Kome treba poduzeće? Kombinat Borovo, 1988. – 1991.

Izložba "Kome treba poduzeće? Kombinat Borovo, 1988. – 1991." održava se od 4. do 11. prosinca 2017. u NMG@PRAKTIKA — Klub KOCKA (Dom mladih Split, Ulica slobode 28). Otvaranje izložbe je u ponedjeljak, 4. prosinca 2017. u 20 h, a izložbu možete pogledati radnim danom između 20 i 22 h.

“Ako propadne Borovo, propast će i Jugoslavija”, ponavljali su radnici Borova krajem 1980-ih. Ova fraza malo će značiti prosječnom čitatelju. Možda će ga navesti na pomisao da su radnici govorili o 23 nacionalnosti koje su radile u kombinatu; no, to je samo dio priče. Vukovar kao grad sa snažnom radničkom tradicijom u potpunosti je izbrisan iz našeg kolektivnog sjećanja. Zajedno s njim izgubljeno je i sve povezano s radom, radništvom, industrijom koja nosi jedan grad; zanemareno je klasno iskustvo i klasna perspektiva.

U istraživanju “Kontinuitet društvenih sukoba 1988.–1991.: kombinat Borovo” kroz studiju slučaja proučavali smo veze između radničkih štrajkova, odnosno klasnih sukoba s kraja osamdesetih i početka nasilnih sukoba iz devedesetih. Krećući od štrajka 1988., pokušali smo rekonstruirati iskustvo borovskoga radništva do ljeta 1991., promjenu njihove pozicije s obzirom na promjene u jugoslavenskom društvu, ali i dostupne strategije za artikulaciju njihovih interesa; prije svega otpor općem srozavanju životnog standarda, osiromašenju i prekarizaciji rada. Za ovu rekonstrukciju služili smo se tjednikom kombinata i dubinskim intervjuima s bivšim radnicima i radnicama Borova.

Istraživanje je pred nas postavilo niz izazova i problema. Neki od njih praktične su prirode: dokumentacija kombinata iz perioda koji nas zanima nedostupna je (uništena ili nestala), nekih brojeva tvorničkog tjednika nema u Gradskom muzeju u Vukovaru, do nekih sudionika događaja nismo uspjeli doći. Drugi su proizvod ideoloških preslagivanja kojima se bavimo: Grad Vukovar, danas sveden na status žrtve, iz perspektive našeg istraživanja pojavljuje se kao industrijski i radnički grad, u kojem je multietničnost banalna životna činjenica, a njegovi stanovnici ljudi prvenstveno zainteresirani za egzistencijalna pitanja. Da bismo upoznali ovakav Vukovar, potrebno je oduprijeti se čitanju povijesti unazad i izaći iz okvira nacionalnih projekata nastalih na ruševinama socijalističke Jugoslavije. Ovakav pristup omogućava nam da i sadašnji trenutak sagledamo u svjetlu svega potisnutog iz društvene memorije.

Smatramo da ovo istraživanje može dati doprinos progresivnoj društvenoj promjeni danas, kada prepoznajemo trendove slične onima s kraja osamdesetih. Aktualna pitanja koje ono otvara ne tiču se samo sjećanja, već i organizacije, podrške i solidarnosti: iz kojih razloga mobilizacijski potencijal radništva 1980-ih nije stvorio željenu društvenu promjenu? Koji su bili faktori slabljenja i fragmentacije radničkog otpora? Koji je oblik savezništva mogao pomoći kako bi se potencijal radničkog bunta iskoristio? I kako te lekcije odgovaraju na današnja izvanredna stanja?

Grupa Borovo

U sklopu izložbe, 4. prosinca u 18h u Beton kinu, Dom mladih Split, održat će se javna tribina "(Su)život umjetnika/ca i radnik/ca" na kojoj će se predstaviti umjetnički i istraživački radovi koji otvaraju pitanja odnosa umjetnosti i društvenog angažmana - propalih industrija, rada, radničkih i ljudskih prava te solidarnosti u kontekstu posttranzicijske Hrvatske i to kroz studije slučaja: Kombinat Borovo, Motel Trogir, Dalmatinka Sinj, Dalmacijavino, Jadrankamen i Uzor. Tribinu moderiraju Nataša Bodrožić i Ivana Meštrov (Slobode veze).

Više informacija o izložbi i tribini možete pronaći ovdje.
Zadnja izmjena: 30-11-2017 @ 13:45