Dodjela nagrade Jakovu Sedlaru, sramota za grad Zagreb

Na skupštini grada Zagreba 19. travnja odlučivati će se, između ostalog, o dodijeli nagrade grada Zagreba režiseru Jakovu Sedlaru. Odbor za javna priznanja predložio je Sedlara za Nagradu grada Zagreba u kategoriji filma i kazališta, a skupština bi sutra trebala formalno izglasati dobitnike nagrada koje je predložilo Odbor.

U konkurenciji sa Sedlarom bile su filmske radnice poput višestruko nagrađivane redateljice Hane Jušić i glumice Ksenije Marinković, no Odbor je većinom glasova odabrao redatelja kojeg je prošle godine obilježila afera s monstruoznim falsifikatom od filma Jasenovac - Istina.

Hrvatskim dizajnericama prestižna nagrada za projekt Elen Leaf

Projekt Elen Leaf, dizajnerica Ane Banić Göttlicher i Maše Vukmanović te arhitekta Ivana Galića, nagrađan je prestižnom iF nagradom za dizajn, koju svake godine organizira najstarija njemačka neovisna dizajnerska institucija, hanoverski iF International Forum Design GmbH. Elen Leaf je solarna stanica za punjenje električnih vozila, a projekt je rezultat natječaja koji je raspisala HEP Opskrba.

Za nagradu se natjecalo preko 5.500 radova iz 59 zemalja svijeta, no solarna stanica za ultrabrzo punjenje električnih vozila spojem vrhunskog dizajna, obnovljivog izvora energije i moderne tehnologije koja omogućava smanjenje emisije CO2 te pomaže u očuvanju okoliša oduševila je 58-člani žiri koji se sastoji od nezavisnih stručnjaka iz cijelog svijeta.

Dorta Jagić dobitnica je ovogodišnjeg Goranovog vijenca

Spisateljica, prevoditeljica i ugledna pjesnikinja Dorta Jagić ovogodišnja je dobitnica Goranovog vijenca. Goranov vijenac najuglednija je hrvatska pjesnička nagrada koja se dodjeljuje za ukupan doprinos hrvatskoj poeziji.

“U nešto manje od dvadeset godina, s objavljenih pet pjesničkih knjiga, Dorta Jagić afirmirala se kao jedan od najsnažnijih i najzanimljivijih glasova suvremenog hrvatskog pjesništva. Nesputana imaginacija, nadrealistički smjele metafore, duhoviti apsurdizam i posve neortodoksno, vrlo osobno poimanje kršćanstva neke su od dominantnih osobina njezine poezije. Poetika ove pjesnikinje nastala je na tradiciji tekstualističkog pjesništva ili poezije jezičnog iskustva – njezini tekstovi pravi su vrtlozi značenja i slika, s bljeskovima začudne jednostavnosti i lakoće, a njezin jezik jamac je čudesnog, medij nepredvidivih susreta svakodnevice i metafizike. Riječ je o nezaobilaznom opusu u hrvatskoj poeziji, o pjesništvu u naponu snage, koje upravo zato želimo nagraditi i potaknuti ovogodišnjim Goranovim vijencem” stoji u obrazloženju žirija Goranovog proljeća.

Nagrada 'Vesna Parun', želja Olje Savičević Ivančević na Dan žena

Književnica Olja Savičević Ivančević, odlučila je na Međunarodni dan žena ukazati kako u književnom svijetu niti jedna nagrada ne nosi naziv po nekoj spisateljici.

"Nešto razmišljam kako među svim tim brojnim literarnim nagradama u Hrvatskoj danas ne postoji nijedna jedina književna nagrada koja se zove po nekoj spisateljici, književnici, pjesnikinji, dramatičarki… I to mi je u neku ruku nevjerojatno, a opet nimalo čudno. Ovaj lakonski propust govori o našem društvu i o književnoj sceni puno rječitije nego što bi to društvo, a i scena, htjeli.

Rod i rad u književnosti - Žensko autorstvo ne znači ništa, ako ne emancipira čitateljstvo

Nova sezona najdugovječnije zagrebačke  književne tribine, Književnog petka otvorena je u petak, 24. veljače. Prva tribina svojim je naslovom Rod i rad u književnosti: Ženski glasovi nagovijestila otvaranje vrlo bitnih aktualnih pitanja u književnosti. Urednik i voditelj tribine bio je Boris Postnikov (publicist, esejist i književni kritičar), a gošće Vedrana Bibić (suradnica Centra za kreativno pisanje, urednica i organizatorica književno-kulturnih događanja), Antonela Marušić (spisateljica i novinarka) i Ivana Rogar (autorica i urednica u izdavačkoj kući Durieux).

Povod za tribinu bio je Postnikovljev članak Rod, rad i intima: novi "ženski val" hrvatske proze, u kojemu je, kako je kazao, pokušao detektirati neku tendenciju ili strujanje u zbirkama priča i romana izdanim u razdoblju od godinu dana do dvije godine. Istaknuo je kako su odabrana djela različita, ali imaju najmanje tri zajednička elementa: 1. napisale su ih autorice, 2. pojavljuje se rodna perspektiva i 3. na rodnu perspektivu se nadovezuju problemi rada.

I u 2017. Oscare obilježila rodna neravnopravnost

Jučer je održana dodjela filmskih nagrada Acadamy Award, poznatija kao večer Oskara, koja svake godine okupi svjetsku kremu filmske industrije. Ove je godine, osim zabavnih doskočica na račun novoizabranog predsjednika Trumpa i njegove administracije, večer obilježio gaf u kojemu je voditelj Jimmy Kimmel pogrešno pročitao dobitnika Oscara za najbolji film, proglasivši pobjednikom film La La Land, kako bi se dvije minute kasnije ispričao zbog pogreške te nagradu uručio pravom pobjedniku – filmu Moonlight.

Unatoč tome što je velik broj gostiju i gošći prilikom svojih govora kritiziralo i ismijavalo Donalda Trumpa zbog njegovih ksenofobnih i seksističkih politika, valja podsjetiti kako je  Hollywood još uvijek industrija koja i sama promovira i tolerira seksizam i rodnu neravnopravnost.

  • u rubrici svijet

Oskari: Nominirani glumci u filmu se pojavljuju dvostruko više od svojih kolegica

U posljednjem primjeru rodnog jaza u Hollywoodu, najnovija studija statističara_ki sa Sveučilišta St. Lawrence u New Yorku utvrdila je kako su glumci koji su nominirani za Oskara u posljednjih 12 godina na ekranu duplo više zastupljeni od svojih kolegica.

Glumci koji su za Oskara nominirani u filmovima u periodu od 2006. do 2017. godine u prosjeku se pojavljuju u 43 posto vremena emitiranja filma, dok se glumice pojavljuju u samo 22 posto, navodi se u izvješću koje su predstavili sveučilišni statističari, profesor Michael Schuckers i Bailey O’Keeffe.

  • u rubrici svijet

Ivana Dimić dobitnica je NIN-ove nagrade za 2016. godinu

Ivana Dimić sa svojim romanom ‘Arzamas’ (u izdanju Lagune), dobitnica je 63. nagrade za književnost koju od 1954. godine dodjeljuje časopis ‘Nedjeljne informativne novine’. Dimić se u najužem izboru za nagradu našla s Vladanom Matijevićem i njegovim ‘Susretom pod neobičnim okolnostima’, Vladimirom Tabaševićem i romanom ‘Pa kao’ te  Vladislavom Bajcem i ‘Kronikom sumnje’.

Odluku o dobitnici nagrade donio je žiri u sastavu Božo Koprivica, Jasmina Vrbavac, Tamara Krstić, Zoran Paunović i Mihajlo Pantić. Vrijedi spomenuti kako je ovo tek peta književnica kojoj je od 1954. godine dodijeljena nagrada, a prije nje tu čast su imale Dubravka Ugrešić (1988. ‘Forsiranje romana reke’), Svetlana Velmar Janković (1995. ‘Bezdno’), Grozdana Olujić (2009. ‘Glasovi u vetru’) te Gordana Ćirjanić (2010. ‘Ono što oduvek želiš’).

  • u rubrici svijet

Espi Tomičić proglašena lezbijkom godine

U petak je u Zagrebu u organizaciji udruge ZbeLe Na Tron održana dodjela nagrada Lez Of The Year koja se od 2012. godine dodjeljuje osobama, kolektivima, inicijativama, bendovima koji pridonose vidljivosti lezbijki, biseksualnih i trans žena na području sporta, kulture, aktivizma i općenito poboljšavaju kvalitetu života LGBTIQ manjine. Lezbijkom godine proglašena je studentica Espi Tomičić, drugo mjesto pripalo je novinarki Ani Brakus, dok je treće mjesto osvojila psihologinja Sandra Tolić.

Espi Tomičić studentica je dramaturgije na Akademiji dramskih umjetnosti, a u lipnju je sudjelovala u organizaciji prosvjeda kojim su studentice skrenule pažnju javnosti na neisplaćene državne stipendije. Tomičić je tada sa svojom kolegicom Doroteom Šušak postavila šator s transparentima ispred Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa, a nakon pet dana prosvjedovanja ministar Predrag Šustar usvojio je njihove zahtjeve. Osim toga, Tomičić je aktivna u organizaciji događaja i prosvjeda koji ukazuju na kršenje ljudskih prava i problematična političko-kulturna pitanja, a čini se kako je upravo činjenica da je spremna glasno stati u obranu ljudskih prava bila presudna prilikom glasanja publike.

Redateljice obučene u kostime kobasica protestirale na filmskoj dodjeli nagrada

Jednu od najprestižnijih australskih dodjela filmskih nagrada prošlog je tjedna prekinulo 16 redateljica koje su kostimirane u gigantske kobasice protestirale zbog nedovoljnog broja nominiranih redateljica.

Članice Žena na filmu i televiziji (WIFT) iz New South Walesa na Australskoj dodjeli nagrada za kinematografiju i televiziju prekinule su televizijski prijenos događanja skandirajući 'Zaustavite tulum kobasica'.

  • u rubrici svijet
Subscribe to this RSS feed