400 ljudi na prvom javnom okupljanju platforme “Zagreb je NAŠ": Vratimo Zagreb u svoje ruke

Povodom raspisivanja izbora za vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora, politička platforma “Zagreb je NAŠ!” jučer je u 18 sati ispred zagrebačke gradske skupštine održala svoje prvo javno okupljanje na kojem se okupilo oko 400 članova i simpatizera platforme noseći 8-metarski  transparent. Uz skandiranje “Zagreb je NAŠ!” članovi platforme pročitali su i na vrata objesili 1,5 metara visoki proglas “Vratimo Zagreb u svoje ruke!” s 25 načela koja opisuju kakav grad želimo i za kakav grad ćemo se boriti na izborima. 

Platforma “Zagreb je NAŠ!” predstavlja novu politiku koja želi uključiti građane u odlučivanje te što više odluka o upravljanju gradskim resursima spusti na razinu gradskih četvrti i mjesnih odbora. Uspostavit ćemo mehanizme da građani direktno odlučuju o trošenju novca na kvartovskoj razini na način da odabiru prioritetne komunalne projekte te da u postupku prostornog planiranja odlučuju kako će im kvartovi izgledati.

Podrži Knjigozemsku, podrži nezavisnu scenu u Zadru

Prostor Knjigozemska od 2009. godine okuplja niz inicijativa nezavisne kulturne scene u Zadru te realizira bogat program u skladu s kulturnim potrebama grada, no zbog problema s formalnim vodstvom Knjigozemske Upravni odjel za gospodarenje gradskom imovnom traži da se taj prostor isprazni. Korisnici Knjigozemske prostor žele spasiti te traže pomoć građana/ki koji mogu potpisati podršku inicijativi okupljenoj u Knjigozemskoj te apelirati na Grad Zadar i Upravni odjel za gospodarenje gradskom imovinom da sa sadašnjim korisnicima prostora sklope novi ugovor o daljnjem korištenju prostora.

"Prostor Knjigozemska, u ulici Rikarda Katalinića Jeretova 5 u Zadru, od 2009. godine okuplja razne udruge i inicijative koje čine dio nezavisne kulturne scene Zadra. Udruga Z.V.U.K. bila je formalni nositelj prava korištenja prostora, u međuvremenu je likvidirana i pravno više ne postoji.

Hrvatska Wikipedia, vrelo "alternativnih činjenica" o kontracepciji

Već se pisalo o tome kako je hrvatska Wikipedia utočište prilično desno orijentiranih ljubitelja povijesti i administratora koji otežavaju unos iole nepristranih informacija i preferiraju osobne impresije nad faktografijom.

Poznato je i da hrvatska inačica ove inače iznimno vrijedne i pouzdane enciklopedije sadrži i pojam "rodna ideologija" koji usprkos prigovorima i dalje ponosno egzistira (a dobio je čak i svoj logo!). No priča tu ne staje - rodna ideologija kao negativan pojam se, manje ili više suptilno, provlači kroz brojne druge pojmove vezane uz diskriminaciju, prava LGBT osoba i reproduktivna prava.

1500 biciklista u Zagrebu otvorilo globalni val prosvjeda protiv fosilnih goriva

Greenpeace Hrvatska, Sindikat biciklista i Zelena akcija u nedjelju 12. ožujka, organizirali su masovnu biciklističku vožnju kroz Zagreb s ciljem osvještavanja što većeg broja građana/ki i vladajućih o održivim oblicima kretanja i zaustavljanju klimatskih promjena. 1500 biciklista pridružilo se prvom velikom klimatskom prosvjedu u Hrvatskoj, a još stotine su dočekale višekilometarsku kolonu na savskom nasipu. Time je započeo val povezanih događanja u ostatku svijeta pod kapom pokreta “Break Free”.

Break Free fromfossilfuels globalni je pokret kojim se ukazuje na potrebu hitnog i bezpogovornog prestanka korištenja fosilnih goriva. U više od 40 zemalja na 6 kontinenata održat će se niz mirnih prosvjednih akcija, kojima se zahtijeva svijet oslobođen od fosilnih goriva te prijelaz prema sigurnoj i održivoj energetskoj budućnosti za sve.

Kontracepcijski atlas prikazuje pristup kontracepciji u europskim državama

Kontracepcijski atlas je mapa koja prikazuje pristup modernoj kontracepciji u 45 država diljem geografske Europe. Ljestvica zemalja bazirana je na dostupnosti kontracepcijskim zalihama, obiteljskom planiranju i informacijama na internetskim stranicama koje se mogu pronaći u pojedinim državama, a konačni rezultati otkrili su prilično neravnomjernu sliku diljem Europe.

Atlas je izradio Europski parlamentarni forum o populaciji i razvoju (EPF) u suradnji s Third I, dok su metodologiju dizajnirali_e stručnjaci_kinje za seksualna i reproduktivna prava.

  • u rubrici svijet

Sad je vrijeme otpora, ustali i Split, Zadar, Šibenik, Rijeka i Varaždin

Kao i prošle godine, Zagreb je jučer marširao noću, a ranije istog dana Žene protiv bijede ministarstvima su iznijele zahtjeve i ukazale na loš socio-ekonomski položaj žena. Prosvjed Noćni marš – 8. mart okupio je, navode organizatorice, oko 6.000 ljudi, no marširalo se i prosvjedovalo ove godine i u Splitu, Zadru, Šibeniku, Rijeci i Varaždinu.

Noćni marš ZA prava žena u Šibeniku je održan već 7. marta, u organizaciji Foruma žena SDP-a, čija je Ivana Vučenović poručila da marš predstavlja „otpor protiv društvenih nejednakosti i diskriminaciji žena, i stalnih napada na naša prava, naše tijelo i naše odluke. Ovo je pobuna i protiv niskih plaća, loših uvjeta rada, nacionalizmu, nasilju i seksizmu, ali i sjećanje na sve one koji su se borili za naša prava“.

Žene protiv bijede predale zahtjeve ministarstvima, Noćni marš okupio oko 6.000 tisuća ljudi

Prosvjedni osmomartovski noćni marš održao se jučer drugu godinu zaredom, a u borbi za reproduktivna prava žena okupio je između 5.000 i 7.000 tisuća prosvjednica_ka. Marširalo se od Trga žrtava fašizma do Zrinjevca s transparentima na kojima je pisalo - „Radnice svih seksualnosti ujedinite se!“, „Sindikat žena protiv kretena“, „Lezbe protiv fašizma i rasizma“, „Ratificirajte Istanbulsku konvenciju ODMAH!“, „Opus Dej go avej!“, „Ni državu ni boga blizu jajnika moga!“, „Moje tijelo nije hotel“, a na Zrinjevcu je održan kratki program uz zborske pjesme i čitanje proglasa.

„Nemate šanse. Žene ne pristaju. Nema povratka. Ne računajte na nas u vašoj velikoj demografskoj obnovi! Iako je žalosno da danas branimo nešto izboreno prije skoro 40 godina, to nas ne smije obeshrabriti“, poručile su organizatorice zagrebačkog Noćnog marša – 8. mart, najvećeg prosvjeda za prava žena u Hrvatskoj u novijoj povijesti.

Rod i rad u književnosti - Žensko autorstvo ne znači ništa, ako ne emancipira čitateljstvo

Nova sezona najdugovječnije zagrebačke  književne tribine, Književnog petka otvorena je u petak, 24. veljače. Prva tribina svojim je naslovom Rod i rad u književnosti: Ženski glasovi nagovijestila otvaranje vrlo bitnih aktualnih pitanja u književnosti. Urednik i voditelj tribine bio je Boris Postnikov (publicist, esejist i književni kritičar), a gošće Vedrana Bibić (suradnica Centra za kreativno pisanje, urednica i organizatorica književno-kulturnih događanja), Antonela Marušić (spisateljica i novinarka) i Ivana Rogar (autorica i urednica u izdavačkoj kući Durieux).

Povod za tribinu bio je Postnikovljev članak Rod, rad i intima: novi "ženski val" hrvatske proze, u kojemu je, kako je kazao, pokušao detektirati neku tendenciju ili strujanje u zbirkama priča i romana izdanim u razdoblju od godinu dana do dvije godine. Istaknuo je kako su odabrana djela različita, ali imaju najmanje tri zajednička elementa: 1. napisale su ih autorice, 2. pojavljuje se rodna perspektiva i 3. na rodnu perspektivu se nadovezuju problemi rada.

Nacionalno zdravstveno vijeće - kamen spoticanja u ostvarenju temeljnih ljudskih prava transrodnih osoba

U organizaciji udruge TransParent Hrvatska, u Zagrebu je jučer, u okviru projekta 'Parents Love Movement', održana tribina Rodni identitet – temeljno ljudsko pravo, na kojoj se raspravljalo o relevantnoj legislativi u Hrvatskoj, otporu društva i osnovnim preprekama s kojima se transrodne osobe susreću pri ostvarivanju svojih prava, ali i pozitivnim trendovima na svjetskoj razini.

Moderatorica i uvodničarka tribine bila je predsjednica udruge TransParent Sanja Stanojević, a gostovali su Peđa Grbin, saborski zastupnik iz redova SDP-a, Nebojša Paunović iz ureda Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova, Claire House iz britanske organizacije za LGBTI prava Stonewall, te pravnici Bojana Ivanišević i Constantin Cojocariou.

Stier između stranačkih vrijednosti i obećanja da neće zabraniti pobačaj

Sastanak Vijeća za ljudska prava UN-a otvoren je jučer u Ženevi, a Hrvatska na njemu po prvi put sudjeluje kao punopravna članica. Naglasiti ipak treba da Hrvatska svoje mjesto u Vijeću nije zaslužila trenutnom politikom po pitanju ljudskih prava. Ono što zabrinjava zaokret je koji proizlazi iz primjedbi koje je na Nacrt zaključaka Vijeća za vanjske poslove o prioritetima EU u UN-ovim tijelima za ljudska prava, uputilo Ministarstvo vanjskih poslova.

„Dok Hrvatska zauzima svoje mjesto u Vijeću za ljudska prava, iznimno smo zabrinuti zbog iznenadne i dramatične promjene u prioritetima koje će Hrvatska kao članica Vijeća za ljudska prava zagovarati“, ističe Sanja Sarnavka. Hrvatska naime kao prioritete ističe zaštitu kršćana u muslimanskim zemljama, zaštitu tradicionalne obitelji kao zajednice žene i muškarca te redukcionističku definiciju reproduktivnih i seksualnih prava koja ne uključuje pravo na siguran pobačaj.

Subscribe to this RSS feed