Hrvatska LGBT aktivistkinja napadnuta u Novom Sadu

Prošlog petka, oko 17 sati u centru Novog Sada uz prijetnje smrću, napadnute su aktivistkinja LGBT Novi Sad Isidora Karišik i njezina djevojka, hrvatska aktivistkinja Mariana Cerovečki.

Isidora i Mariana su se u trenutku napada šetale držeći se za ruke. Par se potom odlučio odmoriti na jednoj od klupa i svojom bliskošću i poljupcem razbjesnili su nekolicinu prolaznika od kojih im je jedan prišao i uputio uvrede na osnovu seksualne orijentacije.

Tatjana Jukić i Renata Jambrešić Kirin o ženskoj povijesti, sjećanju, melankoliji i revoluciji

U sklopu Cruisinga sa Srđanom Sandićem ovog je ponedjeljka u MaMi s Tatjanom Jukić i Renatom Jambrešić Kirin održana diskusija pod nazivom "Melankolija / pamćenje – zaborav - granice". Gošće su se osvrnule na pitanja uloge feminističke kritike danas, distinkcije ženske povijesti i ženskog sjećanja te njihovog odnosa s pamćenjem, melankolijom i revolucijom.

„Uloga je svake kritičke teorije, pa tako i one feminističke, rasvjetljavati sve okoštale, potencijalno represivne i konzervatorske strategije, pokazati kako one politički djeluju u konkretnome trenutku te predložiti set praksi da bi se stvari oformile prema političkoj pedagogiji“, istaknula je dr.sc. Tatjana Jukić na pitanje što je danas uloga feminističke kritike.

Peticija protiv sramoćenja

Hrvatsko novinarsko društvo pokrenulo je potpisivanje peticije kojom se od Vlade i Hrvatskoga sabora traži ukidanje članak 148. Kaznenog zakona o djelu sramoćenja čija je oštrica usmjerena prvenstveno na novinare. 

Kaznenim sudovima djelo sramoćenja ostavlja golemi prostor arbitrarnosti u prosudbi što jest, a što nije javni interes za javno iznošenje činjenica. U sudskoj praksi, a posebno u hrvatskim okolnostima u kojima su sudovi "laki na obaraču" u osuđivanju novinara, kazneno djelo sramoćenja prometnut će se u idealno sredstvo za kaznenu represiju i odmazdu nad novinarima.

U izborima za EU parlament žene s invaliditetom i dalje manjina

Ususret izborima za Europski parlament polaznice obrazovnog programa NVO klinika za sprječavanje diskriminacije žena s invaliditetom, članice Mreže žena Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) posjetile su Ured za informiranje Europskog parlamenta u RH u Zagrebu.

Ovom aktivnošću završio je jednogodišnji projekt, NVO klinika za sprječavanje diskriminacije žena s invaliditetom koji zajednički provode Centar za ženske studije i Mreža žena Zajednice saveza osoba s invaliditetom (SOIH), a financiraju Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske.

Deborah Hustić o povezivanju edukacije i produkcije novomedijskih umjetnosti

Projektna menadžerica i kustosica Udruge za razvoj "uradi sam" kulture - Radiona, Deborah Hustić, u intervjuu za Kulturpunkt, predstavila je ovu organizaciju koja se bavi pitanjima povezivanja edukacije i produkcije novomedijskih i intermedijskih umjetnosti u kombinaciji s "uradi-sam" kulturom i inovativnim znanstvenim i tehnološkim praksama.

Udruga Radiona je osnovanu u kolovozu 2013. godine, kao svojevrsna ekstenzija aktivnosti osnivača I'MM_ Medialaba, „zbog potrebe širenja kulture koja se naziva open source hardware i želje za stvaranjem konkretne organizacije koja će na neki način biti neko naše živo i hibridno biće u koje ćemo ulagati svoja iskustva i strast prema stvarima koje nas zanimaju, te promatrati i podupirati to stvorenje u svojem razvoju“, kaže Hustić.

Održana konferencija o nezaposlenosti mladih, Vlada usvojila akcijski plan Garancija za mlade

U okviru projekta Aktivni građani protiv nezaposlenosti mladih - JOBNET u Sisku je održana konferencija Ništa o nama bez nas! Nezaposlenost mladih – lokalna rješenja za globalni problem. Na konferenciji su sudjelovali Paula Raužan, predsjednica Agencije lokalne demokracije Sisak (ALD); Dragica Treursić Uljanić, psihologinja i volonterka ALD Sisak; Oriano Otočan, predsjednik Asocijacije Agencija lokalne demokracije (ALDA), te zastupnici u Europskom parlamentu Tonino Picula (SDP) i Andrej Plenković (HDZ).

Cilj konferencije bio je predstaviti rezultate istraživanja o uzrocima nezaposlenosti mladih, koje je provedeno u sklopu projekta, prikazati primjere dobre prakse te prezentirati dobivene preporuke za ciljane skupine, piše Libela.

Četiri kandidacijske liste za Europski parlament dale podršku LGBT osobama

Ususret izborima za Europski parlament, Lezbijska grupa Kontra provodi kampanju u kojoj poziva kandidate i kandidatkinje da potpišu 'Come out' izjavu i tako prisegnu da će se zalagati za ljudska prava i jednakost lezbijki, gejeva, biseksualnih, transrodnih i interseksualnih osoba, prenosi Libela.

Povodom toga organizirali su okrugli stol pod nazivom Izbori za Europski parlament – stavovi kandidata i kandidatkinja o pitanjima zaštite prava LGBT osoba koji je održan u srijedu 23. travnja u zagrebačkom LGBT centru.

Marina Kelava dobitnica nagrade Zbora novinara za okoliš

Marini Kelava pripala je nagrada Velebitska degenija koju Zbor novinara za okoliš Hrvatskog novinarskog društva svake godine dodjeljuje za najbolje novinarske radove posvećene ekološkim temama.

Najprestižniju nagradu koja se kod nas dodjeljuje za okolišno novinarstvo Marina je dobila u kategoriji "tisak, Internet, portal i agencija" jednoglasnom odlukom povjerenstva, za reportažu Zajedničko upravljanje je moguće, objavljenu na H-Alteru.

Glad i Simulacra: Novi animirani filmovi Petre Zlonoge i Ivane Bošnjak

U kinu Europa prošlog četvrtka premijerno su prikazana dva nova animirana kratka filma nastala u produkciji Bonobo studija koji ukazuju koliko puno animatorska scena može dati publici u samo 15 minuta. Petra Zlonoga sa svojim filmom Glad i Ivana Bošnjak i Thomas Johnson sa filmom Simulacra uveli su zaljubljenike animiranog filma u lucidnu igru.

Publici su se predstavili autor/ice i timovi koji su radili na filmovima. Na filmu Glad uz Petru Zlonogu, koja potpisuje scenarij, režiju i dizajn, na animaciji i koloriranju radila je Jelena Oroz, montažerka Iva Kraljević, dizajner zvuka Andrea Martignoni, Mario Kalogjera, zadužen za kolor korekciju.

Ivana Bošnjak i Lea Vidaković 2010. su napravile film Crossed Sild koji je pokupio dosta studentskih nagrada, a Petra Zlonoga je autorica također nagrađivanih studentskih animiranih filmova Daniil Ivanoviču, oženi me (2007), Gregor (2010), Lisica (2010) i Daniil Ivanoviču, slobodan si (2011). Dok se u zadnjem filmu koristila piksilacijom i stop-animacijom u Gladi se vratila klasičnoj tehnici crtanja. „Budući su motivi u ovom filmu u cijelosti organski, nekako je bilo logično da se vratim nekom organskijem materijalu kao što su olovka i tuš.“

Sklonost asocijativnoj naraciju u svojim filmovima, pa tako i ovom, Zlonoga je argumentirala većom sklonosti prema poeziji u odnosu na prozu ali i tvrdnjom da vjeruje i nada se da publika u ovakvom tipu filma više sudjeluje. „Umišljam da im ostavljam više prostora za sudjelovanje, za interpretaciju ili da vide nešto na što ja ne bih pomislila pa ih više uputim u nekom pravcu i oni sami traže dalje“.

O simbolici motiva u filmu Zlonoga je istaknula: “Misao vodilja je kako i naslov kaže, glad. Sve što je živo je gladno, sjeme je gladno sunca, ptica leta, jednako kao što su ljudi gladni dodira s drugim.“

Simulacru su zajedničkim snagama odradili Bošnjak i Johnson koji supotpisuju scenarij, režiju, dizajn, animaciju, lutke i scenografiju. Na filmu su još radili direktor fotografije Ivan Slipčević, opet montažerka Iva Kraljević, asistentica modeliranja Dina Karadžić i Mario Kalogjera zadužen za kompoziting, koloriranje i dizajn titlova.

Navođenje na sličnost s teorijom Jeana Baudrillarda i njegovo djelo Simulacra and Simulations Bošnjak nije zbunilo već je objasnila kako je osmišljen filmski ambijent: „Priča filma nije krenula ni od Baudrillarda niti od bajki već je krenula sa zrcalima kao 'priče za sebe' jer svatko u zrcalu projicira vlastitu sliku i svatko, na neki način, traga za sobom.“

O izboru naslova i analogiji s mitologijom Johnson je uputio na istoimeno djelo koje je napisao Philip K. Dick, a Slipčević, kao direktor fotografije, imao je zahtjevan posao zbog refleksije svjetla između mnoštva zrcala.

„Pokreti kamere također su vrlo važni, uz montažu, za dinamiku filma. U Silacri smo pokušali stvoriti dojam da je kamera još jedan dodatni lik u filmu kao i da se njenim konstantnim kretanjem čitav prostor učini dinamičnim jer on je još jedna dimenzija psihe lika“, istaknuo je Johnson.

 

Vanja Andrijević, producentica oba filma i direktorica Bonobo studija, ovom je prilikom objasnila kako bira filmove koje producira.

„Naginjem eksperimentiranju, i što se tiče priče, naracije i izbora tehnike. Postoje uvijek neki opći kriteriji kao što su kvaliteta priče, zanimljiva ideja, društveni značaj, vrijednost filma za koji se nadam da će ostati za 50 ili 100 godina, distribucijski potencijal, no ono što je jako bitno to su autori sami. Sam film ne znači ništa ako autori ne stoje iza njih svim srcem, to mi je glavni kriterij kada izabirem projekte. I osim toga, animacija je dugotrajan proces, obično po godinu i pol, dvije godine traje proizvodnja jednog kratkog animiranog filma tako da morate biti sigurni da će kroz svo to vrijeme postojati uzajamno razumijevanje i povjerenje s obje strane, i tako je veći užitak raditi.“

Ukoliko niste bili tamo, teaseri će vas sigurno navesti da pogledate ove filmove i odvesti na Animafest. /A.P./

Centar za ženske studije prozvao HRT zbog rodne diskriminacije

Centar za ženske studije, reagirao je na izjavu u Dnevniku 3 povodom imenovanja Tamare Laptoš za ravnateljicu Uskoka.

Naime, informativnoj emisiji HRT-a, Dnevnik 3, emitiranom 16. travnja prilikom izvještavanja o izboru gđe. Tamare Laptoš na mjesto ravnateljice Ureda za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminala izrečena je neprimjerena i diskriminatorna izjava, osobito imajući u vidu da je gđa. Laptoš prva žena na ovoj odgovornoj funkciji.

Tko su žene u hrvatskim zatvorima?

Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić obišla je jedinu žensku kaznionicu u Hrvatskoj, Kaznionicu i odgojni zavod u Požegi, te prikupila podatke Uprave za zatvorski sustav radi analize položaja i života žena u specifičnim zatvorskim uvjetima.

U listopadu 2013. godine, u toj je kaznionici bilo 115 žena, te jedna u bijegu. Njihova prosječna dob je 45 godina, najstarija je imala 74, a najmlađa 24 godine; 59 ih je živjelo u izvan/bračnoj zajednici, 20 je neudanih, 21 razvedena, sedam udovica, te sedam udovica koje su to postale ubojstvom muža, a 60 ih ima djecu.

WienWoche festival: kulturna produkcija i društveni angažman

U organizaciji kustoskog kolektiva [BLOK], u srijedu su u prostoru Galerije Nova predavanje održali Petja Dimitrova i Can Gülcü, umjetnici koji žive i djeluju u Beču. U sklopu programa Mikropolitike, kojeg uređuje Vesna Vuković kao seriju prezentacija na temu umjetničkog djelovanja osjetljivog na društvene okolnosti, predstavili su WienWoche, gradski festival usredotočen na promoviranje kulturnih projekata vezanih uz pripadnike marginalnih pozicija bečkog društva, ali i šire socijalno-kritičke problematike.

Subscribe to this RSS feed