Podrži Kamensko!

Gašenjem tvornice Kamensko bez posla je ostalo 426 osoba koje još uvijek nisu primile svoje neisplaćene plaće i otpremnine. U Udruzi Kamensko sada radi osam ljudi i petero volontera, a uz već zaposlene dvije radnice propalog DTR-a, plan je zaposliti još dvije. Kako bi kupile potrebne strojeve i bile konkurentne na tekstilnom tržištu, radnice su pokrenule Indiegogo kampanju.

U planu im je proizvoditi i košulje kakve je nekada proizvodio DTR, a novi strojevi potrebni su jer sa sadašnjima, namjenjenima za kućnu uporabu, ne mogu preuzimati zahtjevnije poslove. Novi bi im omogućili proizvodnju, kvalitetu i konkurentnost na tekstilnom tržištu, ne samo domaćem nego i stranom.

Nikad veća potreba za kruhom i ružama

As we come marching, marching, 
unnumbered women dead
Go crying through our singing their ancient cry for bread.
Small art and love and beauty their drudging spirits knew.
Yes, it is bread we fight for – but we fight for roses, too.

James Oppenheim, 1911.

Vrlo često politički slogani tijekom vremena izgube svoje prvobitno značenje, odnosno uvelike dođe do njihovog redefiniranja uslijed promjenljivog društveno-političkog konteksta. Tako su tijekom godina brojni slogani, unutar kojih se ističu zahtjevi za slobodom, jednakošću ili demokracijom izblijedili te postali tek promašenim obećanjima. Potonje se pak nikako ne može primijeniti na jedan od najpoznatijih slogana ili zahtijeva kojega su još 1912. godine proklamirali imigrantski radnici i radnice tijekom dvomjesečnog štrajka u tekstilnoj tvornici (Lawrence Textile) u američkoj saveznoj državi Massachusetts. Većinu radnika tvornice činile su upravo žene i djeca u dobi između 14 i 18 godina.

S estetskim mjerama zapošljavanja i bez zaštite na radu, Hrvatska je raj za radnike/ce

Hrvatska je nedavno usvojila dvije izmjene zakona koje će se negativno odraziti, na već sad ugrožena, prava radnika. Radi se naime o usvojenim Izmjenama i dopunama Zakona o poticanju zapošljavanja te o prihvaćanju Akcijskog plana za administrativno rasterećenje gospodarstva, od kojih jedan dodatno snižava cijenu rada, dok drugi zaštitu na radu promatra kao puki trošak.

Vlada Andreja Plenkovića odlučila je nadograditi institut stručnog osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa (SOR), kojeg više ne podržava niti SDP-ov bivši minstar rada Mirando Mrsić, i to tako da naknadu podigne za čitavih 220 kuna, pa će sada iznositi 2,620 kuna te mjeru proširi i na sve osobe sa srednjoškolskim obrazovanjem.

U Puli otvoreno društveno poduzeće koje zapošljava osobe s invaliditetom

U subotu je u ispod tribina na stadionu 'Aldo Drosina', u Puli otvoreno društveno poduzeće 'Punkt', jedino u županiji koje će zapošljavati isključivo osobe s invaliditetom i druge teško zapošljive osobe. Iza projekta stoji Danijela Kasumović-Maružin, koja navodi da će kroz svoj rad poduzeće nuditi usluge iz ugostiteljstva, ali i poljoprivrede, a cilj je pokrivati cijelu županiju.

Kasumović- Maružin je po struci defektolog - edukacijski rehabilitator s radnim mjestom u Školi za odgoj i obrazovanje zadužena za predmet tehnologije poljoprivrede i ugostiteljstva, a svake godine gleda kako djeca koja završavaju školu ne uspijevaju pronaći posao.

Najbolja europska zemlja za LGBT radnike i radnice je ...

Na temelju analize legislative, javnih politika, razine zaposlenosti i visine plaće u 43 europske zemlje, Expert Market otkrio je koja je od njih najbolja za LGBT radnike/ce. Prepoznavanje i zaštita prava LGBT populacije, niska razina nezaposlenosti i plaće veće od prosječnih, Norveškoj, Finskoj i Belgiji donijele su prva tri mjesta, a slijede ih Njemačka i Švedska.

Zemlje su bodovane u šest kategorija – zakoni protiv diskriminacije na radnom mjestu (20 bodova), zakoni i javne politike (10 bodova), tolerancija prema LGBT osobama (5 bodova), stambena diskriminacija (5 bodova), razina nezaposlenosti (5 bodova), prosječna plaća (5 bodova). Da bi zemlja završila na vrhu liste nužno je da u zakonima i javnim eksplicitno spominje izražavanje roda i interspolnost.

  • u rubrici svijet

Gotovo 40% žena iskusilo seksualno zlostavljanje na radnom mjestu

Seksualno uznemiravanje najčešći je oblik uznemiravanja na radnom mjestu govore podaci Udruge Mobbing i Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, kojima se s takvim pritužbama javljaju uglavnom žene, čiji se radni kolege ili šefovi služe se raznim metodama, od seksualnih aluzija do fizičkih dodira i direktnih ponuda da bi postigli cilj – omalovažiti i poniziti žrtvu. Unatoč tome, prošle su godine evidentirane samo tri kaznene prijave i jedna sudska tužba po ovoj osnovi.

Iako istraživanja provedena u Hrvatskoj govore da je 38% žena doživjelo takvo iskustvo, većina ih isto nije prijavila, a kao razlog se ističu sram, strah od poslovne i društvene stigme i sumnja da će počinitelj ikad odgovarati, prenosi Novi list.

Hrvatski europarlamentarci protiv socijalnih prava građana i financijskih interesa Hrvatske

Centar za mirovne studije, zajedno s hrvatskim članicama Europskog gospodarskog i socijalnog odbora Marinom Škrabalo i Lidijom Pavić-Rogošić, upozorava na plan zastupnica i zastupnika Europskog parlamenta okupljenih oko Klubova zastupnika Europske pučke stranke (HDZ, HSS)  te Saveza liberala i demokrata za Europu (IDS, HNS) da se usprotive ključnim odredbama Europskog stupa socijalnih prava, kojima bi se štitila socijalna i ekonomska prava svih građana Unije pa tako i nas. 

Naime, Europski parlament raspravljat će i glasovati u četvrtak 19. siječnja o izvješću  Marije Joao Rodrigues, kojem je cilj osigurati obveznu razinu socijalne zaštite svih građana Europske unije.

Sud u Varaždinu utvrdio diskriminaciju žena u HŽ-u zbog 40% manjih otpremnina

Tvrtka HŽ Putnički prijevoz 2014. godine sklopila je sporazumne otkaze s više od 200 djelatnika/ca koji su proglašeni tehnološkim viškom, no muškim je zaposlenicima isplatila otpremnine 40 posto više nego zaposlenim ženama s istim stažem i ostalim uvjetima u toj tvrtki. Bivša zaposlenica Mira L. zbog toga je podnijela tužbu Općinskom sudu u Varaždinu koji je potvrdio da se radilo o diskriminaciji koju hitno treba ispraviti, piše Jutarnji.

Miri L. je u travnju 2014. godine, u dobi od 60 godina, nakon gotovo 34 godine staža u toj tvrtki, ponuđen sporazumni otkaz i poticajna otpremnina od 140.000 kuna. Istovremeno, njezinu muškom kolegi, s potpuno istim uvjetima, isplaćena je otpremnina u iznosu od 200.000 kuna.

Završen štrajk radnika/ca SC-a, izboreno potpisivanje Kolektivnog ugovora

Nakon 23 dana štrajka radnici/e Studentskog centra (SC) u Zagrebu izborili su se za potpisivanje kolektivnog ugovora. Na skupu radnika u prostoru Teatra &td održanom prije samog potpisivanja, zajednički je odlučeno da štrajk prestaje 24. dana štrajka, 9. prosinca, u 13 sati, budući da je potpisivanje bilo dogovoreno za sat vremena ranije.

Predstavnici četiriju sindikata koji djeluju u SC-u u Zagrebu i sanacijski upravitelj SC-a Mirko Bošnjak potpisali su u nazočnosti ministra znanosti i obrazovanja Pave Barišića prvi Kolektivni ugovor (KU) u povijesti te institucije, nakon čega su radnici odustali od štrajka.

Rizik od siromaštva izraženiji za žene, ali i roditelje, osobe s invaliditetom i romska kućanstva

Najnoviji izvještaj Europskog instituta za ravnopravnost spolova (EIGE) pod nazivom Siromaštvo, spol i intersekcijska diskriminacija u EU donosi analizu utjecaja faktora kao što su spol, dob, etnička pripadnost, migracijska pozadina, invaliditet i tip kućanstva na izloženost siromaštvu i socijalnoj isključenosti. Cilj je izvješća ojačati implementaciju područja koje se odnosi na žene i siromaštvo, a sukladno akcijskom planu Pekinške platforme. Na sastanku Vijeća EU za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i  pitanje potrošača (EPSCO), održanom u četvrtak, usvojeni su zaključci o ženama i siromaštvu, koji će biti proslijeđeni Vijeću EU.

U svrhu definiranja krajnjeg siromaštva korištena je metodologija Svjetske banke koja liniju siromaštva određuje na 1,90 eura dnevno za siromašnije zemlje, a 3,10 eura za one s prosječnim prihodima. Tako u zemljama članicama EU-28 oko 5,5 milijuna ljudi živi sa manje od 1,90 eura dnevno, a 8,6 milijuna s manje od 3,10 eura dnevno. Dakle, EU prosjek je 1,1% i 1,7%.

  • u rubrici svijet
Subscribe to this RSS feed