Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe potiče Hrvatsku da ratificira Istanbulsku konvenciju

Premijer Andrej Plenković primio je krajem ožujka pismo Povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe Nilsa Muižniekisa koji ga potiče da učini sve u svojim mogućnostima kako bi Hrvatska čim prije ratificirala Istanbulsku konvenciju.

Podvlači pritom i važnost eliminiranja pogrešnih predodžbi o Konvenciji u javnom diskursu u Hrvatskoj, a osobito po pitanju pojma ‘rod’.

Globalni trend zatiranja djelovanja organizacija civilnog društva

Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe, Nils Muižnieks, upozorio je na globalni trend ograničavanja i otežavanja rada organizacijama i braniteljima/cama ljudskih prava. Od 2012. godine, više do 60 zemalja donijelo je ili predložilo legislative koje ograničavaju aktivnosti organizacija civilnog društva, uključujući i pojedine europske zemlje.

Kako navodi, pritisak na organizacije civilnog društva poprim različite forme, od pravnih i administrativnih prepreka, pravnog gonjenja i sankcija, uključujući i kriminalno gonjenje u slučaju nepokoravanja novim restriktivnim pravilima,  do kampanja klevetanja i ostracizma nezavisnih grupa, prijetnji, zastrašivanja, pa čak i fizičkog nasilja prema članovima organizacija.

  • u rubrici svijet

Heroine među nama

Društvenim mrežama širi se fotografija djevojke koja je postala simbolom otpora radikalno desnoj grupaciji English Defence League (EDL) u Birminghamu. Fotografija je nastala u subotu tijekom demonstracija EDL-a u središtu grada, a prikazuje muškarca, u EDL majici, koji se vidno uzrujan obraća djevojci gledajući ju u oči, a ona mu uzvraća savršeno smirenim izrazom lica.

Žena na fotografiji identificirana je kao Saffiyah Khan, stanovnica Birminghama, koja navodi da je u trenutku kada je fotografija nastala, istupila pred pripadnike EDL-a kako bi obranila ženu u hidžabu koju su okružili. „Ne sviđa mi se kada se ljude u mom gradu napada“, kazala je kasnije, dodajući kako ju je iznenadila reakcija na fotografiju.

Zagorski DVD na sve četiri čelne pozicije postavio vatrogaskinje

Dobrovoljna vatrogasna društva u mogim su krajevima Hrvatske velika stvar, a sama činjenica da riječ 'vatrogaskinja' ne čujemo često govori o tome da se radi o zanimanju koje se smatra gotovo isključivo muškim. Članice uglavnom obavljaju administrativna zaduženja, dok na teren odlaze muškarci. DVD Gornja Šemnica u tom je smislu nešto posebno. Naime,  na sva četiri čelna mjesta njihovog društva, izabrane su žene.

Na 66. Izbornoj skupštini, u rukovodeći kadar DVD-a za sljedeće četiri godine tako je za predsjednicu izabrana Jelena Veseljak, vatrogasna časnica, zapovjednica je Danijela Rukav, također vatrogasna časnica, tajnica je Sonja Grobotek, vatrogasna dočasnica I. klase, a za blagajnicu je izabrana Petra Vuzem, vatrogasna dočasnica.

Besplatno čitajte 'Goranovke': Deloga, Škunca, Vidaić

U okviru projekta Besplatne elektroničke knjige [BEK] objavljene su tri zbirke pjesama nagrađivanih hrvatskih pjesnikinja: Riječi kupuju zločine koje ćeš počiniti Irene Delonge, Novaljski svjetlopis Andriane Škunce i Era gmazova Martine Vidaić. Irena Delonga i Martina Vidaić dobitnice su Gorana za mlade pjesnike, dok je Andriana Škunca dobitnica Goranova vijenca, nagrade za pjesnički opus i ukupan prinos hrvatskoj književnosti.

Mlade 'Goranovke' rado su ustupile svoju poeziju BEK-u, a kao prednosti objave knjiga u elektroničkom izdanju ističu osobito dostupnost.

Većina građana/ki protiv nasilja i diskriminacije, ali manje od pola protiv 'Za dom spremni'

Rezultati istraživanja “Govor mržnje u Hrvatskoj” predstavljeni u petak na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu otkrivaju da 80% građana/ki Hrvatske smatra da zakonski treba sankcionirati izravno pozivanje na nasilje i diskriminaciju. Ipak, samo nešto više od 45% smatra da treba kažnjavati pozdrav 'Za dom spremni'.

Radi se o prvom multidisciplinarnom istraživanju govora mržnje u kontekstu javnog diskursa u Hrvatskoj, a rezultate i zbornik radova predstavili su izv. prof. dr. sc. Enes Kulenović, prof. dr. sc. Zoran Kurelić, te izv. prof. dr. sc. Nebojša Blanuša.

Kad znanstvena fantastika postane stvarnost – 'Sluškinjina priča' u kontekstu suvremenih previranja

Objavljena 1986. godine, u vrijeme konzervativne renesanse u SAD-u, Sluškinjina priča danas je mnogo više od SF romana. Svjedoci smo porasta konzervativnosti i svojevrsne fašizacije  današnjeg društva, a Sluškinjina priča svakako je predvidjela mnoge promjene štetne za manjinske i marginalizirane društvene skupine. Ona je predskazanje onoga što nam se trenutno događa, ali i upozorenje za ono što slijedi te bi svakako trebala postati obvezno štivo 2017. godine.

Osamdesete su godine bile doba renesanse konzervatizma u Kanadi, SAD-u i Velikoj Britaniji što je Margaret Atwood poslužilo kao inspiracija za pisanje Sluškinjine priče. Upravo je te, 1986. godine, Ronald Reagan po drugi puta izabran za predsjednika SAD-a i to na krilima konzervativne političke organizacije Moral Majority koja je promovirala kršćanske vrijednosti i time potpomogla jačanje desnice i Republikanske stranke. 

Zazviždi za nepravilnosti, ali i dobre prakse u školama

GOOD Inicijativa, Centar za mirovne studije, GONG i Kuća ljudskih prava predstavili su jučer, povodom Međunarodnog dana zviždača, novi alat “Obrazovna zviždaljka”, koji olakšava prokazivanje nepravilnosti u obrazovnom sustavu. Pozvali su pritom sve građane/ke i odgojno-obrazovne djelatnike da otvoreno upozoravaju na štetnosti politika i prakse u odgojno-obrazovnom sustavu.

Novi projekt GOOD Inicijative želi objedinjeno pratiti i analizirati procese koji se tiču odgojno-obrazovnog sustava, od obrazovnih politika do svakodnevnih praksi u obrazovnim institucijama te usporedo osnaživati odgojno-obrazovne djelatnike za podršku oblikovanju kreativnijeg i demokratskijeg odgoja i obrazovanja. 

CitizenGO traži podršku za autobus mržnje zbog zasjedanja Komisije o statusu žena

Od 13. do 24. ožujka u New Yorku se održava 61. zasjedanje Komisije o statusu žena (CSW), a danas do kraja dana očekuje se donošenje zaključaka konferencije oko kojih će se složiti sve zemlje članice UN-a. Fokus je tijekom zasjedanja bio osobito na osnaživanju djevojaka i ekonomskom osnaživanju žena, no prijepore i dalje uzrokuju teme poput reproduktivnih prava, rodnih identiteta i seksualne orijentacije.

Jučer i prekjučer, ispred UN-a se pojavio i tzv. Free Speech Bus, s čijom nas aktivnošću vrijedno upoznaje CitizenGO tim. Naime, prema njihovom viđenju LGBT lobi, mediji te politički i kulturni establišment zasjedanje Komisije o statusu žena koriste kako bi promicali rodnu ideologiju, koju tumače kao 'promicanje pobačaja' i 'promicanje homoseksualnog i rodnog stila života'.

400 ljudi na prvom javnom okupljanju platforme “Zagreb je NAŠ": Vratimo Zagreb u svoje ruke

Povodom raspisivanja izbora za vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora, politička platforma “Zagreb je NAŠ!” jučer je u 18 sati ispred zagrebačke gradske skupštine održala svoje prvo javno okupljanje na kojem se okupilo oko 400 članova i simpatizera platforme noseći 8-metarski  transparent. Uz skandiranje “Zagreb je NAŠ!” članovi platforme pročitali su i na vrata objesili 1,5 metara visoki proglas “Vratimo Zagreb u svoje ruke!” s 25 načela koja opisuju kakav grad želimo i za kakav grad ćemo se boriti na izborima. 

Platforma “Zagreb je NAŠ!” predstavlja novu politiku koja želi uključiti građane u odlučivanje te što više odluka o upravljanju gradskim resursima spusti na razinu gradskih četvrti i mjesnih odbora. Uspostavit ćemo mehanizme da građani direktno odlučuju o trošenju novca na kvartovskoj razini na način da odabiru prioritetne komunalne projekte te da u postupku prostornog planiranja odlučuju kako će im kvartovi izgledati.

Subscribe to this RSS feed