OKO: "Exquisite growth" u Francuskom paviljonu

OKO za izložbu u Francuskom paviljonu, koja se otvara 19. listopada i traje do 11. studenog, priprema sedam objekata u kojima, referirajući se na Sedam razdoblja ljudskog života William Shakespearea, razrađuje ljudski životni vijek.

No, kao i kod svih njenih radova, od kojih neki i okružuju paviljon, reference ovdje ne prestaju. Imaginarna bića, životinje-ljudi, mitovi i riječi pjesama pune karakteristične crteže slojevima značenja čije odmotavanje ovisi o vama.

  • u rubrici najave

John Berger: Načini gledanja – ženski akt

Likovni kritičar i autor John Berger umro je u Parizu početkom 2017. u 90. godini života, a ostat će zapamćen prvenstveno po BBC-jevoj seriji i kasnije knjizi Načini gledanja (Ways of Seeing), u kojoj su obrađene mnoge teme koje su i danas vrlo relevantne: od funkcioniranja oglašavanja do prikaza žena u umjetnosti i društvu. U nastavku donosimo prijevod poglavlja u kojem Berger raspravlja o tome kako je prikaz žena u umjetnosti oduvijek obilježen muškim pogledom.

DENDROTAKTILIA – svako stablo je jednako važno

U subotu, 2. rujna, u ruševnoj koprivničkoj sinagogi udruga Pod galgama predstavila je umjetnički projekt pod nazivom DENDROTAKTILIA. Radi se o audio-vizualnoj, site specific instalaciji koja se sastoji od deset portreta stabala fotografa Bojana Koštića i video rada koji se bavi dendroflorom podravskog kraja za koji je Koštić snimio video, a Ivan Grobenski napisao glazbu.

Ovaj projekt proizašao je iz prethodne dvije Koštićeve serije fotografija koje su se, isto tako, bavile portretima stabala. Ideja za portrete stabala proizašla  je iz poslovice „Od šume se ne vidi stablo“ koju je umjetnik odlučio shvatiti doslovno i početi portretirati stabla kao što bi fotografirao ljude.

Splitska teoretičarka Ana Peraica objavila knjigu o selfi kulturi

Kustosica, teoretičarka i kritičarka Ana Peraica nedavno je u izdanju Institute for Network Cultures iz Amsterdama, objavila knjigu Kultura selfija (orig. Culture of the selfie) koja je u cijelosti (na engleskom jeziku) dostupna online.

Radi se o podrobnoj povijesno-umjetničkoj analizi autoportreta, uz korištenje seta teorija iz područja vizualnih studija, naratologije, medijskih studija, psihoterapije i politologije. Prikupljajući informacije na raznim poljima i postavljajući ih unutar povijesno-umjetničke kronologije, autorica se fokusira na prostor u autoportretima, koji podjednako dijele i ona/j koji/a se portretira, kao i gledatelji/ce. Koje informacije nedostaju u transparentnom prikazu 'sebe' i kakav se svijet otkriva u pozadini svakog selfija? Kako 'svijet u pozadini' postupno zauzima sve veće mjesto u vidnom polju, tako se i knjiga bavi mogućnostima selfija da posredno bilježe realnost i, u određenoj mjeri, svog autora/icu.

Žene koje su obilježile Bauhaus

Josef Albers, Laszlo Moholy-Nagy i Paul Klee samo su neka od velikih imena moderne umjetnosti koja su obilježila Bauhaus školu u ranom 20.stoljeću. Javnost je manje upoznata s imenima industrijskih dizajnerica, fotografkinja i arhitektica poput Annie Albers, Marianne Brandt i Gertrud Arndt koje su svojim radom doprinijele ne samo školi već i cijelom stoljeću umjetnosti i inovacija u dizajnu.

Umjetnice koje su podučavale, studirale i napravile značajne radove često su zapamćene samo kao žene umjetnika ili nisu zapamćene uopće. Dok je manifest Bauhausa tvrdio da je svaka osoba bez obzira na spol dobrodošla, i dalje su prevladavale predrasude. Studenticama je tako savjetovano da upišu tečaj tkanja, a ne slikarstvo, skulpturu ili arhitekturu. Walter Gropius, osnivač Bauhausa, poticao je takvu segregaciju kroz vlastito uvjerenje da muškarci promišljaju u tri dimenzije, dok žene mogu podnijeti samo dvije.

Chiaroscuro života Artemisie Gentileschi

Artemisia Gentileschi rođena je 8. srpnja 1593. godine te se smatra prvom proslavljenom europskom slikaricom. Gentileschi je kao vrhunska umjetnica nažalost prepoznata tek u 20. stoljeću, no njezino mjesto u baroku, ali i slikarstvu općenito, danas je čvrsto utkano u kanon povijesti umjetnosti.

U svome životu prošla je kroz sito i rešeto, što se odrazilo i u njezinu umjetničkom radu. Najpoznatija slika joj je Judita ubija Holofernanastala prema starozavjetnoj priči, a mnoga njezina djela prožeta su motivima žena u pozicijama moći. Bila je i prva žena koja je primljena u prestižnu firentinsku umjetničku akademiju Accademia delle Arti del Disegno. Artemisia Gentileschi preminula je 1656. godine, a slikarstvom se bavila do svoje smrti.

Jennifer Lyn Morone: Korporacije skupljaju i zlorabljuju naše podatke

"Ja sam Jennifer Lyn Morone Inc. i osmislila sam novi poslovni model čija je svrha procijeniti vrijednost pojedinca u odnosu na društvo i na podatke koje ona ili on stvara."                                                     

Tim riječima umjetnica, a sada i korporacija, Jennifer Lyn Morone ukratko opisuje svoj projekt, koji je bio predstavljen u riječkoj galeriji Drugo more u lipnju/srpnju 2017.

Ines Matijević Cakić: Majčinstvo u sferi umjetnosti

Stvaralačka putanja likovne umjetnice Ines Matijević Cakić vidljivo je kontekstualizirana postavkama feminističke filozofije, iako je u isto vrijeme vrlo odlučno odmaknuta od njezinih radikalnih i eksplicitnih društvenih zasada. Točnije bi bilo ustvrditi kako je pitanje rodnog identiteta i subjektiviteta koji iz njega proizlazi ušiveno u gotovo sve slojeve njezina umjetničkoga rukopisa: od likovne koncepcije, preko narativa koji ga potkrjepljuje, pa sve do tankoćutne obrisne linije kojom se realizira. Upravo navedene karakteristike čine osnovnu nutritivnu vrijednost autoričina opusa koji svakim novim radom oblikuje prepoznatljivu senzibilnost na prostoru suvremene hrvatske likovne scene.

  • u rubrici Kultura

Neambiciozno promišljanje ženskog autorstva

Drugo izdanje festivala "Umjetnost i žena" u Osijeku obilježilo je zadržavanje u akademskim okvirima, nedostatak problemske (re)interpretacije te vrlo labava koncepcija i odabir izlagačica.

  • u rubrici Kultura
Subscribe to this RSS feed