I u Rijeci uređen plakat Anti Choice kampanje udruge Vigilare

I u Rijeci je osvanulo novo, proljepšano izdanje plakata Anti Choice kampanje udruge Vigilare i Hrvatskog pokreta za život i obitelj! Na plakatu koji promovira ukidanje ženskih reproduktivnih prava sada umjesto natpisa 'Želim živjeti!' stoji 'Ne želim živjeti u srednjem vijeku'. 

Podsjećamo da su splitske aktivistkinje nedavno uredile plakat kraj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo u Vukovarskoj ulici u Splitu, pritom objesivši transparent s natpisom 'Želimo svoja reproduktivna prava, ali nemamo za plakate. Žene.'.

Diana Budisavljević - junakinja Drugog svjetskog rata

To mi je bio najljepši dar koji sam u životu dobila – mogućnost da ljude oslobodim od sigurne smrti… 14. lipanj 1942. (Dnevnik Diane Budisavljević)

Diana (Obexer) Budisavljević zagrebačka je humanitarka i nezavisna socijalna aktivistkinja, porijeklom iz Austrije, koja je organizirala akciju spašavanja i zbrinjavanja srpske djece iz ustaških logora tijekom Drugog svjetskog rata. Njezin rad se smatra pretečom svih značajnih aspekata Konvencije o pravima djece kada se radi o djeci u ratu te je pridonio uspostavljanju socijalnog rada kao profesije u Hrvatskoj. Njezino djelovanje je relativno nepoznato široj hrvatskoj javnosti što je posljedica nacionalističkog filtriranja udžbenika iz povijesti te zanemarivanja povijesnog doprinosa žena.

Rođena je 15.01.1891. godine u Innsbruchu, Austrija, kao pripadnica visoke građanske klase. Nakon završenog školovanja, udala se za dr.med. Julija Budisavljevića i 1919. godine preselila se u Zagreb.

FALIŠ u otvorenom pismu odbio sramotnih 10 tisuća kuna potpore Ministarstva kulture

Udruga FALIŠ uputila je otvoreno pismo ministrici kulture Republike Hrvatske, Nini Obuljen Koržinek, u kojem je priopćila kako ne želi prihvatiti potporu Ministarstva kulture u iznosu od deset tisuća kuna, koja joj je dodijeljena odlukom Kulturnog vijeća za inovativne umjetničke i kulturne prakse. Iz udruge navode kako je navedena cifra nedostatna za produkciju petog izdanja Festivala alternative ljevice Šibenik, ujedno i jedinog događaja te vrste na području jugoistočne Europe koji se održava se na javnom prostoru.

U pismu se navodi kako članovi i članice udruge FALIŠ ovakvo smanjenje ionako nedostatnih sredstava smatraju uvredljivim i jeftinim pokušajem da ih se 'primiri' svotom s kojom praktički ne mogu učiniti ništa. Pismo je potpisalo i stotinjak prijatelja/ica udruge iz Hrvatske i Europe.

Espi Tomičić proglašena lezbijkom godine

U petak je u Zagrebu u organizaciji udruge ZbeLe Na Tron održana dodjela nagrada Lez Of The Year koja se od 2012. godine dodjeljuje osobama, kolektivima, inicijativama, bendovima koji pridonose vidljivosti lezbijki, biseksualnih i trans žena na području sporta, kulture, aktivizma i općenito poboljšavaju kvalitetu života LGBTIQ manjine. Lezbijkom godine proglašena je studentica Espi Tomičić, drugo mjesto pripalo je novinarki Ani Brakus, dok je treće mjesto osvojila psihologinja Sandra Tolić.

Espi Tomičić studentica je dramaturgije na Akademiji dramskih umjetnosti, a u lipnju je sudjelovala u organizaciji prosvjeda kojim su studentice skrenule pažnju javnosti na neisplaćene državne stipendije. Tomičić je tada sa svojom kolegicom Doroteom Šušak postavila šator s transparentima ispred Ministarstva obrazovanja, znanosti i športa, a nakon pet dana prosvjedovanja ministar Predrag Šustar usvojio je njihove zahtjeve. Osim toga, Tomičić je aktivna u organizaciji događaja i prosvjeda koji ukazuju na kršenje ljudskih prava i problematična političko-kulturna pitanja, a čini se kako je upravo činjenica da je spremna glasno stati u obranu ljudskih prava bila presudna prilikom glasanja publike.

Noćna akcija: Želim birati i živjeti u sekularnoj državi

Malom noćnom akcijom skupina aktivistkinja i aktivista uredila je manipulativne 'Želim živjeti' plakate anti-choice pokreta na lokacijama u Zagrebu te poručila kako želi živjeti u sekularnoj državi u kojoj Crkva i njezine satelitske udruge ne odlučuju o reproduktivnim pravima žena i u kojoj žene imaju pravo na izbor.

"Na plakatima su prebrisane riječi kojima nam se obraća fetus – ideja na kojoj se temelji cijela  govorom mržnje prema ženama protkana kampanja Vigilarea i Hrvatskog pokreta za život i obitelj - te su poslane poruke: 'Želim birati' i 'Želim živjeti u sekularnoj državi'.

Pobijedili smo na Give a Hacku!

Kampanja 'Radi ponosno', koju su ispred udruge K-Zona/VoxFeminae osmislili Gabrijela Ivanov i Noah Pintarić, najbolja je kampanja proizašla iz kreativnog maratona Give a Hack koji se 10. i 11. prosinca održao u organizaciji društvenog poduzeća Brodoto, a cilj joj je promocija ravnopravnosti LGBT osoba na radnom mjestu.

Format inspiriran hackatonima, prvi ovakav na našim prostorima, spojio je kreativne profesionalce/ke i aktiviste/kinje civilnog društva s ciljem da u 48 sati kreiraju što atraktivniju kampanju.

Aktivistice predale 25 tisuća potpisa za ratifikaciju Istanbulske konvencije

Aktivistice za ženska prava jučer su u Vladi predale oko 25 tisuća potpisa građana i građanki kao potporu zahtjevu za hitnom ratifikacijom Istanbulske konvencije koja bi omogućila sveobuhvatnu zaštitu žena od nasilja, odgovarajuće kažnjavanje počinitelja te učinkovit sustav praćenja primjene te konvencije.

Iako je premijer Andrej Plenković na nedavni Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama najavio skoro pokretanje postupaka ratifikacije, aktivistice Autonomne ženske kuće Zagreb i Centra za žene žrtve rata ROSA pribojavaju se nedostatka političke volje, kao što je bio slučaj sa SDP-om, iz kojeg su nakon četiri godine vladanja rekli da za ratifikaciju nisu imali vremena.

Razotkrivanje cinizma religije: Kinička triptih-izložba 'Zdravo Marijo, milosti puna' Milijane Babić

Na tragu razotkrivanja ciničke dimenzije religije, u onome trenutku kada ona funkcionira samo kao politička proteza, a ne nasljedovanje 'istine', iščitavam i najnoviju triptih-izložbu Zdravo Marijo, milosti puna  riječke umjetnice Milijane Babić.

Naime, bez filozofskoga, pojmovnoga uvijanja, Peter Sloterdijk u knjizi Kritika ciničkoga uma (1983.), rastvarajući temeljnu dihotomiju između cinizma, ciničke nadutosti političkih, vladajućih tijela (vladajućih u smislu bilo koje strukture moći na vlasti, pa tako i one religijsko-državotvorne) s jedne strane, i Diogenova kinizma, koji je prvi među filozofima izlagao filozofiju vlastitim, otvorenim, dakle, istinitim tijelom (kao golom istinom), kao prakse kojom se mogu srčano potući svi spektakli ciničke moći, ističe kako kršćansku religiju od početka progoni osebujan problem, a taj osebujan problem čini moći ne vjerovati. I nadalje, prema Sloterdijkovoj bespoštednoj kiničkoj kritici cinizma vladajućega kršćanskoga provizorija gdje crkveni velikodostojnici djeluju u svojim haljama kao političke suite:

Subscribe to this RSS feed