Porezna uprava izdala priopćenje koje studentima ništa nije pojasnilo

Nakon burnih reakcija javnosti i medija, a osobito studenata koji su izravno pogođeni viješću o spuštanju praga za oporezivanje studentskih zarada s 50.000 na 15.000, prvo je reagirao premijer, koji na Twitter profilu Vlade RH piše: „Naći ćemo rješenje koje će zadovoljiti stud. I spriječiti bilo kakvo pogoršanje njihova položaja. Sjest ćemo s predstavnicima studenata“. I doista, sjeli su.

Predstavnici Hrvatskog studentskog zbora (HSZ) sastali su se s predstavnicima Ministarstva financija i Porezne uprave, nakon čega je FB objavom nemir među studentima prvo pokušao smiriti HSZ, da bi nešto kasnije službeno priopćenje objavila i Porezna uprava, pokušavajući pojasniti računicu.

Porezni udar na studente izazvao burne reakcije i razotkrio predizborne laži

Izmjenom Pravilnika o porezu na dohodak kojeg potpisuje ministar Zdravko Marić, prag za oporezivanje studentskih zarada spušten je sa 50.000 kuna na 15.000 kuna godišnje, odnosno smanjen je za više od tri puta.

Na društvenim mrežama danas su se mnogi prisjetili HDZ-ovog programa za studente u kojem su najavljivali upravo suprotno od onoga što su nakon osvajanja vlasti donijeli, obećavali su bolji standard i niže poreze: 

Studirati s invaliditetom - iskustva studentica

U posljednjem tekstu temata posvećenog uključenosti osoba s invaliditetom u sustav visokoškolskog obrazovanja, s Marinom Burom, studenticom sociologije i anglistike na Sveučilištu u Zadru, Anitom Blažeković, studenticom poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i s Kristinom Pospišil, studenticom sociologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, razgovarala sam o njihovim iskustvima studiranja: pristupačnosti i prilagođenosti studija i obrazovnih objekata, životu u studentskim domovima, dostupnosti prijevoza i asistenata/ica, kao i načinima na koje su se sa svim ovim suočile.

Za početak, što je vas motiviralo na upis studija? Jeste li upisale studij koji ste htjele? Je li neka tehnička stvar utjecala na vaš izbor (npr. fakultet ste odabrale zato što ste znale da je imao prostorne ili neke druge prilagodbe koje su vam bile potrebne)?

Lelia Kiš Glavaš: U RH se nedovoljno radi na kvaliteti obrazovanja djece s teškoćama u razvoju u smislu pripreme za visokoškolsko obrazovanje

U četvrtom tekstu temata posvećenog uključenosti studenata s invaliditetom u sustav visokoškolskog obrazovanja s Leliom Kiš-Glavaš, redovitom profesoricom na Odsjeku za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, razgovarali smo o zakonskoj regulaciji prava OSI,  neprimjerenoj pripremi učenika/ica s invaliditetom za studij, projektima usmjerenima na izjednačavanje mogućnosti za studente s invaliditetom u visokom obrazovanju te društvenoj inkluziji osoba s invaliditetom.

Svjetlana Marijon: Bez sustavne podrške koju vrše obučeni i plaćeni zaposlenici, podrška SSI nikada neće biti cjelovita

U trećem tekstu temata posvećenog uključenošću studenata/ica s invaliditetom u sustav visokološkolskog obrazovanja sa Svjetlanom Marijon, predsjednicom Udruge ZAMISLI, razgovaralie smo o ulozi udruga civilnog društva u pružanju podrške studentima/icama s invaliditetom, problemima projektnog financiranja koji otežavaju njihov rad, kao i nužnosti cjelovite potpore studentima/icama.

Branka Meić Salie: Potreban je zakon kojim bi se jasno propisali načini ostvarivanja podrške studentima s invaliditetom

U drugom tekstu temata posvećenog uključenosti osoba s invaliditetom u sustav visokoškolskog obrazovanja s Brankom Meić Salie, savjetnicom pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, razgovaralie smo o postojećem sustavu podrške studentima/icama s invaliditetom, načinima na koje bi se on mogao unaprijediti, kao i načinima na koje bi se veći broj studenata/ica potaknuo na upis studija.

 
Prava osoba s invaliditetom trenutačno su zajamčena jako velikim brojem različitih, vrlo često nedovoljno jasnih zakonskih i podzakonskih propisa. Postoji li intencija i/ili potreba da se prava OSI objedine i jasnije definiraju? Na koji način se ovo tiče studenata/ica s invaliditetom?

Što se tiče propisa, a i općenito svih drugih usluga u najširem smislu koje koriste svi građani, tendencija je mainstreaminga. To znači da nije uputno stvarati posebne usluge ili posebne propise, već unutar postojećih dodatno pojasniti kako neka prava ili usluge mogu realizirati osobe koje su drugačije od prosjeka, dakle, uz uvažavanje svih oblika ljudske različitosti od kojih je invaliditet samo jedan dio.

Koliko sam uspjela saznati, na nacionalnoj razini ne postoje pouzdani podaci o ukupnom broju OSI koje su uključene u visokoškolsko obrazovanje. Je li uzrok nedostataka statistike stigmatizacija koja proizlazi iz samog čina popisivanja OSI? Mislite li uopće da bi postojanje ovakve statistike moglo koristiti samim studentima/icama?

Studenti s invaliditetom nisu se dužni registrirati kao studenti s invaliditetom ukoliko smatraju da bi time bili dodatno stigmatizirani. Međutim, ukoliko žele ostvariti pravo na određeni oblik prilagodbe ili podrške tijekom studiranja potrebno je da upute zahtjev i prilože svu potrebnu dokumentaciju kojom će dokazati svoj status. Time se u skladu s definicijom invaliditeta iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom ogleda socijalni model invaliditeta prema kojem okolina pretvara oštećenje neke osobe u invaliditet odnosno nemogućnost sudjelovanja u aktivnostima na ravnopravnoj osnovi s osobama bez invaliditeta. Drugim riječima, osoba bez podlaktice ne mora nužno biti i osoba s invaliditetom ukoliko joj njezino oštećenje ne sprječava u redovitom funkcioniranju niti joj za takvo funkcioniranje trebaju dodatne prilagodbe i podrška. Takva osoba će međutim imati suženi izbor zanimanja pa stoga smatramo da je opravdano da pri konkuriranju za neki od studija gdje njezina teškoća neće predstavljati dodatni izazov ima prednost.

Blokada dekanata odgođena za siječanj

Studenti okupljeni na Plenumu zagrebačkog Filozofskog fakulteta u utorak navečer zaključili su kako je sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu štetna i neprihvatljiva za Filozofski fakultet, ali i za Sveučilište, ali zbog nadolazećih božićnih i novogodišnjih blagdana za sada su odgodili blokadu Dekanata Fakulteta i najavili 'aktivno čekanje' do sljedeće sjednice u siječnju, javlja forum.tm

Sudionici Plenuma složili su se da „javnost mora čuti njihov jasan stav“ i da će u tom smjeru pripremati daljnje korake, a jedan bi mogao biti i snimanje kratkih filmova koji bi ukazali na njihove probleme.

Plenum danas raspravlja o blokadi dekanata

Interventna policija je danas okružila zgradu zagrebačkog sveučilišta kako bi studentima, profesorima i drugima okupljenima u Povorci podrške za Filozofski fakultet onemogućila ulazak u dvorište Sveučilišta. Predstavnici Filozofskog fakulteta uspjeli su ishoditi raspravu o Filozofskom, no kako odluka Senata nije zadovoljila očekivanja studenata i profesora na Plenumu će se raspravljati o blokadi dekanata.

Iako su okupljeni pjevali 'Gaudeamus' prorektor Ante Čović pozvao je policiju, na što su studenti i profesori okupljeni u Inicijativu za Filozofski poručili da je to 'Sramota, a ne Sveučilište!' U povorci je bilo oko 200 studenata i profesora, a krenuli su na sjednicu Senata zakazanu za 12 sati. Nitko od njih na istu nije pozvan jer Senat, kako kažu, ne priznaje 'samoproglašeno' vodstvo fakulteta. Ipak novoizabrani predstavnici Filozofskog uspjeli su pristupiti Senatu i izboriti se da im rektor Boras odobri točku dnevnog reda.

Uključenost osoba s invaliditetom u visokoškolski obrazovni sustav

Prema podacima Ureda za studente s invaliditetom Sveučilišta u Zagrebu i Ureda pravobraniteljice za osobe s invaliditetom,  procjenjuje se da broj studenata/ica s invaliditetom u ukupnoj studentskoj populaciji (75 000 studenata/ica) ne prelazi 5 promila (380 studenata/ica).

Na nacionalnoj razini ne postoje pouzdani podaci o ukupnom broju osoba s invaliditetom koje su uključene u visokoškolsko obrazovanje, no može se pretpostaviti da je riječ o jednako niskom udjelu. Istovremeno su prava studenata/ica s invaliditetom na visokoškolsko obrazovanje zajamčena nizom zakonskih regulativa te specifičnim pravilnicima pojedinih institucija.

Ideja je ovog temata* stoga razmotriti različite aspekte uključenosti studenata/ica s invaliditetom u visokoškolski obrazovni sustav i pokušati odgovoriti na niz pitanja koja iz svega spomenutog nužno proizlaze, primjerice, u kojoj mjeri i mogu li uopće studenti/ice s invaliditetom ostvariti kako svoje pravo na visokoškolsko obrazovanje, tako i pravo na korištenje niza prilagodbi i resursa koji su im namijenjeni? Nadalje, jesu li ostvariva prava uopće u skladu s njihovim stvarnim potrebama te koje su i kakve mjere dosad poduzete kako bi se omogućila njihova potpuna integracija, odnosno osigurao 'studentski život' pod jednakim uvjetima.

Fakultetsko vijeće izglasalo smjenu Holjevca, žele Nevena Budaka

Fakultetsko vijeće FFZG-a izglasalo je danas natpolovičnom većinom smjenu vršitelja dužnosti dekana Filozofskog fakulteta Željka Holjevca. Vijeće je predložilo da na njegovo mjesto dođe bivši dekan Neven Budak.

Fakultetsko vijeće, tvrde, ima moć smijeniti v.d.-a natpolovičnom većinom, a što se danas i dogodilo. Neven Budak nije član Vijeća, no to i nije nužno, kažu. Predložen je jer ima upravljačko iskustvo kao bivši dekan.

Subscribe to this RSS feed