IDAHOT 2017. u znaku obitelji

Danas se diljem svijeta obilježava Međunarodni dan borbe protiv homofobije i transfobije (IDAHOT), koji ima za cilj koordinirati međunarodne događaje kojima bi se postiglo poštivanje lezbijki, homoseksualaca i transrodnih osoba u svijetu. IDAHOT se formalno obilježava 17. svibnja, na dan kada je 1992. godine Svjetska zdravstvena organizacija uklonila homoseksualnost s popisa Međunarodne klasifikacije bolesti. 

Ove godine u fokusu IDAHOT-a su obitelji, odnosno uloga majki, očeva, braće, sestara i sl. u životima LGBTIQ osoba te same LGBTIQ, odnosno dugine obitelji. Unatoč tome što su napredne zapadne zemlje polako počele legalizirati istospolne brakove te aktivno raditi na suzbijanju disrkiminacije s kojom se LGBTIQ osobe susreću u obitelji, školama, na poslu i općenito u javnom životu, činjenica je da velik broj zemalja još uvijek nije dekriminalizirao homoseksualnost, a mnoge od njih koje jesu, svojim LGBTIQ građanima i građankama ne nude zaštitu od emocionalnog i fizičkog nasilja kojem su izložene_i zbog svoje seksualnosti ili rodnog identiteta.

  • u rubrici svijet

Novi zakon o pobačaju treba osigurati da žene slobodno, odgovorno i samostalno odlučuju o rađanju djece

Jučer je u Novinarskom domu, u organizaciji CESI - Centar za edukaciju, savjetovanje i istraživanje i Inicijativa liječnika/liječnica za reguliranje prava na priziv savjesti u medicini , održan okrugli stol „Zakon o pobačaju za 21. stoljeće“ čiji je cilj bio potaknuti raspravu o zakonskim rješenjima koja će pobačaj, ali i druga pitanja vezana uz reproduktivna prava i zdravlje, regulirati na način primjeren znanstvenim dostignućima i vremenu u kojem živimo.

Prezentirajući međunarodne pravne standarde Ivana Radačić iz Instituta za društvena istraživanja Ivo Pilar naglasila je da zakonodavac u Hrvatskoj nije slobodan donositi zakone kakve bi htjele određene interesne skupine, već mora djelovati u skladu s međunarodnim normama koje je Hrvatska usvojila i koje nalažu da se restriktivni zakoni o pobačaju trebaju liberalizirati, a države su dužne osigurati ženama pravovremeni i neograničeni pristup pobačaju u praksi.

Slovenski parlament prihvatio zakon o minimalnoj mirovini od 500 eura

Slovenski parlament u utorak je bez glasa protiv prihvatio izmjene zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, prema kojima će umirovljenici s punim uvjetima za starosnu mirovinu imati zajamčenu mirovinu od 500 eura (ili oko 3.777 kuna), prenosi tportal.

Cilj je zakona osigurati da minimalne pune mirovine budu barem tako visoke da siromašni umirovljenici ne trebaju tražiti od države zaštitni dodatak. To nije u suprotnosti s temeljnim načelima mirovinskog i invalidskog osiguranja, rekla je obrazlažući prijedlog ministrica za rad i socijalnu politiku Anja Kopač Mrak.

  • u rubrici svijet

Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe potiče Hrvatsku da ratificira Istanbulsku konvenciju

Premijer Andrej Plenković primio je krajem ožujka pismo Povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe Nilsa Muižniekisa koji ga potiče da učini sve u svojim mogućnostima kako bi Hrvatska čim prije ratificirala Istanbulsku konvenciju.

Podvlači pritom i važnost eliminiranja pogrešnih predodžbi o Konvenciji u javnom diskursu u Hrvatskoj, a osobito po pitanju pojma ‘rod’.

Globalni trend zatiranja djelovanja organizacija civilnog društva

Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe, Nils Muižnieks, upozorio je na globalni trend ograničavanja i otežavanja rada organizacijama i braniteljima/cama ljudskih prava. Od 2012. godine, više do 60 zemalja donijelo je ili predložilo legislative koje ograničavaju aktivnosti organizacija civilnog društva, uključujući i pojedine europske zemlje.

Kako navodi, pritisak na organizacije civilnog društva poprim različite forme, od pravnih i administrativnih prepreka, pravnog gonjenja i sankcija, uključujući i kriminalno gonjenje u slučaju nepokoravanja novim restriktivnim pravilima,  do kampanja klevetanja i ostracizma nezavisnih grupa, prijetnji, zastrašivanja, pa čak i fizičkog nasilja prema članovima organizacija.

  • u rubrici svijet

Heroine među nama

Društvenim mrežama širi se fotografija djevojke koja je postala simbolom otpora radikalno desnoj grupaciji English Defence League (EDL) u Birminghamu. Fotografija je nastala u subotu tijekom demonstracija EDL-a u središtu grada, a prikazuje muškarca, u EDL majici, koji se vidno uzrujan obraća djevojci gledajući ju u oči, a ona mu uzvraća savršeno smirenim izrazom lica.

Žena na fotografiji identificirana je kao Saffiyah Khan, stanovnica Birminghama, koja navodi da je u trenutku kada je fotografija nastala, istupila pred pripadnike EDL-a kako bi obranila ženu u hidžabu koju su okružili. „Ne sviđa mi se kada se ljude u mom gradu napada“, kazala je kasnije, dodajući kako ju je iznenadila reakcija na fotografiju.

Zagorski DVD na sve četiri čelne pozicije postavio vatrogaskinje

Dobrovoljna vatrogasna društva u mogim su krajevima Hrvatske velika stvar, a sama činjenica da riječ 'vatrogaskinja' ne čujemo često govori o tome da se radi o zanimanju koje se smatra gotovo isključivo muškim. Članice uglavnom obavljaju administrativna zaduženja, dok na teren odlaze muškarci. DVD Gornja Šemnica u tom je smislu nešto posebno. Naime,  na sva četiri čelna mjesta njihovog društva, izabrane su žene.

Na 66. Izbornoj skupštini, u rukovodeći kadar DVD-a za sljedeće četiri godine tako je za predsjednicu izabrana Jelena Veseljak, vatrogasna časnica, zapovjednica je Danijela Rukav, također vatrogasna časnica, tajnica je Sonja Grobotek, vatrogasna dočasnica I. klase, a za blagajnicu je izabrana Petra Vuzem, vatrogasna dočasnica.

Besplatno čitajte 'Goranovke': Deloga, Škunca, Vidaić

U okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] objavljene su tri zbirke pjesama nagrađivanih hrvatskih pjesnikinja: Riječi kupuju zločine koje ćeš počiniti Irene Delonge, Novaljski svjetlopis Andriane Škunce i Era gmazova Martine Vidaić. Irena Delonga i Martina Vidaić dobitnice su Gorana za mlade pjesnike, dok je Andriana Škunca dobitnica Goranova vijenca, nagrade za pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti.

Mlade 'Goranovke' rado su ustupile svoju poeziju BEK-u, a kao prednosti objave knjiga u elektroničkom izdanju ističu osobito dostupnost.

Većina građana/ki protiv nasilja i diskriminacije, ali manje od pola protiv 'Za dom spremni'

Rezultati istraživanja “Govor mržnje u Hrvatskoj” predstavljeni u petak na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu otkrivaju da 80% građana/ki Hrvatske smatra da zakonski treba sankcionirati izravno pozivanje na nasilje i diskriminaciju. Ipak, samo nešto više od 45% smatra da treba kažnjavati pozdrav 'Za dom spremni'.

Radi se o prvom multidisciplinarnom istraživanju govora mržnje u kontekstu javnog diskursa u Hrvatskoj, a rezultate i zbornik radova predstavili su izv. prof. dr. sc. Enes Kulenović, prof. dr. sc. Zoran Kurelić, te izv. prof. dr. sc. Nebojša Blanuša.

Kad znanstvena fantastika postane stvarnost – 'Sluškinjina priča' u kontekstu suvremenih previranja

Objavljena 1986. godine, u vrijeme konzervativne renesanse u SAD-u, Sluškinjina priča danas je mnogo više od SF romana. Svjedoci smo porasta konzervativnosti i svojevrsne fašizacije  današnjeg društva, a Sluškinjina priča svakako je predvidjela mnoge promjene štetne za manjinske i marginalizirane društvene skupine. Ona je predskazanje onoga što nam se trenutno događa, ali i upozorenje za ono što slijedi te bi svakako trebala postati obvezno štivo 2017. godine.

Osamdesete su godine bile doba renesanse konzervatizma u Kanadi, SAD-u i Velikoj Britaniji što je Margaret Atwood poslužilo kao inspiracija za pisanje Sluškinjine priče. Upravo je te, 1986. godine, Ronald Reagan po drugi puta izabran za predsjednika SAD-a i to na krilima konzervativne političke organizacije Moral Majority koja je promovirala kršćanske vrijednosti i time potpomogla jačanje desnice i Republikanske stranke. 

Subscribe to this RSS feed