Nejednakost unutar Hrvatske

Prošlog je tjedna CMS predstavio rezultate istraživanja 'Geometar (ne)jednakosti' koje je pokazalo kako statistički podaci u pogledu nezaposlenosti, BDP-a obrazovne slike stanovništva, siromaštva, dohotka i sl. upućuju na to da unutar Hrvatske postoje izuzetno velike razlike na razini županija, gradova i općina.

Osnovni cilj regionalne, ekonomske i socijalne politike svake Vlade trebalo bi biti smanjenje tih razlika, jer bi u suprotnom moglo doći do nepovratne blokade razvoja određenih područja Hrvatske.

HRT-ov projekt 'Drugi' teži tolerantnijem društvu, narod.hr je naravno protiv

Sredinom prošle godine HRT je u sklopu svoje multimedijske platforme pokrenuo portal školski.hr, ideja kojeg je omogućiti lakši pristup školskim sadržajima učenicima, nastavnicima i roditeljima, te osobito učenike/ce osnovnih i srednjih škola potaknuti na kritičko razmišljanje i društvenu odgovornost. U okviru portala, iz područja građanskog odgoja, sada je pokrenut i obrazovni projekt 'Drugi', urednice Ane Jurišić, koji pozornost skreće na ranjive društvene skupine - strance, osobe s invaliditetom, vjerske i nacionalne manjine, LGBTQ osobe, te teži pridonijeti procesu razumijevanju i uvažavanju 'drugih' i 'drugačijih'.

U sklopu projekta 'Drugi', Odjel djeca i mladi proizveo je seriju od 10 kratkih stručnih priloga (animacija) koji objašnjavaju pojmove i koncepte važne za temu (većina i manjina, interkulturalizam, pozitivna diskriminacija, kultura, identitet itd.), te seriju od 10 kratkih dokumentarnih filmova, svaki o jednom od pripadnika različitih ranjivih društvenih skupina. Na portalu se nalazi i pojmovnik koji pojašnjava pojmove poput asimilacija, identitet, homofobija, rasizam, diskriminacija...

Projekt perspektivne znanstvenice odbijen jer je mlada i želi surađivati sa svjetskim sveučilištima

Odlazak mladih u inozemstvo u potrazi za boljim prilikama problem je koji se u Hrvatskoj često ističe, očekivali bismo stoga da Hrvatska djelovanjem svojih institucija ne otežava povratak mladih perspektivnih osoba, koje znanje stečeno vani žele primjeniti u svojoj zemlji. Ipak upravo se to dogodilo Vinkovčanki Tei Žakuli, piše N1.

Žakula je doktorirala na jednom od najprestižnijh sveučilišta svijeta, Massachusetts Institute of Technology (MIT) u SAD-u, nakon čega se odlučuje vratiti u Hrvatsku gdje postaje docentica i osniva Laboratorij za energetsku učinkovitost na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Sljedeći korak bilo je pokretanje vlastitog istraživačkog tima za što joj se pružila prilika kada je Hrvatska zaklada za znanost objavila natječaj ‘Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena’.

Objavljena publikacija 'Mladi i seksualnost u Primorsko-goranskoj županiji – Gdje smo danas?'

Zdravstveni odgoj, koji uključuje modul 'Spolna/rodna ravnopravnost i spolno odgovorno ponašanje' integriran je u školski program preko sata razrednog odjela koji provode razrednici/e bez obzira na struku, no anketiranje srednjoškolskih učenika/ca iz Primorsko-goranske županije pokazalo je da četiri od pet ispitanih osoba smatra kako školski program ne pokriva ono što žele znati o seksualnosti.

Gotovo svaki/a drugi/a učenik/ca izjavio/la je kako bi voljelo imati mogućnost informiranja o seksualnosti putem izvannastavnih i/ili izvanškolskih programa. Učenici i učenice o seksualnosti se informiraju na internetskim portalima, i to jedna od četiri ispitane osobe, dok se sedam posto ispitanih osoba o seksualnosti informira putem pornografskih sadržaja.

Generacija Z: Potpuna povezanost i apsolutna usamljenost

Generacija djece koja su rođena nakon 2000. povezana je svim modernim komunikacijskim sredstvima, ali unatoč tome mladi su danas potpuno izolirani i usamljeni. Prepušteni su sami sebi i izloženiji stresu od svih prijašnjih generacija.

Oni su odrasli uz društvene mreže i konstantno gomilanje informacija dostupnih na internetu. Najstariji među njima polako se približavaju odrasloj dobi, a pitanje je kako će uz političke pozadine poput Brexita i novoizabranog američkog predsjednika oblikovati budućnost.

  • u rubrici svijet

Studirati s invaliditetom - iskustva studentica

U posljednjem tekstu temata posvećenog uključenosti osoba s invaliditetom u sustav visokoškolskog obrazovanja, s Marinom Burom, studenticom sociologije i anglistike na Sveučilištu u Zadru, Anitom Blažeković, studenticom poslovne ekonomije na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i s Kristinom Pospišil, studenticom sociologije na Hrvatskom katoličkom sveučilištu, razgovarala sam o njihovim iskustvima studiranja: pristupačnosti i prilagođenosti studija i obrazovnih objekata, životu u studentskim domovima, dostupnosti prijevoza i asistenata/ica, kao i načinima na koje su se sa svim ovim suočile.

Za početak, što je vas motiviralo na upis studija? Jeste li upisale studij koji ste htjele? Je li neka tehnička stvar utjecala na vaš izbor (npr. fakultet ste odabrale zato što ste znale da je imao prostorne ili neke druge prilagodbe koje su vam bile potrebne)?

UN objavio Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena prilagođenu mladima

Konvencija o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) internacionalni je pravni instrument koji zahtjeva od država potpisnica da potpuno uklone diskriminaciju žena i djevojaka na svim područjima te promovira jednaka prava za žene i djevojke.

U ponedjeljak 19. prosinca UN Women u suradnji s radnom skupinom UN Inter-Agency Network on Youth Development-a proslavio je objavljivanje CEDAW za mlade. Radi se o verziji koja objašnjava zašto je CEDAW važan za mlade, opisuje njezin utjecaj na zagovaranje rodne ravnopravnosti i ljudskih prava žena i djevojaka diljem svijeta, te rezimira članke CEDAW-a, uključujući i posebne vrste diskriminacije koje moraju biti zaustavljene, te opisuje način na koji je CEDAW implementirana i nadgledana.

  • u rubrici svijet

Lelia Kiš Glavaš: U RH se nedovoljno radi na kvaliteti obrazovanja djece s teškoćama u razvoju u smislu pripreme za visokoškolsko obrazovanje

U četvrtom tekstu temata posvećenog uključenosti studenata s invaliditetom u sustav visokoškolskog obrazovanja s Leliom Kiš-Glavaš, redovitom profesoricom na Odsjeku za inkluzivnu edukaciju i rehabilitaciju na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, razgovarali smo o zakonskoj regulaciji prava OSI,  neprimjerenoj pripremi učenika/ica s invaliditetom za studij, projektima usmjerenima na izjednačavanje mogućnosti za studente s invaliditetom u visokom obrazovanju te društvenoj inkluziji osoba s invaliditetom.

Svjetlana Marijon: Bez sustavne podrške koju vrše obučeni i plaćeni zaposlenici, podrška SSI nikada neće biti cjelovita

U trećem tekstu temata posvećenog uključenošću studenata/ica s invaliditetom u sustav visokološkolskog obrazovanja sa Svjetlanom Marijon, predsjednicom Udruge ZAMISLI, razgovaralie smo o ulozi udruga civilnog društva u pružanju podrške studentima/icama s invaliditetom, problemima projektnog financiranja koji otežavaju njihov rad, kao i nužnosti cjelovite potpore studentima/icama.

Branka Meić Salie: Potreban je zakon kojim bi se jasno propisali načini ostvarivanja podrške studentima s invaliditetom

U drugom tekstu temata posvećenog uključenosti osoba s invaliditetom u sustav visokoškolskog obrazovanja s Brankom Meić Salie, savjetnicom pravobraniteljice za osobe s invaliditetom, razgovaralie smo o postojećem sustavu podrške studentima/icama s invaliditetom, načinima na koje bi se on mogao unaprijediti, kao i načinima na koje bi se veći broj studenata/ica potaknuo na upis studija.

 
Prava osoba s invaliditetom trenutačno su zajamčena jako velikim brojem različitih, vrlo često nedovoljno jasnih zakonskih i podzakonskih propisa. Postoji li intencija i/ili potreba da se prava OSI objedine i jasnije definiraju? Na koji način se ovo tiče studenata/ica s invaliditetom?

Što se tiče propisa, a i općenito svih drugih usluga u najširem smislu koje koriste svi građani, tendencija je mainstreaminga. To znači da nije uputno stvarati posebne usluge ili posebne propise, već unutar postojećih dodatno pojasniti kako neka prava ili usluge mogu realizirati osobe koje su drugačije od prosjeka, dakle, uz uvažavanje svih oblika ljudske različitosti od kojih je invaliditet samo jedan dio.

Koliko sam uspjela saznati, na nacionalnoj razini ne postoje pouzdani podaci o ukupnom broju OSI koje su uključene u visokoškolsko obrazovanje. Je li uzrok nedostataka statistike stigmatizacija koja proizlazi iz samog čina popisivanja OSI? Mislite li uopće da bi postojanje ovakve statistike moglo koristiti samim studentima/icama?

Studenti s invaliditetom nisu se dužni registrirati kao studenti s invaliditetom ukoliko smatraju da bi time bili dodatno stigmatizirani. Međutim, ukoliko žele ostvariti pravo na određeni oblik prilagodbe ili podrške tijekom studiranja potrebno je da upute zahtjev i prilože svu potrebnu dokumentaciju kojom će dokazati svoj status. Time se u skladu s definicijom invaliditeta iz Konvencije o pravima osoba s invaliditetom ogleda socijalni model invaliditeta prema kojem okolina pretvara oštećenje neke osobe u invaliditet odnosno nemogućnost sudjelovanja u aktivnostima na ravnopravnoj osnovi s osobama bez invaliditeta. Drugim riječima, osoba bez podlaktice ne mora nužno biti i osoba s invaliditetom ukoliko joj njezino oštećenje ne sprječava u redovitom funkcioniranju niti joj za takvo funkcioniranje trebaju dodatne prilagodbe i podrška. Takva osoba će međutim imati suženi izbor zanimanja pa stoga smatramo da je opravdano da pri konkuriranju za neki od studija gdje njezina teškoća neće predstavljati dodatni izazov ima prednost.

Subscribe to this RSS feed