Spremimo rat u muzej - crowdfunding kampanja za novi muzej ratne fotografije

“Spremimo rat u muzej” poruka je s kojom je danas je lansirana crowdfunding kampanja novog muzeja ratne fotografije Image of War koji će svoja vrata uz pomoć podupiratelja ovog srpnja otvoriti na adresi Hebrangova 4 u Zagrebu. Uz pacifistički poziv, muzej Image of War od sličnih projekata razlikuje se svojom misijom: dio prihoda bit će namijenjen izbjeglicama i žrtvama rata danas, u čemu će surađivati s incijativom Are You Syrious.

Otvaranje muzeja možete do 18. lipnja podržati na http://igg.me/at/imageofwar i u zamjenu za potporu dobiti znatno povoljnije ulaznice, knjigu ratne fotografije, pa čak i mjesto na zidu samog muzeja.

Predstavljanje projekta "Nikola Tesla. Migrant"

Predstavljanje projekta "Nikola Tesla. Migrant" održat će se u petak, 18. svibnja od 17:30 do 18.00 u Tehničkom muzeju Nikola Tesla. Nakon toga, od 18:00 do 20:00 slijedi tribina "Tehnologija i migranti/izbjeglice".

Projekt „Nikola Tesla. Migrant.“ je osmišljen s dva ključna cilja: 1) pozicioniranje Tehničkog muzeja Nikola Tesla kao mjesta interkulturalnog dijaloga i susreta, i 2) okupljanje fizičkih i javnih osoba (inženjera, programera, dizajnera, aktivista, nevladinih organizacija…) koje doprinose razvoju i distribuciji tehnoloških inovacija kojima se nastoji ublažiti aktualna izbjeglička i humanitarna kriza.

  • u rubrici najave

Nada Beroš: Edukacijom i dijalogom protiv korumpiranosti i nazadnjaštva u društvu

Muzeji suvremene umjetnosti razlikuju se od drugih muzeja po tome što predstavljaju umjetnost koja je na određeni način "buntovnička", koja probija granice u ustaljenoj umjetničkoj praksi i naše razumijevanje toga što umjetnost uopće jest.

Upravo zbog toga pred njima se nalazi paradoksalni zadatak: s jedne strane, baviti se umjetničkim praksama koje se kritički postavljaju prema povijesti umjetnosti, institucijama i stvarnosti općenito, a s druge strane muzealizirati te prakse, odnosno očuvati ih u okviru institucije iz koje žele iskoračiti, čime one gube ili barem "omekšavaju" svoju političku dimenziju.

  • u rubrici Kultura

Željka Jelavić: Muzeji trebaju poticati kritičko mišljenje i neformalno učenje

U proteklih desetak godina došlo je do velikih promjena u muzejima i galerijama diljem svijeta. Dok je u prošlosti posjet muzeju podrazumijevao šetnju kroz postav, popraćenu svojevrsnim osjećajem strahopoštovanja prema izloženim predmetima (koje, naravno, nismo smjeli dirati), danas je prisutna sve veća potreba za okruženjem u kojem posjetiteljica nije tek pasivna promatračica. Muzeji nisu više samo statična skladišta vrijednih predmeta, već i mjesta interakcije i učenja.

Takva promjena, jasno, podrazumijeva i reorganizaciju čitave strukture muzeja kako bi oni uspješno odgovorili na nove zahtjeve i osmislili nove pristupe. U knjizi Muzeji i njihovi posjetitelji (1994.) Eilean Hooper-Greenhill predlaže holistički pristup muzeju kao mediju komunikacije. "Funkcija muzeja kao komunikatora mora biti integrirana s funkcijom repozitorija, a znanje o muzejskim zbirkama mora proizlaziti iz znanja o novim oblicima muzeja, novim načinima odnošenja prema predmetima, novim stavovima prema izložbama i, prije svega, novim odnosima s publikom," navodi Hooper-Greenhill.

  • u rubrici Kultura

Kosjenka Laszlo Klemar: Najmlađi posjetitelji muzeja odlično prihvaćaju eksperimentalne i inovativne programe

Kosjenka Laszlo Klemar trenutno radi kao muzejska pedagoginja u Tehničkom muzeju Nikola Tesla u Zagrebu – vjerojatno najpopularnijem muzeju među djecom, ali i dijelom odraslih.

Završila je studij povijesti umjetnosti i etnologije, a nakon toga poslijediplomski studij medievistike. No, nije se vidjela u znanstvenom polju, već je oduvijek željela raditi u muzeju. Kada joj se otvorila prilika, počela je volontirati u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu te je ubrzo započela stručno osposobljavanje na pedagoškom odjelu muzeja. Tamo je otkrila neke dimenzije tog posla koje su joj dotada bile nepoznate i shvatila da se upravo u tom području može realizirati.

  • u rubrici Kultura

Zanemarene umjetnice prošlih stoljeća konačno zauzimaju muzejske prostore

„Zašto tijekom povijesti nije bilo velikih umjetnica?“ upitala se povjesničarka feminističke umjetnosti Linda Nochlin u svom znamenitom eseju iz 1971. godine. Poanta je, naravno, u tome da je kroz povijest sigurno postojao velik broj umjetnica, ali su one zbog višestoljetne mizoginije u umjetnosti potpuno zanemarene.

Gledajući muzejske kolekcije i izložbe, gotovo da i niste mogli pronaći radove nastale od ruku neke žene. Iako smo još uvijek daleko od ravnopravnog omjera zastupljenosti umjetnica i umjetnika, broj nedavnih izložbi kroz koje su se predstavile neke zaista velike umjetnice svakako doprinosi dugoročnom društvenom prepoznavanju žena na polju umjetnosti.

Ana Janevski: Muzej treba biti aktivni sugovornik i pokretač inicijativa vezanih za civilno društvo

Biografija Ane Janevski jedna je od onih pred kojima je teško ostati neimpresioniran: nakon završenog studija književnosti na rimskoj Sapienzi, magistrirala je na pariškoj École des hautes études en sciences sociales, nakon čega je četiri godine radila kao kustosica u varšavskom Muzeju moderne umjetnosti, da bi 2011. prešla u njujoršku MoMA-u gdje se i trenutno nalazi na poziciji Associate Curator u Odjelu za medije i performans gdje je organizirala niz performansa s poznatim imenima kao što su Yvonne Rainer, Simone Forti, Rabih Mroué...

Ove glavne biografske koordinate ispresijecane su, naravno, brojim kratkoročnijim (van)institucionalnim projektima i suradnjama među kojima se posebno ističe izložba "As Soon as I Open my Eyes I See a Film", projekt  "Invisible Women of Solidarity" sa Sanjom Iveković te izložba Mladena Stilinovića u njujorškom e-flux-u.

  • u rubrici Kultura

Muzej prekinutih veza poziva na 'Mijene srca'

Muzej prekinutih veza svoju popularnost u Hrvatskoj i svijetu stekao je zahvaljujući jedinstvenom modelu stvaranja zbirke uspomena na bivše ljubavi i neposrednim angažiranjem posjetitelja/ica. Jednako tako je iz Gornjeg grada na kojem živi već šest godina izvukao i emotivno naslijeđe. Mapiranjem intimnih priča i doživljaja podsjeća da je Gornji grad mnogo više od turističke atrakcije ili političkog središta. 

Višemjesečno istraživanje rezultiralo je umjetničkim projektom Gornji grad: Mijene srca koji će ove nedjelje, 15. svibnja, biti predstavljen kroz niz događanja na ulicama i trgovima, a na 24 sata zaživjet će nova radio stanica 'Radio koji je tu prije radio' na frekvenciji 93.9Mhz.

  • u rubrici najave

Muzeji filma – Film u muzeju

Međunarodni simpozij Muzeji filma – Film u muzeju (MFFM), održat će se 5. i 6. studenog, u Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu (Avenija Dubrovnik 17).

Osnovni cilj simpozija je potaknuti diskusije o pitanjima vezanima uz očuvanje, istraživanja i prezentaciju filmske baštine te sagledavanje mogućnosti i poticanje inicijative za dugo željeni muzej filma u Hrvatskoj.

  • u rubrici najave

Prvi muzej torture u Hrvatskoj u petak otvara svoja vrata

Dokle god je nagona za moći u čovjeku i nasilje će, nažalost, biti njegov neodvojiv dio.

Želite li nositi masku srama i vratiti se 300 godina unazad, staviti kuglu oko noge i pokušati bježati ili pak sjesti u stolac za mučenje?

Muzej torture vraća vas u prošlost. U petak, 10. srpnja, s početkom u 20 sati, svoja će vrata na adresi Radićeva 14, otvoriti TORTUREUM koji posjetiteljima nudi pogled na jedinstvenu zbirku naprava za mučenje i egzekuciju od antičkih vremena do danas. S više od 70 vjernih replika instrumenata i sprava, na kojih je i sama pomisao tjerala ljudima strah u kosti, muzej će zorno prikazati sliku nasilja kroz povijest.

  • u rubrici najave
Subscribe to this RSS feed