Daj mi kino – 2: Podrška za Tuškanac, temeljnu kinotečnu dvoranu u Zagrebu

Hrvatski filmski savez i kino Tuškanac sutra će održati akciju Daj mi kino - 2. kojom se bore za očuvanje Kina Tuškanac koje se, nakon godina zanemarivanja, sada nalazi na udaru gradskih vlasti. Podsjetimo, 2009. godine akcijom "Daj mi kino" filmski su se djelatnici izborili za očuvanje dvaju gradskih prostora za filmske projekcije usmjerene na arhivske, art i kinotečne programe (Kino Tuškanac - HFS) te suvremene hrvatske, evropske i alternativne filmske produkcije (Kino Europa - ZFF).

Iz kina Tuškanac i HFS-a upozoravaju na niz okolnosti i događaja koji ukazuju da je budućnost kina Tuškanac kao temeljne kinotečne dvorane u gradu Zagrebu ozbiljno narušena i ugrožena. Navode tako drastično umanjene dotacije za program kina u 2017. godini (sredstva su u posljednjem desetljeću prepolovljena), preispitivanje 'stanarskog prava' od strane Grada, informacije o pregovoru Grada i Crkve o preuzimanju dvorane Kinoteke u Kordunskoj, čije upravljanje je povjereno Centru za kulturu i film August Cesarec te informacije o obnovi zapuštene dvorane Kinoteke, koja nije gradsko vlasništvo i u koju će Grad investirati dodatnih 12.000,00 kuna mjesečnog najma, a sve s ciljem osiguravanja gotovo identičnog kinotečnog programa građanima Zagreba.

Podrži Knjigozemsku, podrži nezavisnu scenu u Zadru

Prostor Knjigozemska od 2009. godine okuplja niz inicijativa nezavisne kulturne scene u Zadru te realizira bogat program u skladu s kulturnim potrebama grada, no zbog problema s formalnim vodstvom Knjigozemske Upravni odjel za gospodarenje gradskom imovnom traži da se taj prostor isprazni. Korisnici Knjigozemske prostor žele spasiti te traže pomoć građana/ki koji mogu potpisati podršku inicijativi okupljenoj u Knjigozemskoj te apelirati na Grad Zadar i Upravni odjel za gospodarenje gradskom imovinom da sa sadašnjim korisnicima prostora sklope novi ugovor o daljnjem korištenju prostora.

"Prostor Knjigozemska, u ulici Rikarda Katalinića Jeretova 5 u Zadru, od 2009. godine okuplja razne udruge i inicijative koje čine dio nezavisne kulturne scene Zadra. Udruga Z.V.U.K. bila je formalni nositelj prava korištenja prostora, u međuvremenu je likvidirana i pravno više ne postoji.

Mridula Garg: Iako ne pišem kao žena, ljudi čitaju moje tekstove kao ženske

Četrdeset godina stvaranja Mridulu Garg (1938.) čini nezaobilaznom autoricom u pregledu hindske književnosti koja je pak tek jedna od mnogih na Indijskom potkontinentu uz bok engleskoj, bengalskoj, tamilskoj i inima. Četrdeset je to godina štrikanja i vezenja tekstova, ostanemo li u 'ženskome' ključu i gledamo li Mridulu kao jednu od autorica ženskoga pisma u hindskoj književnosti. No, kako sama autorica ističe, biti žena tek je dio njezina identiteta.

Intervju s autoricom donosimo povodom skoroga izlaska njezine priče Zeleni bindi u zbirci Lotosi od neona: indijski autori o gradovima i drugim ljubavima (urednice Lora Tomaš, Marijana Janjić). Knjigu uskoro objavljuje Studio TiM, a donosi priče i poeziju indijskih književnika i književnica prevedene s engleskoga i hindskoga jezika.

  • u rubrici Kultura

Jelena Kovačić: Unutar žutih, impozantnih zidova HNK Rijeka mnogo je volje i energije za promjenom

Dramaturginja Jelena Kovačić, nakon niza godina kazališnog rada, postala je, s početkom ove kalendarske godine i službeno, nova ravnateljica Hrvatske drame u riječkom HNK gdje je naslijedila Magdalenu Lupi. Autorica, zajedno s Anicom Tomić, više nagrađivanih kazališnih projekata, naredne će četiri godine tako krojiti repertoar jedne od četiri nacionalna kazališne kuće koja je, zajedno s novim vodstvom zagrebačkog HNK (osovina Vrgoč-Buljan), počela donositi neke odavno potrebne promjene u nacionalne kazališne kuće.

Dramaturško-redateljski tandem Kovačić-Tomić (koji čini zajedno s Anicom Tomić) nedavno je, osim toga, u zagrebačkom Teatru &TD, gdje su svojevremeno postavile neke od svojih najboljih predstava (Imitatori glasova, 2007. i Kučkini sinovi, 2007.), predstavio i novi autorski projekt Magic Evening.

  • u rubrici Kultura

Unatoč smjenama, Ministarstvo kulture nastavilo s gušenjem razvojnih potencijala kulturnog stvaralaštva

Zabrinuta rezultatima 'Poziva za sufinanciranje javnih potreba u kulturi', Radna grupa radnika u kulturi pozvala je na potpisivanje peticije upućene Ministarstvu kulture. Radna grupa smatra da rezultati nisu usklađeni sa strateškim planom Ministarstva te da mogu imati ozbiljne posljedice po razvoj umjetničke i kulturne produkcije u Hrvatskoj na svim razinama.

Otvoreno pismo ministrici Nini Obuljen Koržinek prenosimo u nastavku.

FALIŠ u otvorenom pismu odbio sramotnih 10 tisuća kuna potpore Ministarstva kulture

Udruga FALIŠ uputila je otvoreno pismo ministrici kulture Republike Hrvatske, Nini Obuljen Koržinek, u kojem je priopćila kako ne želi prihvatiti potporu Ministarstva kulture u iznosu od deset tisuća kuna, koja joj je dodijeljena odlukom Kulturnog vijeća za inovativne umjetničke i kulturne prakse. Iz udruge navode kako je navedena cifra nedostatna za produkciju petog izdanja Festivala alternative ljevice Šibenik, ujedno i jedinog događaja te vrste na području jugoistočne Europe koji se održava se na javnom prostoru.

U pismu se navodi kako članovi i članice udruge FALIŠ ovakvo smanjenje ionako nedostatnih sredstava smatraju uvredljivim i jeftinim pokušajem da ih se 'primiri' svotom s kojom praktički ne mogu učiniti ništa. Pismo je potpisalo i stotinjak prijatelja/ica udruge iz Hrvatske i Europe.

Tea Tupajić: Projekt 'Umjetnost obmane' bio je moj prvi susret sa shvaćanjem umjetnosti kao nečeg potencijalno opasnog

Kazališna redateljica i teoretičarka izvedbenih umjetnosti Tea Tupajić ovog je mjeseca u Zagrebu, u okviru Human Rights Film Festivala, održala radionicu primamljivog naziva 'Špijunska škola' s ciljem predstavljanja mogućnosti međuljudske komunikacije i njenih dometa. Radionica je izvedena kao dio projekta Umjetnost obmane koji je razvila kroz rad s agentima izraelskih tajnih službi.

Priča o tajnim službama i subverzivnom karakteru umjetnosti, te ulozi kustosa u polju izvedbenih umjetnosti i njihovim odgovorima u obranu umjetnosti mjesta su koja su obilježila ovaj razgovor.

  • u rubrici Kultura

Jela Godlar i njene sanje

Nekoliko kratkih, gotovo servisnih vijesti razbacanih po lokalnim šibenskim web portalima i jedna sa zakašnjenjem, posmrtno objavljena priča, sažimaju svu medijsku reakciju na nedavnu smrt spisateljice Jele Godlar.

Subscribe to this RSS feed