče propisa, a i općenito svih drugih usluga u najširem smislu koje koriste svi građani, tendencija je mainstreaminga. To znači da nije uputno stvarati posebne usluge ili posebne propise, već unutar postojećih dodatno pojasniti kako neka prava ili usluge mogu realizirati osobe koje su drugačije od prosjeka, dakle, uz uvažavanje svih oblika ljudske različitosti od kojih je invaliditet samo jedan dio.

Koliko sam uspjela saznati, na nacionalnoj razini ne postoje pouzdani podaci o ukupnom broju OSI koje su uključene u visokoškolsko obrazovanje. Je li uzrok nedostataka statistike stigmatizacija koja proizlazi iz samog čina popisivanja OSI? Mislite li uopće da bi postojanje ovakve statistike moglo koristiti samim studentima/icama?

Studenti s invaliditetom nisu se dužni registrirati kao studenti s invaliditetom ukoliko smatraju da bi time bili dodatno stigmatizirani. Međutim, ukoliko žele ostvariti pravo na određeni oblik prilagodbe ili podrške tijekom studiranja potrebno je da upute zahtjev i prilože svu potrebnu dokumentaciju kojom će dokazati svoj status. Time se u skladu s definicijom invaliditeta iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom ogleda socijalni model invaliditeta prema kojem okolina pretvara oštećenje neke osobe u invaliditet odnosno nemogućnost sudjelovanja u aktivnostima na ravnopravnoj osnovi s osobama bez invaliditeta. Drugim riječima, osoba bez podlaktice ne mora nužno biti i osoba s invaliditetom ukoliko joj njezino oštećenje ne sprječava u redovitom funkcioniranju niti joj za takvo funkcioniranje trebaju dodatne prilagodbe i podrška. Takva osoba će međutim imati suženi izbor zanimanja pa stoga smatramo da je opravdano da pri konkuriranju za neki od studija gdje njezina teškoća neće predstavljati dodatni izazov ima prednost.

Pravobraniteljica traži reakciju DORH-a zbog pro-life kampanje „Želim živjeti“

Nakon 100-tinjak pritužbi građanki i građana vezanih uz aktivnosti inicijative ProLife.hr „Želim živjeti“, iza koje stoji Zaklada Vigilare, u svjetlu anti-diskriminacijskih odredbi Zakona o ravnopravnosti spolova na ovu je problematiku reagirala Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova. Osobito problematičnim smatra „prikaz trudnice u viskom stupnju trudnoće koja, prema Zakonu o zdravstvenim mjerama za ostvarivanje prava na slobodno odlučivanje o rađanju djece (NN 18/78 i 88/09), ne smije biti podvrgnuta induciranom pobačaju (gornja granica je 10 tjedana od dana začeća), čime se javnost svjesno dovodi u zabludu, a majke se izrijekom naziva ubojicama“.

Isto se dodatno naglašava u video materijalu koji izražava stajalište da tijekom pobačaja dolazi do sakaćenja djeteta, pri čemu se zdravstvena usluga legalno induciranog pobačaja poistovjećuje s ubojstvoma, a liječnike/e i žene koje se odluče na prekid trudnoće proziva ubojicama.

Femicid Watch: Sustav ide na ruku ubojicama

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama svake je godine povod konferencijama, okruglim stolovima i javnim akcijama koje o ovoj važnoj temi pokušavaju osvijestiti društvo u cjelini, ali i u krugu stručnjaka/inja i svima onima koji se bave zaštitom i zagovaranjem prava žena raspraviti o uzrocima nasilja, zakonodavnom okviru i njegovoj provedbi, primjerima dobre prakse i mogućnostima promjena koje bi dovele do smanjenja i dalje prevelikog broja žrtava.

O važnosti teme dovoljno govori brojka o gotovo 300 ubijenih žena u posljednjih 10 godina18 žena ubijenih ove godine te činjenica da nasilje prema ženama sve češće iz prekršajnog prelazi u kazneno pravo s povećanjem broja tragičnih slučajeva, kako je istaknuto jučer na Regionalnoj konferenciji 'Femicid Watch – za prevenciju femicida u Republici Hrvatskoj'. Konferenciju je organizirala Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, a uz predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti te stručnjakinje iz regije ugostila i specijalnu izvjestiteljicu UN-a za nasilje prema ženama, njegove uzroke i posljedice - Dubravku Šimonović koja se u okviru svog djelovanja zalaže za uspostavu 'Femicid Watch'-a ili 'Gender-Related Killing of Women Watch'-a u svim državama.

HAK u obiteljsko članstvo prihvaća i LGBT obitelji

Na Crol.hr portalu danas je objavljeno kako je Hrvatski autoklub u pogodnost obiteljskog članstva uključio i životna partnerstva. Cijela je priča započela ljetos, kada su se čitateljice obratile portalu jer im je HAK odbio mogućnost kupovine obiteljskog članstva, tvrdeći da supružnici moraju biti različitih spolova.

Unatoč tome što je Zakon o životnom partnerstvu stupio na snagu 6. kolovoza 2014. godine, gotovo godinu dana kasnije, prilikom uvođenja obiteljskog članstva HAK nije smatrao da istospolne zajednice imaju pravo na obiteljsko članstvo. Zbog toga je pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Višnja Ljubičić, pokrenula antidiskriminacijski postupak i zatražila pismeno očitovanje o stvarnoj praksi koju HAK ima u pogledu pristupa uslugama koje pruža. Iz ureda pravobraniteljice HAK-u je 22. kolovoza pristigao i dopis u kojemu se ističu članak 2. i članak 3. Zakona o životnom partnerstvu osoba istog spola (NN 92/14) koji životno partnerstvo definiraju kao zajednicu obiteljskog života.

Subscribe to this RSS feed