Prva tribina Inicijative za feministički FFZG o dobrim i lošim stranama Oktobra iz rodne perspektive

Na Filozofskom fakultetu je u petak 8. prosinca, održana tribina Oktobarska revolucija iz rodne perspektive u organizaciji Inicijative za feministički Filozofski. Na tribini su sudjelovale Andrea Anđelinić (studentica treće godine komparativne književnosti i kroatistike), Mia Gonan (diplomirana povjesničarka umjetnosti i sociologinja) i  doc. dr. sc. Ankica Čakardić (profesorica na Odsjeku za filozofiju), a moderator je bio Ante Andabak.

Prva tribina u organizaciji novonastale Inicijative izazvala je veliki interes, stoga je događanje preseljeno u veću dvoranu koja se brzo popunila, što svjedoči koliko je tema tribine aktualna, a i potrebna.

Prapovijesne žene bile su snažnije od današnjih profesionalnih sportašica

Znanstvenici s Cambridgea otkrili su da su prapovijesne žene imale veću snagu u gornjem dijelu tijela od, primjerice, ženskog veslačkog tima.

Kako bi ispitali koje su sve fizičke zadatke žene u prošlosti morale obavljati, istraživači su posegnuli za kostima žena koje potječu iz perioda od ranog neolitika do srednjeg vijeka. Te drevne kosti su usporedili s kostima sportašica koje su članice elitnog sportskog kluba Cambridge University Women’s Boat Club, a koje treniraju 18 sati tjedno.

  • u rubrici svijet

Ničija zemlja: Fotografkinje koje su zabilježile Prvi svjetski rat

U Impressions Gallery u Bradfordu u Engleskoj postavljena je fotografska izložba koja istražuje žensku perspektivu Prvog svjetskog rata. U postavu se nalaze radovi fotografkinja koje su radile na bojišnici, kao i radovi autorica koje su direktno bile inspirirane ratom.

Novinarka časopisa BBC History Extra razgovarala je s kustosicom izložbe, Pippom Oldfield, o izložbi i ženama koje su postale pionirke ženske ratne fotografije. Intervju prenosimo u cijelosti.

Dani povijesti u Rijeci: Žene kroz povijest

Dani povijesti su već tradicionalan projekt Udruge studenata povijesti „Malleus“ koji se održava kao dvodnevna serija predavanja profesora i studenata o unaprijed određenoj temi. Ovogodišnji Dani povijesti održat će se pod nazivom „Žene kroz povijest“ te će se na taj način okupiti veliki broj izlagača s Filozofskog fakulteta u Rijeci, ali i ostalih sveučilišta u Republici Hrvatskoj.

  • u rubrici najave

Četiri posla koja su žene obavljale u prošlosti, a zbog kojih nam je drago što živimo u 21. stoljeću

Zaposliti se kao žena u srednjovjekovnoj Europi, Londonu u Viktorijanskom dobu ili pak u staroj Mezopotamiji često je značilo obavljati poslove koji nisu bili previše zabavni. Žene su se kroz povijest bavile raznim poslovima, od kojih su dominirale na onima koji su bili rodno određeni (poput kraljica, guvernanti ili svećenica), ali i na onima koji bi nas danas iznenadili (npr. žene su do kasnih 70-ih imale vodeću ulogu u programiranju).

S obzirom na to da se ponuda i potražnja poslova izmjenjuju poput plime i oseke, tako su nestali i neki poslovi koji su u ono vrijeme bili smatrani tipično ženskima. Naposljetku, to nije bilo toliko ni loše, osim ako ste bili žena koja je imala snažnu želju raditi dok joj pijavice sišu krv, biti redovito trovana fosforom ili, pak, optužena za plemkinjine ne tako plemenite plinove.

„Sluškinjina priča“ – podsjetnik na to da historijska dinamika ovisi o nama!

Lako je, i ne nužno pogrešno, kazati da je Sluškinjina priča Margaret Atwood "aktualnija nego ikad". No, ovo 'ikad' zapravo označava samo 20. i početak 21. stoljeća. Priča je za nas relevantna, ali to ne znači da jednostavna analogija može objasniti što je aktualno, a što pogrešno preslikano na realno postojeća kapitalistička društva. Teško bi bilo iz činjenice postojanja 'Hoda za život' ili organizacije U ime obitelji, Sluškinjinu priču uspješno prikazati kao realan mogući scenarij naše budućnosti. Ipak, to što nešto nije realno, ne znači da ne može biti relevantno, ako ni zbog čega drugoga, onda kao kontraprimjer ili upozorenje. Svijet vjerojatno nikada u historijskoj memoriji ljudi nije brojao toliko mnogo potencijalnih motiva za distopijski scenarij jer nikada nije bio toliko umrežen, a ljudsko djelovanje u kratkom periodu nikada ranije u povijesti nije imalo takav globalni učinak na cjelokupni planet.

Anne Frank: vedra, talentirana i beskompromisno svoja

“Ne želim živjeti uzalud, kao većina ljudi. Želim biti korisna i donositi zadovoljstvo svim ljudima, čak i onima koje nikada nisam upoznala. Želim nastaviti živjeti i nakon smrti!

Djevojka koju većina ljudi pamti samo kao autoricu i protagonisticu jednoga od mnogih lektirnih djela koja su bili prisiljeni čitati u osnovnoj školi, Anne Frank mnogo je više od natuknice u bilješkama uz čitanje. Napisavši svoj Dnevnik u skrovištu iza očeve tvrtke Opekta u razdoblju od srpnja 1942. do uhićenja 1944., ostavila je trag ne samo u povijesti nego i u formativnim godinama mnogih dječjih života.

Anne Frank, čije puno ime glasi Annelies Marie Frank, rođena je 12. lipnja 1929. godine u Frankfurtu u Njemačkoj. No dolaskom Hitlera na vlast 1933. godine, Anninoj liberalnoj židovskoj obitelji sigurnost nije mogla biti zajamčena. Bili su prisiljeni preseliti se u Amsterdam, gdje je Anne provela većinu svog djetinjstva.

Subscribe to this RSS feed