Ivana Dimić dobitnica je NIN-ove nagrade za 2016. godinu

Ivana Dimić sa svojim romanom ‘Arzamas’ (u izdanju Lagune), dobitnica je 63. nagrade za književnost koju od 1954. godine dodjeljuje časopis ‘Nedjeljne informativne novine’. Dimić se u najužem izboru za nagradu našla s Vladanom Matijevićem i njegovim ‘Susretom pod neobičnim okolnostima’, Vladimirom Tabaševićem i romanom ‘Pa kao’ te  Vladislavom Bajcem i ‘Kronikom sumnje’.

Odluku o dobitnici nagrade donio je žiri u sastavu Božo Koprivica, Jasmina Vrbavac, Tamara Krstić, Zoran Paunović i Mihajlo Pantić. Vrijedi spomenuti kako je ovo tek peta književnica kojoj je od 1954. godine dodijeljena nagrada, a prije nje tu čast su imale Dubravka Ugrešić (1988. ‘Forsiranje romana reke’), Svetlana Velmar Janković (1995. ‘Bezdno’), Grozdana Olujić (2009. ‘Glasovi u vetru’) te Gordana Ćirjanić (2010. ‘Ono što oduvek želiš’).

  • u rubrici svijet

Za djecu osiguran besplatan upis u zagrebačke knjižnice

Iz Knjižnica Grada Zagreba javljaju kako je osiguran besplatan upis za djecu u zagrebačke knjižnice. Pravo na besplatan upis imaju i djeca koja imaju prebivalište u Zagrebačkoj županiji. 

"Na 48. sjednici Gradske skupštine Grada Zagreba, održanoj 20. prosinca 2016. godine donesena je odluka o pravu na besplatan upis u Knjižnice grada Zagreba za djecu od rođenja do konca kalendarske godine u kojoj navršavaju 15 godina života, a koja imaju prebivalište u Gradu Zagrebu", javljaju iz KGZ-a.

'Marx u digitalnom dobu', studija političke emancipacije uz pomoć novih tehnologija

U izdanju izdavačke kuće Durieux objavljena je knjiga Marx u digitalnom dobu. Dijalektički materijalizam na vratima tehnologije, autorice Katarine Peović Vuković, docentice na Odsjeku za kulturalne studiju Filizofskog fakulteta u Rijeci.

Marx u digitalnom dobu knjiga je koja propituje razumijevanje političke emancipacije uz pomoć novih tehnologija. Ona postavlja pitanje: kako nove tehnologije, posebice novi mediji, mogu pridonijeti demokratizaciji društva i emancipaciji manjinskih kultura? Pritom se sustavno i epistemološki precizno obrazlažu temeljna pitanja kao što su: politička emancipacija i emancipacijske politike na internetu, ideologija i njezina refleksija na probleme novih medija, promjene do kojih dolazi u strukturi i karakteru rada u doba kognitarijata, razumijevanje koncepta 'virtualnosti'.

Besplatne elektroničke knjige i Croatia Reads u prosincu nude besplatan pristup literaturi

Mjesec prosinac započeo je interesantnim vijestima za sve ljubitelje i ljubiteljice knjiga u online formatu. Čak dva projekta osigurala su potpuno besplatan pristup literaturi koja obuhvaća belatristiku, kuharice, turističke vodiče, slikovnice, poeziju, prozu te poslovne i stručne knjige.

Internetski projekt Besplatne elektroničke knjige korisnicima/ama omogućuje preuzimanje više od 160 naslova elektroničkih knjiga u tri najpopularnija 'offline' formata. Distribucisjki sustav nudi namijenjen je optimalnom, online i offline čitateljskom iskustvu, a nudi se i format prilagođen ispisu na kućnim pisačima.

Ece Temelkuran: U Turskoj se događa borba protiv intelekta

Godine 2013. prvi put sam imala priliku poslušati uživo tursku spisateljicu i novinarku Ece Temelkuran. Bilo je to u sklopu Europee u Dvorištu kada je sudjelovala na tribini povodom izlaska prijevoda njezine knjige Planina boli: S onu stranu tursko-armenskoga sukoba. U prostoru krcatom ljudima, Temelkuran je govorila o nečemu što je postalo svojevrsna omerta turskoga društva - o genocidu nad Armencima i armensko-turskim odnosima. Vrlo dobro se sjećam kako je rekla da joj je poticaj za pisanje spomenute knjige bilo ubojstvo njezina prijatelja, inače Armenca, koji je ustrijeljen u glavu.

Usprkos tome što živi u zemlji u kojoj je lakše šutjeti i tako biti pošteđen, Temelkuran odlikuje i izdvaja upravo to što odbija samo šutjeti i biti dio uljuljane mase, stoga je resi ono što se usude samo najboljie književnicie, a to je iskrenost i hrabrost.

Nagrada Hrvatskog društva pisaca odlazi Ivani Rogar

Nagradu Hrvatskoga društva pisaca (HDP) Janko Polić Kamov vrijednu deset tisuća kuna dobila je spisateljica Ivana Rogar za zbirku priča "Tumačenje snova", a nagrada joj je uručena u četvrtak u HDP-u.

Članica prosudbenoga povjerensetva Jadranka Pintarić istaknula je kako se u knjizi nalazi sedam priča i sedam žena, glavnih junakinja.

Emma Watson u londonskoj podzemnoj sakrila je 100 primjeraka feminističke knjige

Još jednom potvrdivši svoj status ultimativne feministkinje, Emma Watson je početkom tjedna diljem londonske podzemne željeznice sakrila sto primjeraka knjige Mom & Me & Mom autorice Maye Angelou.

Watson je knjige ostavila na mjestima poput informacijskih kioska i pregrada na pokretnim stepenicama,a zatim je na Instagramu objavila video kako bi potaknula svoje obožavatelje/ice da krenu u potragu.

  • u rubrici svijet

Adio kauboju Olje Savičević Ivančević objavljen u Nizozemskoj, sljedeće godine u Švedskoj, Italiji i Sloveniji

Prošlog tjedna vodeći nizozemski dnevni list Volkskrant u svom vikend izdanju objavio je intervju s Oljom Savičević Ivančević, a vodio ga je ugledni književni kritičar Arjan Peters povodom izlaska nizozemskog prijevoda romana Adio kauboju za izdavačku kuću Bananafish iz Amsterdama.

Nakladnik američkog izdanja, koje je u SAD-u objavljeno početkom godine, agilna izdavačka kuća McSweeney's iz San Francisca za listopad ove godine organizirala je predstavljanje romana u Los Angelesu i San Franciscu. Američko izdanje Adios Cowboy u prijevodu Celie Hawkesworth već je primilo mnoge pohvalne kritike te roman zadobiva sve širu publiku.

Vesna Lemaić: U mojim zadnjim romanima ogleda se borba protiv kapitalizma i europskih kriznih politika

Vesna Lemaić slovenska je spisateljica, vrlo aktivna na tamošnjoj aktivističkoj sceni. Iza nje su dva romana (Odlagališče, Cankarjeva založba, 2010. i Kokoška in ptiči, Škuc, 2014.) i jedna zbirka priča nedavno prevedena kod nas (Popularne priče, CeKaPe, 2014.) što je i bio povod za njeno nedavno gostovanje na Festivalu svjetske književnosti, a onda i za ovaj intervju.

Rumena Bužarovska: Feminizam je potreban jer je ušutkavanje žena norma i ne shvaća ih se profesionalno vrijednima

Makedonska spisateljica Rumena Bužarovska, u zadnjih je par godina postala jedno od glavnih imena hrvatske kratkopričaške scene. Na nju je ušla zbirkom priča Osmica (2010., Algoritam), tematski usmjerenom na žensku svakodnevnicu, da bi u zbirci priča Moj muž (2016., VBZ) na dosad jedinstven način opisala položaj/e žena/supruga u regiji – s dozom drskosti, humora i suočavanja sa 'stanjem na terenu', a ne njegovim romantiziranjem.

S Rumenom smo popričali o njenom spisateljskom putu, ljubavi prema američkoj književnosti, feminizmu i stereotipima s kojima se kao žena susretala kroz život, Šarenoj revoluciji koja je zadnjih nekoliko mjeseci potresala Makedoniju, ali i njenim književnim junakinjama iz djetinjstva. Čitajte do kraja, čeka vas i Rumenina preporuka 5 makedonskih spisateljica koje morate čitati.  

Subscribe to this RSS feed