Odredba o sramoćenju na 'stupu srama'

U travnju ove godine novinarka Jutarnjeg lista Slavica Lukić osuđena je za kazneno djelo sramoćenja, Županijski sud u Zagrebu ovu je odluku ukinuo, no unatoč nastojanjima stručnjaka koji su upozoravali da je odredba o kaznenom djelu sramoćenja izrazito opasna po novinarske slobode, te da bi ju trebalo trajno odstraniti iz Kaznenog zakona, u prijedlogu izmjena i dopuna Kaznenog zakona Vlada RH nije se odlučila na taj korak.

Pravni stručnjaci i predstavnici novinara složni su u tome kako je riječ o određenom poboljšanju dosadašnjih odredbi, ali da se u cjelini i dalje radi o koraku natrag, koji ostavlja dovoljan prostor da se slučaj Lukić ponovi nekom drugom novinaru. U prijedlozima koji će se u saborskoj proceduri naći vjerojatno na jesen, ostaje se pri sustavu tri kaznena djela protiv časti i ugleda - uvreda, kleveta i sramoćenje.

Boromina: Posljednji hit iz Borova

U vukovarskom kombinatu Borovo, 1968. godine, nastale su prve Borosane, a 2014. svjetlost dana ugledao je i sasvim novi brend, Boromina. Boromina je, kaže produkt-dizajnerica Iva Ćurković koja im je bila idejni tvorac, Borosanina 'kći', nepoznatog 'oca', a 'dobri ujak' joj je Startas.

Nastale u suradnji s ortopedima, Borosane su izuzetno udobne, a čak im i ime čini spoj riječi Borovo i latinskog sanare, odnosno liječiti. Nosile su ih prodavačice, konobarice, radnice u tvornicama, čistačice, koje tvrde da su upravo zahvaljujući Borosanama mirovinu dočekale bez bolova u nogama i leđima.

Radionica popluna u središtu Zagreba

U samom središtu grada, u Ilici nadaleko od Britanskog trga, smjestila se posljednja zagrebačka radionica popluna. Ploča iznad trgovine je zahrđala, a izloge krasi jedan mali poplun i nekoliko jastuka, no 'Radionica popluna' i dalje radi.

Vlasnica Alenka Antonić-Soban, radnju je preuzela od majke 1978. godine, ali radionica i trgovina postoje još od 1936. godine. Posla je bilo sasvim dovoljno do prije 6 ili 7 godina kada je tekstilna industrija u Hrvatskoj doživjela potpuni kolaps, a u shopping centre nahrupila jeftina sintetika.

Psihičko nasilje u obitelji kao kazneno djelo

Prijedlozi izmjena i dopuna Kaznenog zakona, koje je na saborsku proceduru uputila Vlada RH, donose pozitivne pomake, pa bi tako psihičko nasilje trebalo postati kaznenim djelom, ali ekonomsko nasilje, kao i određeni oblici zločina iz mržnje ostaju izvan dometa kaznenog zakonodavstva.

Ministar pravosuđa Orsat Miljenić, prokomentirao je da je psihičko nasilje često i puno teže od fizičkog, te da će se, ukoliko se radi o dugotrajnom i intenzivnom ugnjetavanju s posljedicama, ono ubuduće tretirati kao kazneno djelo, a ne samo prekršaj.

Prvu presuda za mobbing u akademskoj zajednici izborila pravobraniteljica za djecu

Pravni fakultet u Zagrebu nije zaštitio dr. Ivanu Milas Klarić, docenticu na Katedri za obiteljsko pravo, od mobbinga koji je duže vrijeme nad njom provodila njezina šefica dr. Dubravka Hrabar, stoga joj mora nadoknaditi neimovinsku štetu u iznosu od 200.000 kuna te još 47.500 kuna odvjetničkih troškova.

Sukus je to prvostupanjske, nepravomoćne presude Općinskog radnog suda u Zagrebu, koji je 22. srpnja, nakon godinu i pol dugog postupka, utvrdio da je redovita profesorica u trajnom zvanju dr. Dubravka Hrabar mladu asistenticu psihički zlostavljala i ponižavala u cilju ugrožavanja njezina ugleda, časti i ljudskog dostojanstva.

Hrvatska: Potpuna stagnacija ženskog poduzetništva

Hrvatska je u EU na začelju što se tiče zaposlenja žena u socijalnom poduzetništvu, a prosječna plaća kod žena iznosi 85% plaće muškaraca.

Sve žene u Republici Hrvatskoj imaju problem izlaska na tržište rada, mahom i zbog teškoće u pomirbi obitelji i posla, a susreću se i s problemima planiranja obitelji i zadiranja poslodavca u intimu. Stopa nezaposlenosti žena u RH je općenito visoka, a najviše u Slavoniji i Dalmaciji, zbog tradicionalnog poimanja života žene kao kućanice i majke koja skrbi o obitelji i domaćinstvu dok muškarac na tržištu rada privređuje.

Najpopularnije zemlje za studentsku razmjenu u Hrvatskoj

Europska komisija objavila je statističke podatke koji pokazuju da je u akademskoj godini 2012./13. oko 270,000 studenata iskoristilo program financijske potpore Europske unije Erasmus, namijenjene studiranju ili obavljanju prakse u inozemstvu.

Studiranje na visokom učilištu i dalje je najpopularniji izbor, dok se petina studenata (njih 55,000) odlučila za praksu u tvrtkama. Najpopularnije destinacije za mobilnost su Španjolska, Njemačka i Francuska, a države koje šalju najveći broj studenata u odnosu na populaciju diplomanata su Luksemburg, Lihtenštajn, Finska, Latvija i Španjolska.

Riječki Ekonomski fakultet prvi financira studentsko samozapošljavanje

Na riječkom Ekonomskom fakultetu pokrenut je projekt partnerstva u poduzetništvu, što znači da će Fakultet vlastitim sredstvima pomoći studentima u pokretanju poslova. Ovo je prvi takav projekt u Europi, a namjera je da se studentima pomogne u samozapošljavanju.

Za sufinanciranje takvih projekata Ekonomski fakultet bi godišnje izdvajao oko 200 tisuća kuna vlastitih sredstava, a kasnije bi od dobiti tako osnovanih poduzeća mogle biti pokrenute nove ideje, objašnjava dekan Heri Bezić. Dodaje da su se profesori koji sudjeluju u projektu odrekli honorara, što je začudilo njihove kolege, ne samo u Hrvatskoj već i u inozemstvu.

Objavljen webzine Komikaze # 36 (summer edition)

KOMIKAZE, mreža za širenje strip aktivnosti na webu te elektronsku i tiskovnu distribuciju stripova pretežito mladih autora/ica, za cilj ima povezati strip aktiviste balkanske regije i svijeta radi razmjene informacija i konkretnih strip proizvoda.

Trideset i šesto, ljetno izdanje internacionalnog webzinea predstavlja niz autora iz Kine, Perua, Argentine, Meksika, Čilea, Španjolske, Estonije, Francuske, SAD-a, Srbije i Hrvatske.

Hrvatski sabor izglasao Zakon o životnom partnerstvu i potvrdio: sve obitelji su jednake!

Sa 89 glasova „za“ Hrvatski sabor usvojio je Zakon o životnom partnerstvu koji je definiran kao zajednica obiteljskog života dvije osobe istog spola, te ju kao takvu štite Ustav Republike Hrvatske, Europska konvencija o ljudskim pravima i Ustavni sud Republike Hrvatske.

Od sad su brak, izvanbračna zajednica, životno partnerstvo i neformalno životno partnerstvo zakonski priznati kao zajednice koje predstavljaju obiteljski život, poručuju iz Zagreb Pride-a.

Donesena Strategija razvoja poduzetništva žena u RH (2014-2020)

Vlada Republike Hrvatske je na sjednici održanoj 18. lipnja 2014. godine donijela Strategiju razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj , za razdoblje od 2014. do 2020. godine, a usvojeno je i Izvješće o provedbi Strategije razvoja ženskog poduzetništva u Republici Hrvatskoj od 2010. do 2013. godine.

Strategija razvoja poduzetništva žena u Republici Hrvatskoj, za razdoblje od 2014. do 2020. godine na odgovarajući način je povezana sa Strategijom razvoja poduzetništva u Republici Hrvatskoj od 2013. do 2020. godine, a ujedno predstavlja i ispunjenje obveze iz Nacionalne politike za ravnopravnost spolova za razdoblje od 2011. do 2015. godine, u dijelu koji se odnosi na osnaživanje poduzetništva žena.

Ravnateljica državne institucije poslala policajce na studente

Tridesetak radnika Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje uglavnom zaposlenih preko studentskih ugovora, koji su obavljali logističke poslove u procesu provedbe državne mature, u srijedu je dobilo izvanredne otkaze jer su se pobunili pošto im je ravnateljica Maja Jukić odbila isplatiti novce, javlja Stav.

Nakon što su obavili mukotrpan posao, koji za neke od njih traje od veljače ove godine, pri čemu su žrtvovali i vlastite ispitne rokove, jučer su otišli na razgovor s ravnateljicom Jukić i Petrom Bezinovićem, predsjednikom Nacionalnog odbora, kako bi saznali što je s neisplaćenim a odrađenim vremenom, koji za neke premašuje 300 radnih sati.  

Plusevi i minusi Trećeg programa HTV-a nakon dvije godine emitiranja

Nakon dvije sezone emitiranja, Treći program HRT-a dobiva dobre kritike, a nedostatak dinamičnijeg vlastitog programa i koprodukcije s domaćim nezavisnim proizvođačima, problem je koji će trebati što skorije riješiti.

Komentirajući pokretanje Trećeg programa, njegov glavni urednik Dean Šoša kaže da je želio napraviti oazu za filmsku i kulturnu supkulturu i za sve razočarane dosadašnjom televizijskom ponudom, a rezultatom je u puno više stvari zadovoljan, nego nezadovoljan.

Subscribe to this RSS feed