Ingeborg Bachmann – predvodnica austrijske poslijeratne književne renesanse

Ingeborg Bachmann austrijska je književnica rođena 25. lipnja 1926. godine u Klagenfurtu. Rođena između dvaju ratova, osobno je proživjela drugi svjetski rat kao adolescentica, a ratno i poslijeratno iskustvo obilježilo je njezino cjelokupno stvaralaštvo.

Bachmann je za života objavila velik broj djela, no, nažalost, samo su neka prevedena na hrvatski jezik. Između ostalog, hrvatskim je čitateljima/cama već dugo dostupan Bachmannin jedini roman Malina, no posljednjih se godina istaknuta prevoditeljica i književnica Truda Stamać trudi prevesti što veći broj djela s njemačkog jezika. U izdanju nakladničke kuće OceanMore stoga su objavljena privatna pisma, objedinjena u zbirci Vrijeme srca, koja su izmjenjivali Ingeborg Bachmann i njezin ljubavnik Paul Celan. Osim pisama, čitateljima je dostupna, dakako, i Bachmannina poezija prožeta emocijama i čistim ekspresijama. Zbirka U oluji ruža u izdanju iste nakladničke kuće sastoji se od niza pjesama sakupljenih iz autoričine bogate pjesničke karijere.

ZVONA i NARI: Natječaj za najbolju poeziju, kratku prozu i književnu kritiku

ZVONA i NARI, Udruga za proizvodnju kulture iz Ližnjana, objavljuje natječaj za tri ravnopravne nagrade u kategorijama poezija, književna kritika i kratka proza. Natječaj je otvoren od 17. svibnja 2017. godine do 18. veljače 2018. godine svim autoricama/autorima koji pišu na hrvatskom, srpskom, bošnjačkom, crnogorskom jeziku ili na kombinaciji jezika za koju nije potreban prijevod na bilo koji od spomenutih jezika.

Odluku o pobjednicima_ama donijet će uredništvo internetskog časopisa ZiN Daily; imena pobjednica/pobjednika u sve tri kategorije bit će objavljena najkasnije do 1. travnja 2018., a svečana dodjela nagrada održat će se u svibnju 2018. u Ližnjanu u Knjižnici i književnom svratištu ZVONA i NARI.

Kad znanstvena fantastika postane stvarnost – 'Sluškinjina priča' u kontekstu suvremenih previranja

Objavljena 1986. godine, u vrijeme konzervativne renesanse u SAD-u, Sluškinjina priča danas je mnogo više od SF romana. Svjedoci smo porasta konzervativnosti i svojevrsne fašizacije  današnjeg društva, a Sluškinjina priča svakako je predvidjela mnoge promjene štetne za manjinske i marginalizirane društvene skupine. Ona je predskazanje onoga što nam se trenutno događa, ali i upozorenje za ono što slijedi te bi svakako trebala postati obvezno štivo 2017. godine.

Osamdesete su godine bile doba renesanse konzervatizma u Kanadi, SAD-u i Velikoj Britaniji što je Margaret Atwood poslužilo kao inspiracija za pisanje Sluškinjine priče. Upravo je te, 1986. godine, Ronald Reagan po drugi puta izabran za predsjednika SAD-a i to na krilima konzervativne političke organizacije Moral Majority koja je promovirala kršćanske vrijednosti i time potpomogla jačanje desnice i Republikanske stranke. 

Asja Bakić među deset Novih glasova Europe

Odabrano je novih deset pisaca i spisateljica iz Europe koji će ove i sljedeće godine u sklopu projekta Literary Europe Live dobiti jedinstveni oblik promocije. Hrvatska predstavnica Novih glasova Europe ovog je puta Asja Bakić, pjesnikinja, prozaistica, prevoditeljica i urednica feminističkog portala Muf, koja je porijeklom iz BiH, a već godinama živi i radi u Zagrebu.

Imena deset Novih glasova Europe objavljena su na ovogodišnjem Londonskom sajmu knjiga kao dio inovativnog projekta Literary Europe Live koji okuplja partnere_ice iz područja književnosti iz 15 europskih zemalja, a kojeg provodi književna platforma Literature AcrossFrontiers.

Mridula Garg: Iako ne pišem kao žena, ljudi čitaju moje tekstove kao ženske

Četrdeset godina stvaranja Mridulu Garg (1938.) čini nezaobilaznom autoricom u pregledu hindske književnosti koja je pak tek jedna od mnogih na Indijskom potkontinentu uz bok engleskoj, bengalskoj, tamilskoj i inima. Četrdeset je to godina štrikanja i vezenja tekstova, ostanemo li u 'ženskome' ključu i gledamo li Mridulu kao jednu od autorica ženskoga pisma u hindskoj književnosti. No, kako sama autorica ističe, biti žena tek je dio njezina identiteta.

Intervju s autoricom donosimo povodom skoroga izlaska njezine priče Zeleni bindi u zbirci Lotosi od neona: indijski autori o gradovima i drugim ljubavima (urednice Lora Tomaš, Marijana Janjić). Knjigu uskoro objavljuje Studio TiM, a donosi priče i poeziju indijskih književnika i književnica prevedene s engleskoga i hindskoga jezika.

  • u rubrici Kultura

Nagrada 'Vesna Parun', želja Olje Savičević Ivančević na Dan žena

Književnica Olja Savičević Ivančević, odlučila je na Međunarodni dan žena ukazati kako u književnom svijetu niti jedna nagrada ne nosi naziv po nekoj spisateljici.

"Nešto razmišljam kako među svim tim brojnim literarnim nagradama u Hrvatskoj danas ne postoji nijedna jedina književna nagrada koja se zove po nekoj spisateljici, književnici, pjesnikinji, dramatičarki… I to mi je u neku ruku nevjerojatno, a opet nimalo čudno. Ovaj lakonski propust govori o našem društvu i o književnoj sceni puno rječitije nego što bi to društvo, a i scena, htjeli.

Rod i rad u književnosti - Žensko autorstvo ne znači ništa, ako ne emancipira čitateljstvo

Nova sezona najdugovječnije zagrebačke  književne tribine, Književnog petka otvorena je u petak, 24. veljače. Prva tribina svojim je naslovom Rod i rad u književnosti: Ženski glasovi nagovijestila otvaranje vrlo bitnih aktualnih pitanja u književnosti. Urednik i voditelj tribine bio je Boris Postnikov (publicist, esejist i književni kritičar), a gošće Vedrana Bibić (suradnica Centra za kreativno pisanje, urednica i organizatorica književno-kulturnih događanja), Antonela Marušić (spisateljica i novinarka) i Ivana Rogar (autorica i urednica u izdavačkoj kući Durieux).

Povod za tribinu bio je Postnikovljev članak Rod, rad i intima: novi "ženski val" hrvatske proze, u kojemu je, kako je kazao, pokušao detektirati neku tendenciju ili strujanje u zbirkama priča i romana izdanim u razdoblju od godinu dana do dvije godine. Istaknuo je kako su odabrana djela različita, ali imaju najmanje tri zajednička elementa: 1. napisale su ih autorice, 2. pojavljuje se rodna perspektiva i 3. na rodnu perspektivu se nadovezuju problemi rada.

Kate Chopin – junakinja svoga doba

Kate Chopin, autorica kratkih priča i romana, rođena je 8. veljače 1850. godine u Missouriju, a danas se smatra predvodnicom (proto)feminističkog pokreta na američkome jugu. Njezin najpoznatiji roman svakako je Buđenje, a od velikog broja kratkih priča valja izdvojiti Désirée’s Baby koja se bavi gorućim pitanjem na jugu SAD-a – pitanjem rase. 

Iako po roditeljima vuče francusko i irsko porjeklo, Kate Chopin cijeli je svoj život provela na jugu SAD-a na kojem su vladali drugačiji društveni zakoni od onih u Europi. Naime, žene u Americi su krajem 19. stoljeća bile 'vlasništvo' svojih supruga, a o razvodu se nije niti razgovaralo. Odrasla s majkom, bakom i prabakom, Chopin je od najranije dobi bila okružena obrazovanim i načitanim ženama koje su poticale njezine stvaralačke talente, ali i kritički duh. Nakon gotovo istovremene smrti majke i supruga, zapada u depresiju iz koje ju je izvuklo upravo – pisanje.

Ivana Dimić dobitnica je NIN-ove nagrade za 2016. godinu

Ivana Dimić sa svojim romanom ‘Arzamas’ (u izdanju Lagune), dobitnica je 63. nagrade za književnost koju od 1954. godine dodjeljuje časopis ‘Nedjeljne informativne novine’. Dimić se u najužem izboru za nagradu našla s Vladanom Matijevićem i njegovim ‘Susretom pod neobičnim okolnostima’, Vladimirom Tabaševićem i romanom ‘Pa kao’ te  Vladislavom Bajcem i ‘Kronikom sumnje’.

Odluku o dobitnici nagrade donio je žiri u sastavu Božo Koprivica, Jasmina Vrbavac, Tamara Krstić, Zoran Paunović i Mihajlo Pantić. Vrijedi spomenuti kako je ovo tek peta književnica kojoj je od 1954. godine dodijeljena nagrada, a prije nje tu čast su imale Dubravka Ugrešić (1988. ‘Forsiranje romana reke’), Svetlana Velmar Janković (1995. ‘Bezdno’), Grozdana Olujić (2009. ‘Glasovi u vetru’) te Gordana Ćirjanić (2010. ‘Ono što oduvek želiš’).

  • u rubrici svijet
Subscribe to this RSS feed