Wales uvodi inkluzivni seksualni odgoj

Kako izvještava Vice, 22. svibnja 2018. velška ministrica obrazovanja Kirsty Williams predstavila je zakon kojim se seksualni odgoj, uključujući onaj koji uključuje LGBT teme, uvodi u kurikule svih velških škola, pa i one vjerske. Promjena u kurikulumu stupit će na snagu 2022. godine.

Nastava se neće održavati isključivo u sklopu jednog školskog predmeta, već će se primjenjivati kroz svaki predmet. Kako pojašnjava Williams: „Od rodnih prava u humanističkim znanostima do građenja samopouzdanja i empatije kroz umjetnosti.” Ističe i kako je osnovni problem dosadašnjeg vida seksualnog odgoja ograničavanje na biološke aspekte ljudskih odnosa i to uvijek na isti način.

  • u rubrici svijet

Konferencija GOOD incijative - godišnjica "Hrvatska može bolje"

Ususret obilježavanju godišnjice dvaju prosvjeda pod nazivom "Hrvatska može bolje" 2016. i 2017. godine GOOD inicijativa organizira konferenciju "Obrazovna reforma koja podržava građansku odgovornost i aktivnost - put ili stranputica"?

Konferencija će se održati u ponedjeljak, 28. svibnja 2018. u Zagrebu u Novinarskom domu (Perkovčeva 2) s početkom u 10:30. Cilj konferencije je kroz nekoliko panel diskusija uvidjeti gdje smo s obrazovnom reformom, predstaviti lokalne inicijative uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja te otvoriti pitanje uloge roditelja u uspostavi demokratske škole.

  • u rubrici najave

Zagrebačka skupština odbila prijedlog uvođenja Građanskog odgoja i obrazovanja

Na današnjoj sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba odbijen je prijedlog o uvođenju Građanskog odgoja i obrazovanja kao izvannastavne aktivnosti u zagrebačke osnovne škole, piše srednja.hr.

Početkom ožujka, prijedlog o uvođenju GOO-a podnio je Klub gradskih zastupnika SDP-a, HSS-a i NH-PS-a, a na današnjem glasovanju on je odbijen. Protiv GOO-a su bili gradski zastupnici stranaka Bandić Milan 365, HDZ i Neovisni za Hrvatsku. Istodobno, Grad Osijek jučer je potpisao sporazum s Gradom Rijekom o uvođenju izvannastavnog GOO-a u svoje osnovne škole od iduće školske godine.

Poziv: Kreativni kritički laboratorij - Feminističke teorije i prakse

Centar za ženske studije i Akademija likovnih umjetnosti objavljuju poziv studenticama i studentima preddiplomskih i diplomskih studija Sveučilišta u Zagrebu za upis izvannastavnog obrazovnog modula Kreativni kritički laboratorij: Feminističke teorije i prakse koji će se realizirati od 3. travnja do 8. svibnja 2018.

Polaznicama i polaznicima dodijelit će se 2 ECTS boda za izvannastavnu aktivnost.

Sveučilište mora bolje!

Sveučilišna platforma poziva vas na prosvjed pod nazivom „Sveučilište mora bolje!“ u četvrtak, 22. veljače u 17h na Trgu Republike Hrvatske.

Dana 23. veljače Senat će izabrati novog rektora Sveučilišta u Zagrebu. U tim izborima pravo glasa nemaju ni građani niti većina profesora i studenata Sveučilišta, iako ih se oni itekako tiču. Tog će dana nekoliko desetaka senatora odabrati smjer kojim će se Sveučilište kretati iduće četiri godine; smjer koji može značiti ili poboljšanje kvalitete Sveučilišta ili njegovo daljnje propadanje.

  • u rubrici najave

Nada Beroš: Edukacijom i dijalogom protiv korumpiranosti i nazadnjaštva u društvu

Muzeji suvremene umjetnosti razlikuju se od drugih muzeja po tome što predstavljaju umjetnost koja je na određeni način "buntovnička", koja probija granice u ustaljenoj umjetničkoj praksi i naše razumijevanje toga što umjetnost uopće jest.

Upravo zbog toga pred njima se nalazi paradoksalni zadatak: s jedne strane, baviti se umjetničkim praksama koje se kritički postavljaju prema povijesti umjetnosti, institucijama i stvarnosti općenito, a s druge strane muzealizirati te prakse, odnosno očuvati ih u okviru institucije iz koje žele iskoračiti, čime one gube ili barem "omekšavaju" svoju političku dimenziju.

  • u rubrici Kultura

Željka Jelavić: Muzeji trebaju poticati kritičko mišljenje i neformalno učenje

U proteklih desetak godina došlo je do velikih promjena u muzejima i galerijama diljem svijeta. Dok je u prošlosti posjet muzeju podrazumijevao šetnju kroz postav, popraćenu svojevrsnim osjećajem strahopoštovanja prema izloženim predmetima (koje, naravno, nismo smjeli dirati), danas je prisutna sve veća potreba za okruženjem u kojem posjetiteljica nije tek pasivna promatračica. Muzeji nisu više samo statična skladišta vrijednih predmeta, već i mjesta interakcije i učenja.

Takva promjena, jasno, podrazumijeva i reorganizaciju čitave strukture muzeja kako bi oni uspješno odgovorili na nove zahtjeve i osmislili nove pristupe. U knjizi Muzeji i njihovi posjetitelji (1994.) Eilean Hooper-Greenhill predlaže holistički pristup muzeju kao mediju komunikacije. "Funkcija muzeja kao komunikatora mora biti integrirana s funkcijom repozitorija, a znanje o muzejskim zbirkama mora proizlaziti iz znanja o novim oblicima muzeja, novim načinima odnošenja prema predmetima, novim stavovima prema izložbama i, prije svega, novim odnosima s publikom," navodi Hooper-Greenhill.

  • u rubrici Kultura

Kosjenka Laszlo Klemar: Najmlađi posjetitelji muzeja odlično prihvaćaju eksperimentalne i inovativne programe

Kosjenka Laszlo Klemar trenutno radi kao muzejska pedagoginja u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu – vjerojatno najpopularnijem muzeju među djecom, ali i dijelom odraslih.

Završila je studij povijesti umjetnosti i etnologije, a nakon toga poslijediplomski studij medievistike. No, nije se vidjela u znanstvenom polju, već je oduvijek željela raditi u muzeju. Kada joj se otvorila prilika, počela je volontirati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te je ubrzo započela stručno osposobljavanje na pedagoškom odjelu muzeja. Tamo je otkrila neke dimenzije tog posla koje su joj dotada bile nepoznate i shvatila da se upravo u tom području može realizirati.

  • u rubrici Kultura

Sama činjenica da je netko roditelj ne podrazumijeva kompetentnost za određivanje sadržaja i metoda podučavanja

Izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju predložene od strane ministarstva Blaženke Divjak štetne su za djecu i neprovedive u sustavu obrazovanja, smatraju stručnjaci koji su se uključili u javno savjetovanje o tekstu predmetnog zakona.

Ministrica Divjak je, podsjetimo, odlučila udovoljiti pojedinim prohtjevima neokonzervativnih udruga, pri čemu očigledno nije vodila dovoljno računa o najboljim interesima djece i prosvjetnih radnika.

Je li Hrvatska mogla bolje? Politizacija obrazovanja i/ili obrazovanje kao važna javna politika

8.12.2017. / 20:00h / Tribina GOOD inicijative / Kino Europa – dvorana Muller / "Je li Hrvatska mogla bolje? Politizacija obrazovanja i/ili obrazovanje kao važna javna politika?"

Protekle dvije godine smo kroz akcije Hrvatska može bolje! vidjeli kako je obrazovanje područje zajedničkog interesa koje može mobilizirati građanke i građane i potaknuti ih na snažnije protestno sudjelovanje u procesima donošenja odluka.

  • u rubrici najave
Subscribe to this RSS feed