SOR ukinuo vježbenike, osobe 30+ od Vlade traže pravo na polaganje stručnog ispita

Mjera stručnog osoposobljavanja za rad bez zasnivanja radnog odnosa (SOR) već je kritizirana zbog niskih naknada, pogodovanja poslodavcima, rušenja cijene rada i nepogodnosti za osobe iz ruralnih područja, dok se jedinom pozitivnom stranom smatra manji broj nezaposlenih prijavljenih u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje. Promjenama Zakona o poticanju zapošljavanja (NN 57/12120/1216/17)  koje je uvela vlada Andreja Plenkovića, SOR (NN 16/17, Čl.2/1/1)  je postao još gori, odnosno mjerom su u nepovoljan položaj stavljene osobe starije od 30 godina kojima je stjecanje iskustva nužno radi polaganja stručnog ispita.

Skupina građana/ki udruženih u grupu 'Pravo na stručno osposobljavanje' organizirala se kako bi ukazala na ovu diskriminaciju, te su u tu svrhu pokrenuli i peticiju, koja je fizički potpisivana u Đakovu i Metkoviću, a dostupna je i online. Ističu kako su mnoge osobe starije od 29 i roditelji, zbog čega je volontiranje još nepovoljnija opcija te kako su izmjenama zakona pogođene osobito žene, prvenstveno zbog prekidanja školovanja zbog zanivanja obitelji, ali i težeg pristupa tržištu rada, zbog čega mnoge i u nešto starijoj dobi odlučuju na daljenje obrazovanje.

Pariz zabranio seksističke, diskriminatorne i homofobne reklame

Zabranu diskriminatornih plakata predložio je Ured za ravnopravnost spolova i borbu protiv diskriminacije, a prošlog je tjedna najavljeno da će se zabrana odnositi na sve slike koje su diskriminatorne na osnovu etničke pripadnosti, nacionalnosti, religije, spola i dobi.

U izjavi gradskih vlasti stoji kako se zabranjuju svi reklamni materijali koji nanose štetu ljudskom dostojanstvu. Od sada se u gradu neće pojavljivati oglasi koji prikazuju „seksističke stereotipe, koji su lezbofobni i/li homofobni, ponižavajući, omalovažavajući i dehumanizirajući, kao ni uznemirujući prikazi žena i muškaraca i njihovih veza“.

  • u rubrici svijet

Većina građana/ki protiv nasilja i diskriminacije, ali manje od pola protiv 'Za dom spremni'

Rezultati istraživanja “Govor mržnje u Hrvatskoj” predstavljeni u petak na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu otkrivaju da 80% građana/ki Hrvatske smatra da zakonski treba sankcionirati izravno pozivanje na nasilje i diskriminaciju. Ipak, samo nešto više od 45% smatra da treba kažnjavati pozdrav 'Za dom spremni'.

Radi se o prvom multidisciplinarnom istraživanju govora mržnje u kontekstu javnog diskursa u Hrvatskoj, a rezultate i zbornik radova predstavili su izv. prof. dr. sc. Enes Kulenović, prof. dr. sc. Zoran Kurelić, te izv. prof. dr. sc. Nebojša Blanuša.

Otvoreno pismo Plenkoviću: Politika zajedništva ne provodi se isključivanjem

Centar za mirovne studije i Kuća ljudskih prava poslali su otvoreno pismo premijeru Plenkoviću povodom početka rada radne skupine za izradu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije od 2017. do 2022. godine.

Navode da nacrt tog plana, koji je podloga za rad skupine, smatraju izrazito regresivnim i opasnim te još jednim u nizu koraka ove Vlade kojima se značajnom dijelu populacije onemogućuje dostojanstven život i ravnopravno sudjelovanje u društvenom, kulturnom, političkom i ekonomskom životu. Stoga su Plenkoviću kao čelniku Vlade postavili nekoliko pitanja.

Građanskom hrabrošću protiv rasne diskriminacije

Centar za mirovne studije i Društvo Afrikanaca u Hrvatskoj povodom Međunarodnog dana za suzbijanje rasne diskriminacije poziva stanovnike Hrvatske da se svakodnevno bore protiv svih oblika rasne diskriminacije, a političke institucije da suzbijanje rasne diskriminacije postave kao jedan od ključnih političkih ciljeva. 

To je osobito važno učiniti u obrazovnom sustavu uvođenjem građanskog odgoja i obrazovanja te njegove mirovne i interkulturne dimenzije. Jednako tako, pozivamo državne institucije da pravovremenim sankcioniranjem rasne diskriminacije i zločina iz mržnje pošalju jasnu poruku o nedopustivosti nejednakog tretmana bilo kojeg ljudskog bića bez obzira na njegovu boju kože, nacionalnu ili etničku pripadnost i druge karakteristike.

Hidden Figures: NASA-ine neopjevane crne heroine

Hidden Figures (Skrivene figure) šarmantna je biografska drama o afroameričkim matematičarkama koje su NASA-i omogućile pobjedu u hladnoratovskoj svemirskoj utrci. Bez mnogo suptilnosti i suzdržavanja, film razotkriva institucionalizirani rasizam i seksizam segregirane Amerike 1960-ih godina, istovremeno ne popuštajući s inspirativnim optimizmom kakvog očekujemo od vedrog povijesnog blockbustera.

Možda je najugodnije iznenađenje da Hidden Figures uistinu jest blockbuster – film je otvorio prvi vikend sa zaradom od preko 22 milijuna dolara, skidajući s trona i konkurentski Star Wars film, Rogue One, a u narednim tjednima postao je i najgledaniji ovogodišnji za Oscara nominirani film u trima kategorijama. Unatoč pesimističnim prognozama interesa publike (Cinestar Hrvatska nije ni otkupio prava na film!) pokazalo se da uistinu postoji generalni interes za priču o briljantnim matematičarkama i inžinjerkama koje su radile iza scene ne bi li poslale ljude u svemir i tako pomaknule „posljednju granicu“ za cijelo čovječanstvo.

Istospolni i izvanbračni parovi diskriminirani u poreznom sustavu

Lezbijska grupa Kontra, Ženska mreža Hrvatske i Autonomna ženska kuća Zagreb u srijedu su upozorile na diskriminaciju istospolnih i izvanbračnih parova u poreznom sustavu.

Za vrijeme 1. sjednice 9. saziva Hrvatski je sabor usvojio nekoliko poreznih zakona koji se tiču prava osoba koje žive u izvanbračnim zajednicama i životnim partnerstvima, među kojima Opći porezni zakon, Zakon o porezu na promet nekretnina, Zakon o lokalnim porezima, Zakon o porezu na dohodak i Zakon o upravnim pristojbama.

Vladin Ured za ljudska prava traži udruge za rad na novom Planu za borbu protiv diskriminacije

Vladin Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina uputio je javni poziv organizacijama civilnog društva da predlože svoje predstavnike u Radnu skupinu za izradu Nacionalnog plana za borbu protiv diskriminacije za razdoblje od 2017. do 2022. godine, javlja forum.tm.

Poziv je upućen udrugama koje se bave zaštitom i promocijom ljudskih prava. Bit će izabrano ukupno pet predstavnika. Rok za prijavu je vrlo kratak – do srijede, 1. ožujka.

Sunčani vikend u bizarnoj (Ne)lijepoj našoj 

Dnevna događanja u Hrvatskoj u posljednje vrijeme postaju naprosto bizarna, sve mi se nešto čini da smo zalutali u neku paralelnu dimenziju. Svi su likovi isti, ali vrijednosti su nekako izokrenute, a sve veću količinu ljudi uspješno se zavarava da su ispravne. Kako drugačije protumačiti činjenicu da je Ladislav Ilčić posebni savjetnik za ljudska prava. Ilčić? Čovjek „koji LGBT građane smatra, blago rečeno, nastranima, koji se protivi školskom kurikulumu videći u njemu opasnost od pedofilije i incesta, koji zagovara borbeni antikomunizam i lustraciju i koji javno upozorava na ‘milijune muslimana’ iz Azije i Afrike koji žele doći u Europu i koji će nas preplaviti, budući da su oni ‘biološki jači od Europljana jer imaju puno djece’”, kako piše Novi list.

Bilo bi zato genijalno da možemo nekako ponovno otvoriti ta vrata u drugu stvarnost, sakupiti sve ljude koji vjeruju u toleranciju, suživot, ljudska prava i slobode, i otići u dimenziju u kojoj Željka Markić i Ladislav Ilčić nikad nikad nisu postali javne ličnosti, u kojoj je Davor Ivo Stier neki lokalni trgovac, a A-HSP nikad nije niti zaživio, ili da stvar bude još bizarnija, pripada lijevom političkom spektru.

HRT-ov projekt 'Drugi' teži tolerantnijem društvu, narod.hr je naravno protiv

Sredinom prošle godine HRT je u sklopu svoje multimedijske platforme pokrenuo portal školski.hr, ideja kojeg je omogućiti lakši pristup školskim sadržajima učenicima, nastavnicima i roditeljima, te osobito učenike/ce osnovnih i srednjih škola potaknuti na kritičko razmišljanje i društvenu odgovornost. U okviru portala, iz područja građanskog odgoja, sada je pokrenut i obrazovni projekt 'Drugi', urednice Ane Jurišić, koji pozornost skreće na ranjive društvene skupine - strance, osobe s invaliditetom, vjerske i nacionalne manjine, LGBTQ osobe, te teži pridonijeti procesu razumijevanju i uvažavanju 'drugih' i 'drugačijih'.

U sklopu projekta 'Drugi', Odjel djeca i mladi proizveo je seriju od 10 kratkih stručnih priloga (animacija) koji objašnjavaju pojmove i koncepte važne za temu (većina i manjina, interkulturalizam, pozitivna diskriminacija, kultura, identitet itd.), te seriju od 10 kratkih dokumentarnih filmova, svaki o jednom od pripadnika različitih ranjivih društvenih skupina. Na portalu se nalazi i pojmovnik koji pojašnjava pojmove poput asimilacija, identitet, homofobija, rasizam, diskriminacija...

Subscribe to this RSS feed