Ivana Dimić dobitnica je NIN-ove nagrade za 2016. godinu

Ivana Dimić sa svojim romanom ‘Arzamas’ (u izdanju Lagune), dobitnica je 63. nagrade za književnost koju od 1954. godine dodjeljuje časopis ‘Nedjeljne informativne novine’. Dimić se u najužem izboru za nagradu našla s Vladanom Matijevićem i njegovim ‘Susretom pod neobičnim okolnostima’, Vladimirom Tabaševićem i romanom ‘Pa kao’ te  Vladislavom Bajcem i ‘Kronikom sumnje’.

Odluku o dobitnici nagrade donio je žiri u sastavu Božo Koprivica, Jasmina Vrbavac, Tamara Krstić, Zoran Paunović i Mihajlo Pantić. Vrijedi spomenuti kako je ovo tek peta književnica kojoj je od 1954. godine dodijeljena nagrada, a prije nje tu čast su imale Dubravka Ugrešić (1988. ‘Forsiranje romana reke’), Svetlana Velmar Janković (1995. ‘Bezdno’), Grozdana Olujić (2009. ‘Glasovi u vetru’) te Gordana Ćirjanić (2010. ‘Ono što oduvek želiš’).

  • u rubrici svijet

FALIŠ u otvorenom pismu odbio sramotnih 10 tisuća kuna potpore Ministarstva kulture

Udruga FALIŠ uputila je otvoreno pismo ministrici kulture Republike Hrvatske, Nini Obuljen Koržinek, u kojem je priopćila kako ne želi prihvatiti potporu Ministarstva kulture u iznosu od deset tisuća kuna, koja joj je dodijeljena odlukom Kulturnog vijeća za inovativne umjetničke i kulturne prakse. Iz udruge navode kako je navedena cifra nedostatna za produkciju petog izdanja Festivala alternative ljevice Šibenik, ujedno i jedinog događaja te vrste na području jugoistočne Europe koji se održava se na javnom prostoru.

U pismu se navodi kako članovi i članice udruge FALIŠ ovakvo smanjenje ionako nedostatnih sredstava smatraju uvredljivim i jeftinim pokušajem da ih se 'primiri' svotom s kojom praktički ne mogu učiniti ništa. Pismo je potpisalo i stotinjak prijatelja/ica udruge iz Hrvatske i Europe.

Jela Godlar i njene sanje

Nekoliko kratkih, gotovo servisnih vijesti razbacanih po lokalnim šibenskim web portalima i jedna sa zakašnjenjem, posmrtno objavljena priča, sažimaju svu medijsku reakciju na nedavnu smrt spisateljice Jele Godlar.

Kako sam poželjela Elenu Ferrante za svoju literarnu majku

„Briljantno“, „Bezuvjetno remek djelo“, „Blistava ispovijest pred očima čitatelja“, „Najvažnije spisateljsko postignuće nakon Drugog svjetskog rata“, „Jedno od najboljih djela ove ili bilo koje godine“ – kritičari, čitatelji i publicisti natjecali su se i još se uvijek nadmeću u epitetima, sintagmama i laudama kojima pokušavaju opisati romane talijanske spisateljice Elene Ferrante, autorice koja je posljednjih pet godina, nakon objave svoja četiri romana Napuljske tetralogije, postala najvećom zvijezdom zapadnog književnog svijeta.

  • u rubrici Kultura

Besplatne elektroničke knjige i Croatia Reads u prosincu nude besplatan pristup literaturi

Mjesec prosinac započeo je interesantnim vijestima za sve ljubitelje i ljubiteljice knjiga u online formatu. Čak dva projekta osigurala su potpuno besplatan pristup literaturi koja obuhvaća belatristiku, kuharice, turističke vodiče, slikovnice, poeziju, prozu te poslovne i stručne knjige.

Internetski projekt Besplatne elektroničke knjige korisnicima/ama omogućuje preuzimanje više od 160 naslova elektroničkih knjiga u tri najpopularnija 'offline' formata. Distribucisjki sustav nudi namijenjen je optimalnom, online i offline čitateljskom iskustvu, a nudi se i format prilagođen ispisu na kućnim pisačima.

Festival Lit Link u Močvaru dovodi zanimljive talijanske autorice i autore

Književna karika ili Lit link festival u svom četvrtom izdanju od 9. do 11. prosinca na turneji Pula-Rijeka-Zagreb posljednji dan programa održat će u Močvari, uz nekoliko sati sadržajne i opuštene literarne fešte. Ulaz na festival je besplatan.

Na čitanjima koji na raznolike načine pokrivaju prostor od Sardinije do Sirije upoznat ćete desetoro talijanskih i hrvatskih autora i autorica, uz prijevode čitanja i razgovore u klupskoj atmosferi.

  • u rubrici najave

Ece Temelkuran: U Turskoj se događa borba protiv intelekta

Godine 2013. prvi put sam imala priliku poslušati uživo tursku spisateljicu i novinarku Ece Temelkuran. Bilo je to u sklopu Europee u Dvorištu kada je sudjelovala na tribini povodom izlaska prijevoda njezine knjige Planina boli: S onu stranu tursko-armenskoga sukoba. U prostoru krcatom ljudima, Temelkuran je govorila o nečemu što je postalo svojevrsna omerta turskoga društva - o genocidu nad Armencima i armensko-turskim odnosima. Vrlo dobro se sjećam kako je rekla da joj je poticaj za pisanje spomenute knjige bilo ubojstvo njezina prijatelja, inače Armenca, koji je ustrijeljen u glavu.

Usprkos tome što živi u zemlji u kojoj je lakše šutjeti i tako biti pošteđen, Temelkuran odlikuje i izdvaja upravo to što odbija samo šutjeti i biti dio uljuljane mase, stoga je resi ono što se usude samo najboljie književnicie, a to je iskrenost i hrabrost.

Spisateljica uvjerila rječnik da promijeni definiciju ženstvenosti

Sakupljajući materijale za zine, losanđeleška spisateljica Alison Segel naišla je na seksističku definiciju ženstvenosti u rječniku Merriam-Webster, nakon što joj je jedna pjesnikinja poslala screenshot web-stranice rječnika.

Rečenica je glasila: „Uspjela sam postati CEO bez žrtvovanja svoje ženstvenosti.“ Segel je fotografiju odlučila tweetati,: …jer to je ludo! Možete li zamisliti rečenicu: On je uspio postati CEO bez žrtvovanja svoje muškosti.“

  • u rubrici svijet

Nagrada Hrvatskog društva pisaca odlazi Ivani Rogar

Nagradu Hrvatskoga društva pisaca (HDP) Janko Polić Kamov vrijednu deset tisuća kuna dobila je spisateljica Ivana Rogar za zbirku priča "Tumačenje snova", a nagrada joj je uručena u četvrtak u HDP-u.

Članica prosudbenoga povjerensetva Jadranka Pintarić istaknula je kako se u knjizi nalazi sedam priča i sedam žena, glavnih junakinja.

Carolin Emcke dobitnica Nagrade za mir njemačkih nakladnika

Nagrada za mir frankfurtskog sajma knjiga u nedjelju je dodijeljena novinarki i spisateljici Carolin Emcke. U svom su obrazloženju članovi i članice frankfurtskog udruženja naveli kako su knjige, članci i javni govori ove njemačke autorice značajno pridonijeli društvenom dijalogu i miru.

U svom govoru prilikom preuzimanja nagrade Emcke je pozvala civilno društvo Europe da se suoči sa fanatizmom i mržnjom koji su postali sve veća prijetnja otvorenim, demokratskim društvima.

  • u rubrici svijet
Subscribe to this RSS feed