Tribina Instituta za etnologiju i folkloristiku: Žene u sportu

U utorak, 8. svibnja u 13.00 sati u sklopu ciklusa Tribina IEF-a održat će se predavanje Važno je sudjelovati? Rasprava o ženama u sportu.

Znamenita izjava utemeljitelja suvremenih Olimpijskih igara i oca modernog olimpizma Pierrea de Coubertina kako je uključivanje žena u igre „nepraktično, nezanimljivo, neestetično i neispravno“ paradigmatski je primjer načina na koji društvo razumijeva sport i njegove sudionike i sudionice posljedično promovirajući jedne i isključujući druge. Kao ratna aktivnost za mirnodopsko doba utemeljena u prvom redu na tjelesnim kapacitetima snage, izdržljivosti i brzine, sport je historijski smatran prirodnom i poželjnom aktivnošću muškaraca, dok je žensko sudioništvo određivano pogubnim kako za žensko zdravlje tako i za moral publike.

Unatoč brojnim institucionalnim i širim društvenim pomacima vezanima uz ravnopravnost muškaraca i žena koji su i doveli do priznavanja njihova jednakog prava na bavljenje formaliziranim natjecateljskim sportom, žene sportašice su i dalje suočene s brojnim preprekama koje imaju svoje jasne društvene, političke i financijske posljedice. Zatvorene u „ženske sportove“, mnoge su izložene diskriminaciji te direktnom i indirektnom (simboličkom) nasilju od kojih se potonje, između ostaloga, očituje ili u medijskoj hiperseksualizaciji njihovih tijela ili pak u zgražanju nad nedovoljnom ženstvenošću istih. I premda sportašice rjeđe pronose vrijednosti rodne ravnopravnosti, njihovi su sportski uspjesi potencijalno korisniji za ostvarenje ravnopravnosti nego što im se to priznaje. Naime, upravo svojim rezultatima one dovode u pitanje vjekovne predrasude o ženskim tijelima kao slabašnima i o ženskoj volji kao nedostatnoj, rušeći tako neke od prvih i posljednjih uporišta spolnih i rodnih hijerarhija.

Na ovoj tribini o sportu će se prvo govoriti iz ontološke perspektive zaključujući o njegovoj prirodi i posljedičnim očekivanjima spram njegovih sudionika. Nadalje, bit će riječi o ženama u formaliziranim natjecateljskim sportovima, preprekama i iskušenjima na koje nailaze te načinima na koje ih savladavaju. Zaključno, na primjerima upravo hrvatskih sportašica bit će obrazloženi emancipatorni aspekti sporta te njegova potencijalna uloga ne samo u izgradnji sretnih i ponosnih nacija već i u ostvarenju pravednijeg društva u cjelini.

ANA MASKALAN je znanstvena suradnica u Centru za omladinska i rodna istraživanja Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu. Diplomirala je i doktorirala na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Područja njezinog istraživačkog interesa uz rodne i utopijske studije su teorije tjelesnog identiteta, transhumanizam, pop-kultura, kiberkultura, kultura straha te politička i socijalna pitanja društvene pravednosti i diskriminacije. Surađivala je na desetak znanstveno-istraživačkih projekata. Autorica je knjige Budućnost žene: Filozofska rasprava o utopiji i feminizmu (IDIZ; Plejada: Zagreb, 2015.) i koautorica knjige Identitet i kultura (M. Labus, L. Veljak, A. Maskalan i M. Adamović; IDIZ, 2014.).

Zadnja izmjena: 03-05-2018 @ 16:07