Predstavnici Inicijative mladih za ljudska prava privedeni jer su prelijepili ploču HOS-a u Jasenovcu

Inicijativa mladih za ljudska prava – Hrvatska jutros je, u cilju obrane temeljnih vrijednosti Republike Hrvatske, u izostanku adekvatne reakcije institucija vlasti u zemlji, prelijepila ploču koju su na zgradi dječjeg vrtića u Jasenovcu postavili HOS Jasenovac i UDHOS Grada Zagreba.

Podsjećamo da je na ploči istaknut tekst 'Za dom spremni' koji, kao što je to potvrdio i Ustavni sud Republike Hrvatske, predstavlja manifestaciju rasističke ideologije i veliča fašistički režim NDH.

Espi Tomičić proglašena lezbijkom godine

U petak je u Zagrebu u organizaciji udruge ZbeLe Na Tron održana dodjela nagrada Lez Of The Year koja se od 2012. godine dodjeljuje osobama, kolektivima, inicijativama, bendovima koji pridonose vidljivosti lezbijki, biseksualnih i trans žena na području sporta, kulture, aktivizma i općenito poboljšavaju kvalitetu života LGBTIQ manjine. Lezbijkom godine proglašena je studentica Espi Tomičić, drugo mjesto pripalo je novinarki Ani Brakus, dok je treće mjesto osvojila psihologinja Sandra Tolić.

Espi Tomičić studentica je dramaturgije na Akademiji dramskih umjetnosti, a u lipnju je sudjelovala u organizaciji prosvjeda kojim su studentice skrenule pažnju javnosti na neisplaćene državne stipendije. Tomičić je tada sa svojom kolegicom Doroteom Šušak postavila šator s transparentima ispred Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa, a nakon pet dana prosvjedovanja ministar Predrag Šustar usvojio je njihove zahtjeve. Osim toga, Tomičić je aktivna u organizaciji događaja i prosvjeda koji ukazuju na kršenje ljudskih prava i problematična političko-kulturna pitanja, a čini se kako je upravo činjenica da je spremna glasno stati u obranu ljudskih prava bila presudna prilikom glasanja publike.

Europska inicijativa 'Mama, tata i djeca' nije prikupila niti četvrtinu potrebnih potpisa

Kako prenosi Crol portal, u nedjelju je istekao rok za prikupljanje milijun potpisa potrebih za europsku inicijativu ‘Mama, tata i djeca’ kojoj je u cilju bilo definiranje značenja braka i obitelji na europskoj razini.

Inicijativi je bilo potrebno milijun potpisa, ali uspjela je prikupiti samo 215.997 online potpisa, a još uvijek nije poznato koliko je potpisa prikupljeno izvanmrežno.

UN-ov izvjestitelj: U Hrvatskoj je u tijeku napad na univerzalna ljudska prava

Posebni izvjestitelj UN-ovog Vijeća o pravu na zdravlje, Dainius Pūras, na poziv Vlade RH posjetio je Hrvatsku kako bi se sastao s visokim državnim dužnosnicima/ama, saborskim zastupnicima/ama te predstavnicima/ama Ustavnog suda, međunarodnih organizacija i organizacija civilnog društva. U sklopu posjeta obišao je razne zdravstvene ustanove i centre, prihvatilište za tražitelje azila, romsko naselje i jednu srednju školu.

Prilikom svoje posjete izrazio je zabrinutost zbog regresivnih mjera koje ometaju pristup sigurnom pobačaju i kontracepciji te se onemogućuje kvalitetan seksualni odgoj prikladan dobi. Zbog nedovoljnog broja sati seksualnog odgoja u školama i učitelja/ica kojie taj program odbijaju provesti zbog pogrešnih informacija, djeca i adolescent/ce su spriječeni u donošenju informativnih odluka vezanih uz svoju seksualnost i reproduktivno zdravlje.

Djeci izbjeglicama ozbiljno narušena osnovna ljudska prava

U utorak je 78 organizacija aktivnih na području zaštite dječjih prava zajednički objavilo izjavu kojom pozivaju na hitne mjere zaštite prava djece izbjeglica i migranta.

Potpisnice izjave su organizacije poput Europskog ženskog lobija, Europske mreže žena migrantkinja te ostale ženske grupe koje su pozdravile ovogodišnji fokus Europskog foruma o zaštiti djeteta na zaštitu djece u migraciji.

  • u rubrici svijet

Izbjeglička kriza, suočavanje s prošlošću i ženska prava na 14. Human Rights Film Festivalu

Četrnaestu godinu zaredom Human Rights Film Festival kroz niz filmskih uradaka domaću će javnost potaknuti na promišljanje i djelovanje. 14. HRFF, festival angažiranog i autorskog filma održat će se od 5. do 11. prosinca u kinu Europa i MM centru Studentskog centra u Zagrebu te od 8. do 12. prosinca 2016. u riječkom Art-kinu Croatia.

Filmski program ove godine uključuje 35 igranih i dokumentarnih filmova recentne svjetske produkcije, te će tako publika upravo na HRFF-u imati priliku premijerno pogledati neke od najzanimljivijih i najzapaženijih filmova godine. Ovogodišnje festivalsko izdanje bavi se aktualnim društvenim i općim temama: izbjeglicama i izbjegličkom krizom, suočavanjem s prošlošću i ženskim pravima, odnosno ženskim pogledom na pitanja rase, siromaštva i gentrifikacije. Ulaz na sve projekcije i popratna događanja 14. HRFF-a je besplatan.

  • u rubrici najave

Fundamentalizam i populizam prijetnja su braniteljicama ženskih ljudskih prava

Današnji dan obilježava se kao Međunarodni dan braniteljica i branitelja ženskih ljudskih prava, svih  onih pojedinaca i pojedinki koji djeluju u obrani prava žena i rodnih pitanja, a bez kojih mnoga prava koja danas uživamo ne bi bila izborena te koji se svakodnevno bore da postignuto očuvamo i pokušavaju ostvariti ideju svijeta u kojem je nasilje prema ženama iznimka, a ne pravilo, u kojem žene imaju pravo odlučivati o svom tijelu, u kojem rodnu ravnopravnost živimo na svim poljima.

“U kontekstu porasta populizma i fundamentalizma te sramotnih pomaka unatrag kada govorimo o pitanju ženskih ljudskih prava, više nego ikada važno je da ujedinimo snage i očuvamo demokratski prostor u kojem branitelji/ce ženskih ljudskih prava predstavljaju esencijalnu protutežu i ključnu silu djelovanja“, istaknuli su u zajedničkoj izjavi povodom ovog dana, Alda Facio, glavna izvjestiteljica radne grupe za pitanje diskriminacije žena u zakonu, Michael Frost, specijalni izvjestitelj za stanje branitelja/ica ljudskih prava i Dubravka Šimonović, specijalna izvjestiteljica UN-a za nasilje nad ženama, njegove uzroke i posljedice.

  • u rubrici svijet

Razotkrivanje cinizma religije: Kinička triptih-izložba 'Zdravo Marijo, milosti puna' Milijane Babić

Na tragu razotkrivanja ciničke dimenzije religije, u onome trenutku kada ona funkcionira samo kao politička proteza, a ne nasljedovanje 'istine', iščitavam i najnoviju triptih-izložbu Zdravo Marijo, milosti puna  riječke umjetnice Milijane Babić.

Naime, bez filozofskoga, pojmovnoga uvijanja, Peter Sloterdijk u knjizi Kritika ciničkoga uma (1983.), rastvarajući temeljnu dihotomiju između cinizma, ciničke nadutosti političkih, vladajućih tijela (vladajućih u smislu bilo koje strukture moći na vlasti, pa tako i one religijsko-državotvorne) s jedne strane, i Diogenova kinizma, koji je prvi među filozofima izlagao filozofiju vlastitim, otvorenim, dakle, istinitim tijelom (kao golom istinom), kao prakse kojom se mogu srčano potući svi spektakli ciničke moći, ističe kako kršćansku religiju od početka progoni osebujan problem, a taj osebujan problem čini moći ne vjerovati. I nadalje, prema Sloterdijkovoj bespoštednoj kiničkoj kritici cinizma vladajućega kršćanskoga provizorija gdje crkveni velikodostojnici djeluju u svojim haljama kao političke suite:

Zbog smanjenih sredstava namijenjenih razvoju civilnog društva ugrožen rad udruga

Inicijativa za snažno civilno društvo zatražila je Vladu Repubike Hrvatske da u Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za 2017. godinu hitno vrati 15 posto na stavku koja se odnosi na razvoj civilnog društva.

Nakon što su u travnju ove godine sredstva namijenjena Nacionalnoj zakladi za razvoj civilnog društva po Uredbi o kriterijima za utvrđivanje korisnika i načinu raspodjele prihoda od igara na sreću smanjena za više od pedeset posto, posljedice ovakve odluke Vlade polako izlaze na vidjelo. Riječ je o sredstvima namijenjenim radu udruga koje se bave društveno ranjivim skupinama, ljudskim pravima, mladima, zaštitom okoliša i sličnim društvenim problemima.

Kao nova članica Vijeća za ljudska prava UN-a Hrvatska treba biti primjer u njihovom ostvarenju

Kao nova članica UN-ovog Vijeća za ljudska prava, Hrvatska bi trebala postaviti primjer u zaštiti prava žena i izbjeglica i borbi protiv govora mržnje i diskriminacije u zemlji i inozemstvu, ističu stručnjaci/kinje i aktivisti/kinje.

U svojoj kandidaturi za 47 članicu Vijeća, Hrvatska se obvezala štititi i zagovarati osobito prava žena i boriti se protiv rodne diskriminacije te rodno utemeljenog nasilja, kao i suzbijati govor mržnje, sve oblike diskriminacije i unaprijediti prava izbjeglica i migranata/kinja.

Subscribe to this RSS feed