Što nam pozivni centri mogu reći o seksizmu?

Iako ste prilikom kontaktiranja pozivnih centara vrlo vjerojatno imali/e priliku komunicirati i s agentima i s agenticama, činjenica je da 71% zaposlenika unutar te industrije čine upravo žene. U industriji koja je poznata kao ‘ženski geto’, ili, u nešto pozitivnijem tonu, ‘radni prostor koji je prijateljski orijentiran prema ženama’, žene su pretjerano zastupljene.

Kao vodeći razlog njihove prezastupljenosti ističe se povezanost s jednom od najvećih zagonetki rodne ravnopravnosti: kako je moguće da djevojčice u školama svojim radom i zalaganjem nadmašuju dječake, ali u trenutku kada dosegnu odraslu dob i stupe na tržište rada zarađuju manje, zauzimaju manje vodećih pozicija i generalno 'uživaju' niži status i imaju manji utjecaj od svojih muških kolega?

  • u rubrici svijet

Stockholm uvodi zabranu rasističkih i seksističkih reklama na javnim površinama

Švedska metropola uskoro će se pridružiti europskom trendu uklanjanja seksizma i rasizma iz javnih prostora. Naime, Stockholm je najavio uvođenje zabrane reklama i jumbo plakata koji sadrže seksističke ili rasističke poruke.

Za Daniela Helldena, jednog od zamjenika gradonačelnika i dugogodišnjeg aktivista Zelene stranke, osigurati da se žene osjećaju sigurno i zaštićeno od eksplicitnih i rodno stereotipizirajućih oglašivačkih poruka u javnim prostorima politička je, ali i privatna misija.

  • u rubrici svijet

Kalendari s golišavim fotografijama kao kulturna baština?

Kad god netko spomene da muškarci i žene nisu više što su nekad bili, meni se pred očima pojavljuje vizija dlakavih muškaraca s erekcijama koji razbijaju krigle pive i urlaju na ukućane, i submisivnih žena poput kakvih Venera Miloskih koje lascivno pogledavaju u muškarca dok s užitkom ribaju kuhinjski pod (uvijek spremne za seks, ali i za kućanske poslove).

Također se uvijek sjetim one kultne, nadrealne epizode Latinice iz 2010. u kojoj je bizarna skupina gostiju razglabala o tome gdje je nestala ženstvenost i kako da je, pobogu, spasimo od nadiruće prijetnje feminizma (ili, "feniminizma", kako je stajalo u HRT-ovoj najavi).

9. Zagrebi! festival / Mizoginija - jučer danas sutra

Deveti po redu Zagrebi! festival koji će se održati od 18. – 20. 12. 2017. u Kulturno informativnom centru bavit će se temom mizoginije. Festival će kroz različite forme pokušati osvijetliti fenomen mržnje prema ženama, dekonstruirati dijelove medijskih prikaza u kojima je mizoginija sastavni dio, te ponuditi izvođački sadržaj koji može popularizirati samu temu.

  • u rubrici najave

Seksistička aplikacija muškarcima otkriva kako izgledaju žene bez šminke

Rus Ashot Gabrelyanov nedavno je na tržište plasirao novu aplikaciju koja bi muškarcima diljem svijeta mogla pomoći da se zaštite od žena koje ih uporno pokušavaju namamiti u svoje udavačke ralje ili postelje. Riječ je o aplikaciji MakeApp kojoj je osnovna funkcija 'brisanje' šminke s fotografija i videa.

Hrabri kreator ove briljantne aplikacije na ideju je došao kako bi muškarcima pomogao prilikom selekcije potencijalnih partnerica i zaštitio ih od njihovog lažnog predstavljanja. Naime, moderne žene povlače sve očajnije poteze kako bi si povećale šansu za pronalaskom srodne duše. Tako će i one najružnije među nama besramno našminkati svoja lica i tako uređene napraviti niz fotografija kojima će se lažno predstavljati na društvenim mrežama ili dejting aplikacijama.

Gruzijke u maršu protiv rasizma i mizoginije

Etnički raznolika, povijesna četvrt Tbilisi postala je bojište neprekidnog kulturnog rata koji se u Gruziji vodi oko prava manjina. U kratkom vremenu održane su dvije demonstracije: ultranacionalistička demonstracija Marš Gruzijaca te antidemonstracija Ženski marš solidarnosti. Obje su tutnjale asfaltom središnje avenije Aghmashenebeli kroz puna četiri dana.

Skandirajući 'Ženski neposluh počinje!' brojne su prosvjednice 19. srpnja marširale niz aveniju kako bi se suprotstavile mržnji prema ženama, rasizmu i navodnoj prijetnji silovanjem koja je proizašla od organizatora Marša Gruzijaca, prosvjeda kojim se osuđuje migracija Muslimana/ki s Bliskog istoka.

  • u rubrici svijet

Seksistička svakodnevica u postfeminističkom dobu

U posljednjih dvadeset godina, tzv. 'girl power' postao je popularan način opisivanja uspješnih djevojaka u američkoj kulturi. Izvještaji o alfa djevojkama, djevojkama koje uspijevaju u svakoj domeni života, popularne su, nižu izvrsne rezultate u školi, osvajaju krune za kraljice maturalnih zabava, a istovremeno vješto izbjegavaju rodne stereotipe, postali su vodeći element u promjeni rodne dinamike.

Časopis The Nation je 2007. godine objavio da djevojke mogu raditi sve što mogu i dečki – i to bolje. Iste godine, članak u New York Timesu bavio se nevjerojatnim djevojkama koje postižu mnogo, samopouzdane su te su odrasle znajući da mogu raditi sve što mogu i dječaci, što se zapravo svodi na to da, kad narastu, mogu biti štogod požele.

UK kreće u borbu s reklamama koje podržavaju seksističke stereotipe

Autoritet za oglašivačke standarde (ASA) Ujedinjenog Kraljevstva donijet će niz novih odluka o prezentaciji aktivnosti koje se vezuju uz rodne uloge u reklamama. Tako će biti zabranjene reklame u kojima muškarci uporno izbjegavaju kućanske poslove ili one u kojima se djevojčice prikazuju manje sposobnijima od dječaka.

Ova odluka postrožit će pravila o oglašavanju kako bi s tržišta uklonila reklame koje potiču rodne stereotipe ili ismijavaju osobe koje se ne uklapaju u društveno nametnute rodne uloge.

  • u rubrici svijet

Bijes „tvrdih“ momaka

Najviše boli kada seksizam i šovinizam dođe od nekoga tko nam je blizak, koga poznajemo i za čiju bismo ispravnost stavili ruku u vatru.  Objektivizaciju žena i verbalno nasilje tada pokušavamo opravdati. Trudimo se razumjeti kako mu se moglo dogoditi da tako ispadne iz tračnica, raspametimo se u potrazi za izlikama.  Faza poricanja traje neko vrijeme dok ne shvatimo gotovo uvijek istu stvar: kandže patrijarhata odavno se nalaze i u onim zonama koje smatramo sigurnima, samo smo to propustile vidjeti. 

Subscribe to this RSS feed