Vladin Ured za ljudska prava traži udruge za rad na novom Planu za borbu protiv diskriminacije

Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina uputio je javni poziv organizacijama civilnog društva da predlože svoje predstavnike u Radnu skupinu za izradu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2022. godine, javlja forum.tm.

Poziv je upućen udrugama koje se bave zaštitom i promocijom ljudskih prava. Bit će izabrano ukupno pet predstavnika. Rok za prijavu je vrlo kratak – do srijede, 1. ožujka.

Sunčani vikend u bizarnoj (Ne)lijepoj našoj 

Dnevna događanja u Hrvatskoj u posljednje vrijeme postaju naprosto bizarna, sve mi se nešto čini da smo zalutali u neku paralelnu dimenziju. Svi su likovi isti, ali vrijednosti su nekako izokrenute, a sve veću količinu ljudi uspješno se zavarava da su ispravne. Kako drugačije protumačiti činjenicu da je Ladislav Ilčić posebni savjetnik za ljudska prava. Ilčić? Čovjek „koji LGBT građane smatra, blago rečeno, nastranima, koji se protivi školskom kurikulumu videći u njemu opasnost od pedofilije i incesta, koji zagovara borbeni antikomunizam i lustraciju i koji javno upozorava na ‘milijune muslimana’ iz Azije i Afrike koji žele doći u Europu i koji će nas preplaviti, budući da su oni ‘biološki jači od Europljana jer imaju puno djece’”, kako piše Novi list.

Bilo bi zato genijalno da možemo nekako ponovno otvoriti ta vrata u drugu stvarnost, sakupiti sve ljude koji vjeruju u toleranciju, suživot, ljudska prava i slobode, i otići u dimenziju u kojoj Željka Markić i Ladislav Ilčić nikad nikad nisu postali javne ličnosti, u kojoj je Davor Ivo Stier neki lokalni trgovac, a A-HSP nikad nije niti zaživio, ili da stvar bude još bizarnija, pripada lijevom političkom spektru.

HRT-ov projekt 'Drugi' teži tolerantnijem društvu, narod.hr je naravno protiv

Sredinom prošle godine HRT je u sklopu svoje multimedijske platforme pokrenuo portal školski.hr, ideja kojeg je omogućiti lakši pristup školskim sadržajima učenicima, nastavnicima i roditeljima, te osobito učenike/ce osnovnih i srednjih škola potaknuti na kritičko razmišljanje i društvenu odgovornost. U okviru portala, iz područja građanskog odgoja, sada je pokrenut i obrazovni projekt 'Drugi', urednice Ane Jurišić, koji pozornost skreće na ranjive društvene skupine - strance, osobe s invaliditetom, vjerske i nacionalne manjine, LGBTQ osobe, te teži pridonijeti procesu razumijevanju i uvažavanju 'drugih' i 'drugačijih'.

U sklopu projekta 'Drugi', Odjel djeca i mladi proizveo je seriju od 10 kratkih stručnih priloga (animacija) koji objašnjavaju pojmove i koncepte važne za temu (većina i manjina, interkulturalizam, pozitivna diskriminacija, kultura, identitet itd.), te seriju od 10 kratkih dokumentarnih filmova, svaki o jednom od pripadnika različitih ranjivih društvenih skupina. Na portalu se nalazi i pojmovnik koji pojašnjava pojmove poput asimilacija, identitet, homofobija, rasizam, diskriminacija...

Nacionalni plan za borbu protiv diskriminacije bio je kvalitetan, konzervativna Hrvatska zato radi novi

Da bi Hrvatska mogla ostati bez ukupno 6,881 milijardi eura iz Operativnog programa Europske unije Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020., upozorio je u srijedu Novi list. Naime, preduvjet za povlaćenje novca iz ovog programa usvajanje je Nacionalnog plana borbe protiv diskriminacije, kojeg Hrvatska do 31. prosinca 2016. nije usvojila. Što više dokument na kojem se radilo više od dvije godine stopiran je te je odlučeno da se radi novi Nacionalni plan.

Europska komisija novac iz Operativnog programa za sada nije blokirala, no Vlada će do ljeta morati dostaviti izvještaj o ispunjenim preduvjetima te će o tome ovisiti daljni koraci. S obzirom da je rad na stopiranom planu trajao i više od dvije godine upitno je možemo li očekivati pravovremeno donošenje nužnog dokumenta.

Profesorica suspendirana zbog LGBTIQ antidiskriminacijskog videa

U duhu homofobnih ispada i komentara s kojima se ovih dana susrećemo na portalima koji su popratili vijest o brutalnom napadu na LGBT party, odlučilie_ smo s vama podijeliti priču o profesorici iz Sjeverne Karoline koja je nedavno suspendirana zbog toga što je svojim učenicima_ama pokazala kratki film koji tematizira nasilje nad LGBTIQ učenicima_ama.

Kimberly Fernetti na predavanju o vršnjačkom nasilju učenicima i učenicama je predstavila film 'Love Is All You Need?' (Ljubav je sve što trebaš?) Kim Rocco Shields i Davida Tillmana. Film iz 2012. godine smješten je u alternativnu stvarnost u kojoj je homoseksualnost norma, a heteroseksualne osobe su izopćene iz društva.

  • u rubrici svijet

20 000 prosvjednika protiv Trumpove antimigrantske politike i diskriminatornih zakona

Prošle subote se u New Yorku ispred bara Stonewall Inn održalo okupljanje prilikom kojega je nekoliko tisuća pripadnika_ca i podržavatelja_ica LGBT+ populacije protestiralo protiv administracije novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa.

Riječ je o samo jednom od nizu prosvjeda koji su ovog vikenda održani u New Yorku, Los Angelesu i Miamiju zbog izvršne uredbe kojom je Trump krajem siječnja zabranio ulazak u zemlju državljanima_kama sedam muslimanskih zemalja.

  • u rubrici svijet

Kako (NE) izvještavati o transrodnim osobama - slučaj Ivane Zdravke Josipe Radoš

Zbog sve većeg interesa medija za transrodnu tematiku, a posebno zbog senzacionalističkog i za prava transrodnih osoba štetnog medijskog pristupa u slučaju Ivane Zdravke Josipe Radoš, Trans Aid poziva sve medije na savezništvo u zaštiti trans prava i odgovorno izvještavanje o trans osobama.

Prema podacima iz istraživanja Zagreb Pride-a „Brutalna stvarnost“ iz 2013. godine u kojem je sudjelovalo 690 LGBTIQ osoba iz Hrvatske, čak 37,8 % sudioništva istraživanja je doživjelo neku vrstu nasilja na temelju svog rodnog/spolnog identiteta.Kao udruga koja se bavi promicanjem i zaštitom prava trans, inter i rodno varijantnih osoba, izražavamo zabrinutost izvještavanjem o slučaju trans žene I.Z.J. Radoš, koje je u većini medija bilo izrazito senzacionalistički uz očito ismijavanje transrodnosti te osobe, ignoriranje njezina odabranog imena i uporno obraćanje novinara_ki osobi u pogrešnom rodu.

Sud u Varaždinu utvrdio diskriminaciju žena u HŽ-u zbog 40% manjih otpremnina

Tvrtka HŽ Putnički prijevoz 2014. godine sklopila je sporazumne otkaze s više od 200 djelatnika/ca koji su proglašeni tehnološkim viškom, no muškim je zaposlenicima isplatila otpremnine 40 posto više nego zaposlenim ženama s istim stažem i ostalim uvjetima u toj tvrtki. Bivša zaposlenica Mira L. zbog toga je podnijela tužbu Općinskom sudu u Varaždinu koji je potvrdio da se radilo o diskriminaciji koju hitno treba ispraviti, piše Jutarnji.

Miri L. je u travnju 2014. godine, u dobi od 60 godina, nakon gotovo 34 godine staža u toj tvrtki, ponuđen sporazumni otkaz i poticajna otpremnina od 140.000 kuna. Istovremeno, njezinu muškom kolegi, s potpuno istim uvjetima, isplaćena je otpremnina u iznosu od 200.000 kuna.

Saudijska Arabija: Pozivi na ubojstvo zbog pojavljivanja žene u javnosti bez hidžaba

Velik broj korisnika društvenih mreža u Saudijskoj Arabiji ljutito je reagirao na početkom tjedna objavljenu fotografiju žene na ulici bez tradicionalnog pokrivala za tijelo poznatog kao abaja i pokrivala za glavu, odnosno hidžaba. Privatni Twitter profil na kojem je fotografija objavljena u međuvremenu je izbrisan, no dvadestetjednogodišnja studentica, na Twitteru pod imenom Sara Ahmed, otkriva što se dogodilo.

Malak Al Shehiri je svojim pratiteljima na Twitteru rekla da ide na doručak bez abaje i hidžaba, a kako su zatražili da objavi fotografiju, to je i učinila. Fotografija se pak brzo počela širiti internetom, a uslijedile su i neprijateljske poruke i govor mržnje.

  • u rubrici svijet

Mora li žena uvijek biti rob? Drugačije mogućnosti za Romkinje

"Žene su i prije i danas uvijek u istom položaju, što se mene tiče. Žena mora raditi, skrbiti za djecu, kuhati, peglati, čistiti i opet ne valja. Mora uvijek biti rob."

Citat je to iz publikacije Ispovijesti žena Romkinja, koju je objavila Udruga žena Romkinja 'Bolja budućnost', a donosi dvadeset priča Romkinja, raznih godišta i iz različitih krajeva Hrvatske. Ono što ih spaja jest iskustvo siromaštva, slabe ili nikakve obrazovanosti, pa i često težak položaj ne samo unutar društva, nego i vlastite obitelji. Citat pripada Romkinji rođenoj 1958. u Makedoniji,  odrasloj u Zagrebu, koja je završila sedam razreda osnovne škola, a onda morala prekinuti školovanje kako bi čuvala tek rođenog brata. Udala se s 18 godina, radila je, a muž joj je, kako je navela, „pio, tukao me, varao“. O petero djece se sama brinula, a uz to je imala posao i održavala kuću. „Kad bih mogla promijeniti nešto, promijenila bih da se ne udam tako mlada“, rekla je.

Subscribe to this RSS feed