Ines Matijević Cakić: Majčinstvo u sferi umjetnosti

Stvaralačka putanja likovne umjetnice Ines Matijević Cakić vidljivo je kontekstualizirana postavkama feminističke filozofije, iako je u isto vrijeme vrlo odlučno odmaknuta od njezinih radikalnih i eksplicitnih društvenih zasada. Točnije bi bilo ustvrditi kako je pitanje rodnog identiteta i subjektiviteta koji iz njega proizlazi ušiveno u gotovo sve slojeve njezina umjetničkoga rukopisa: od likovne koncepcije, preko narativa koji ga potkrjepljuje, pa sve do tankoćutne obrisne linije kojom se realizira. Upravo navedene karakteristike čine osnovnu nutritivnu vrijednost autoričina opusa koji svakim novim radom oblikuje prepoznatljivu senzibilnost na prostoru suvremene hrvatske likovne scene.

  • u rubrici Kultura

Neambiciozno promišljanje ženskog autorstva

Drugo izdanje festivala "Umjetnost i žena" u Osijeku obilježilo je zadržavanje u akademskim okvirima, nedostatak problemske (re)interpretacije te vrlo labava koncepcija i odabir izlagačica.

  • u rubrici Kultura

Medika ostaje: Kultura je bila i ostala iznad politike

Danas je u 11 sati u prostoru Galerije 'Siva' u kompleksu biše tvornice lijekova 'Medika' održana konferencija za medije povodom nedavno upućenog Poziva Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada Zagreba kojim se traži iseljenje i napuštanje korisnika_ica prostora. Na konferenciji su govorili_e korisnici_e prostora, Sunčica Remenar, članica Autonomnog kulturnog centra ATTACK!, Miron Milić, akademski slikar i jedan od najuspješnijih hrvatskih umjetnika, Nikola Mijatović, predstavnik udruge Cirkorama te Sara Ercegović, glazbena umjetnica.

Zajednica udruga i pojedinaca_ki korisnika_ca prostora 'Medika' na konferenciji je složno i odlučno kazala NE napuštanju prostora u kojem se odvijaju neki od najznačajnijih programa nezavisne kulture u gradu Zagrebu. Od gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića zahtijevaju potpisani ugovor o sanaciji prostora i mogućnost njegove prenamjene, te novi ugovor o najmu.

Vedrana Klepica: Jedina umjetnost koju imam potrebu stvarati je ona koja se opire pravilima

Dramska autorica i redateljica mlađe generacije Vedrana Klepica, jedna je od najperspektivnijih dramatičarki i redateljica mlađe generacije.

Uz Petru Glad, Klepica je voditeljica kazališne družine Kufer, a neke od njezinih najvažnijih predstava su „Tragična smrt ekonomskog analitičara“ i J.A.T.O. što je u režiji Tanye Dickson postavljeno u MKA Theatru u Melbourneu. Povod za razgovor s ovom društvenom angažiranom autoricom je nedavno postavljena predstava Bijeli bubrezi, koju je Klepica napisala i režirala, a čije se najnovije izvedbe očekuju u svibnju u Teatru &TD.

  • u rubrici Kultura

Umjetne guzice koje ukazuju na seksualno uznemiravanje u javnom prostoru

Pokušajte se sjetiti posljednjeg puta kada ste se osjećali_e potpuno ranjivo u javnom prostoru. Ako ste žena, to vam ne bi trebao biti problem. Možda je to zadnji put kad ste se po noći same vraćale kući, kad vam je netko nešto dobacio na ulici, dodirivao vas bez vašeg pristanka ili se trljao o vas u javnom prijevozu.

Umjetnica iz San Francisca, Allison Bouganim, odlučila se suočiti s javim prostorom koji nam u tom kontekstu može stvoriti nelagodu, a započela je s – guzicama.

Unatoč smjenama, Ministarstvo kulture nastavilo s gušenjem razvojnih potencijala kulturnog stvaralaštva

Zabrinuta rezultatima 'Poziva za sufinanciranje javnih potreba u kulturi', Radna grupa radnika u kulturi pozvala je na potpisivanje peticije upućene Ministarstvu kulture. Radna grupa smatra da rezultati nisu usklađeni sa strateškim planom Ministarstva te da mogu imati ozbiljne posljedice po razvoj umjetničke i kulturne produkcije u Hrvatskoj na svim razinama.

Otvoreno pismo ministrici Nini Obuljen Koržinek prenosimo u nastavku.

Amrita Sher-Gil – besmrtna slikarica koja je pomirila Istok i Zapad

„Dok Europa pripada Picassu, Matisseu i mnogim drugima, Indija je samo moja.“

Amrita Sher-Gil je bila istaknuta slikarica 20. stoljeća, jedna od najvažnijih indijskih, ali i svjetskih umjetnica. Njezina umjetnička ostavština bila je izjednačivana s dostignućima bengalske renesanse, a često ju se nazivalo indijskom Fridom Kahlo.

Amrita (na sanskrtu 'besmrtna') je rođena 30. siječnja 1913. godine u Budimpešti, kao prvo dijete Sikha Umraa Singha Sher-Gila Majithije i Židovke Marie Antoniette Gottesmann. Njezin otac bio je stručnjak za sanskrt i farsi, a majka joj je bila operna pjevačica. Godine 1921. obitelj se preselila u Summer Hill (Šimla, Indija).

Zašto i dalje trebamo 'Načine gledanja' Johna Bergera

“Žena je uvijek u pratnji, osim kad je sasvim sama, a možda čak i tada, u pratnji slike o sebi. Dok hoda po sobi ili plače zbog smrti oca ne može pobjeći zamišljanju same sebe kako hoda ili plače. Od ranog djetinjstva naučena je i uvjeravana da se kontinuirano analizira. Mora analizirati sve što jest i sve što čini, jer je mišljenje koje drugi imaju o njoj, a osobito mišljenje koje imaju muškarci, od krucijalne važnosti za ono što se uobičajeno smatra uspjehom njezina života.“

Likovni kritičar i autor John Berger umro je u Parizu 2. siječnja 2017. godine u 90. godini, a ove je riječi izgovorio u drugoj epizodi BBC-jeve serije Ways of Seeing (Načini gledanja), serije čije su tema – od uloge kritičara do načina prikazivanja žena u umjetnosti i funkcioniranju oglašavanja – i danas vrlo relevantne.

FALIŠ u otvorenom pismu odbio sramotnih 10 tisuća kuna potpore Ministarstva kulture

Udruga FALIŠ uputila je otvoreno pismo ministrici kulture Republike Hrvatske, Nini Obuljen Koržinek, u kojem je priopćila kako ne želi prihvatiti potporu Ministarstva kulture u iznosu od deset tisuća kuna, koja joj je dodijeljena odlukom Kulturnog vijeća za inovativne umjetničke i kulturne prakse. Iz udruge navode kako je navedena cifra nedostatna za produkciju petog izdanja Festivala alternative ljevice Šibenik, ujedno i jedinog događaja te vrste na području jugoistočne Europe koji se održava se na javnom prostoru.

U pismu se navodi kako članovi i članice udruge FALIŠ ovakvo smanjenje ionako nedostatnih sredstava smatraju uvredljivim i jeftinim pokušajem da ih se 'primiri' svotom s kojom praktički ne mogu učiniti ništa. Pismo je potpisalo i stotinjak prijatelja/ica udruge iz Hrvatske i Europe.

Tea Tupajić: Projekt 'Umjetnost obmane' bio je moj prvi susret sa shvaćanjem umjetnosti kao nečeg potencijalno opasnog

Kazališna redateljica i teoretičarka izvedbenih umjetnosti Tea Tupajić ovog je mjeseca u Zagrebu, u okviru Human Rights Film Festivala, održala radionicu primamljivog naziva 'Špijunska škola' s ciljem predstavljanja mogućnosti međuljudske komunikacije i njenih dometa. Radionica je izvedena kao dio projekta Umjetnost obmane koji je razvila kroz rad s agentima izraelskih tajnih službi.

Priča o tajnim službama i subverzivnom karakteru umjetnosti, te ulozi kustosa u polju izvedbenih umjetnosti i njihovim odgovorima u obranu umjetnosti mjesta su koja su obilježila ovaj razgovor.

  • u rubrici Kultura
Subscribe to this RSS feed