Naša crowdfunding kampanja Strašne žene / Fierce Women uspješno je završena 26.3., no i dalje možete
osigurati primjerak jedinstvene društvene igre 'Strašne žene', a time i opstanak i rast portala VoxFeminae.net!

Cannes: Filmske djelatnice prosvjedovale zbog neravnopravnosti u filmskoj industriji

Ove subote su na Filmskom festivalu u Cannesu žene prosvjedovale zbog rodne diskriminacije na Festivalu i filmskoj industriji uopće držeći se za ruke prilikom penjanja na stepenice znamenite dvorane Palais des Festivals et des Congrès.

Filmske djelatnice, među kojima su i glumice Jane Fonda, Selma Hayek, Marion Cotillard, Léa Seydoux te Kristen Stewart, prošetale su crvenim tepihom nakon čega je predsjednica ovogodišnjeg žirija, Cate Blanchett, pročitala zajedničko priopćenje.

  • u rubrici svijet

Što nam pozivni centri mogu reći o seksizmu?

Iako ste prilikom kontaktiranja pozivnih centara vrlo vjerojatno imali/e priliku komunicirati i s agentima i s agenticama, činjenica je da 71% zaposlenika unutar te industrije čine upravo žene. U industriji koja je poznata kao ‘ženski geto’, ili, u nešto pozitivnijem tonu, ‘radni prostor koji je prijateljski orijentiran prema ženama’, žene su pretjerano zastupljene.

Kao vodeći razlog njihove prezastupljenosti ističe se povezanost s jednom od najvećih zagonetki rodne ravnopravnosti: kako je moguće da djevojčice u školama svojim radom i zalaganjem nadmašuju dječake, ali u trenutku kada dosegnu odraslu dob i stupe na tržište rada zarađuju manje, zauzimaju manje vodećih pozicija i generalno 'uživaju' niži status i imaju manji utjecaj od svojih muških kolega?

  • u rubrici svijet

Vodič kroz ekranizaciju riot grrrl scene

U ranim 90-tima, riot grrrl je simbolizirao srednji prst usmjeren ka tipičnom muškom pivoispijačkom buntovnom rocku. Riječ je o underground društvenom pokretu koji je izrastao iz fanzina u kojima su feminizam i punk-rock započeli svoju romansu. Djelomično je to bila reakcija na mačističke fore poput poganja, mansplaininga (tumačomačenja), mizogine glazbe, itd., a njezina je pojava bila jednako vitalna u daljnjem oblikovanju feminističkog djelovanja, kao i revolucionarna.

Mediji su je svakako opazili, pa su odjednom takvi bendovi bili okarakterizirani kao ‘vrckave nove vrste feministkinja u eri MTV-a’. Jednostavno rečeno, hajp koji je tada bio u središtu pozornosti promijenio je sve.

Dodijeljene nagrade za najbolje hrvatske poduzetnice

U povodu Svjetskog dana poduzetnica u Zagrebu su u utorak, 14. studenog, proglašene najbolje hrvatske poduzetnice. Mreža poduzetnica i poslovnih žena Women in Adria i Institut za razvoj ženskog poduzetništva i vodstva Adria koji izbor organiziraju već tri godine, izabrali su najuspješnije poduzetnice u četiri kategorije. To su Josipa Maslać-Petričević, Selma Smajić, Anamarija Cicarelli i Tihana Šmitran.

Kategorije su podijeljene prema tome koliko dugo poduzetnice posluju i imaju zaposlenika/ca, a sve moraju bilježiti kontinuirani rast poslovanja.

Četiri posla koja su žene obavljale u prošlosti, a zbog kojih nam je drago što živimo u 21. stoljeću

Zaposliti se kao žena u srednjovjekovnoj Europi, Londonu u Viktorijanskom dobu ili pak u staroj Mezopotamiji često je značilo obavljati poslove koji nisu bili previše zabavni. Žene su se kroz povijest bavile raznim poslovima, od kojih su dominirale na onima koji su bili rodno određeni (poput kraljica, guvernanti ili svećenica), ali i na onima koji bi nas danas iznenadili (npr. žene su do kasnih 70-ih imale vodeću ulogu u programiranju).

S obzirom na to da se ponuda i potražnja poslova izmjenjuju poput plime i oseke, tako su nestali i neki poslovi koji su u ono vrijeme bili smatrani tipično ženskima. Naposljetku, to nije bilo toliko ni loše, osim ako ste bili žena koja je imala snažnu želju raditi dok joj pijavice sišu krv, biti redovito trovana fosforom ili, pak, optužena za plemkinjine ne tako plemenite plinove.

Afganistan dobio prvu žensku TV postaju

Zan, što na afganistanskom znači ‘žena’, prva je TV postaja u Afganistanu koja je namijenjena i predvođena ženama. Riječ je o radikalnoj inicijativi u zemlji u kojoj čitavu televizijsku industriju vode muškarci, a u kojoj je do prije samo 16 godina ženama u potpunosti bila zabranjena edukacija ili bavljenje novinarstvom.

“Želimo da žene imaju aktivnu ulogu u politici i društvu,” kazala je Nasrine Nawa (26), direktorica programa Zan televizije. “Osnažujemo žene kako bi izvan svojih domova mogle voditi neovisne živote.”

  • u rubrici svijet

Žene u Afganistanu pokrenule kampanju u borbi za vlastito ime i identitet

Izreći ime žene u javnosti u Afganistanu je kao počiniti jednu od najvećih sramota. Afganistan je poznat po svojoj patrijarhalnosti te gotovo nepostojećim pravima za slobodu žena, koja seže toliko daleko da žene nemaju pravo na svoje ime. Vratiti identitet ženama u Afganistanu novi je cilj kampanje ‘Where is my name?’.

U Afganistanu postoji jedinstvena tradicija, nevezana uz Islam, koja nalaže da se žene i djevojke moraju nazivati prema imenu najstarijeg muškarca u svojoj obitelji. Želite li izgovoriti ženino ime morat ćete reći ’njegova majka’, ’kćer ili žena od tog i tog muškarca’ i tako u nedogled.

  • u rubrici svijet

Žene koje su obilježile Bauhaus

Josef Albers, Laszlo Moholy-Nagy i Paul Klee samo su neka od velikih imena moderne umjetnosti koja su obilježila Bauhaus školu u ranom 20.stoljeću. Javnost je manje upoznata s imenima industrijskih dizajnerica, fotografkinja i arhitektica poput Annie Albers, Marianne Brandt i Gertrud Arndt koje su svojim radom doprinijele ne samo školi već i cijelom stoljeću umjetnosti i inovacija u dizajnu.

Umjetnice koje su podučavale, studirale i napravile značajne radove često su zapamćene samo kao žene umjetnika ili nisu zapamćene uopće. Dok je manifest Bauhausa tvrdio da je svaka osoba bez obzira na spol dobrodošla, i dalje su prevladavale predrasude. Studenticama je tako savjetovano da upišu tečaj tkanja, a ne slikarstvo, skulpturu ili arhitekturu. Walter Gropius, osnivač Bauhausa, poticao je takvu segregaciju kroz vlastito uvjerenje da muškarci promišljaju u tri dimenzije, dok žene mogu podnijeti samo dvije.

Chiaroscuro života Artemisie Gentileschi

Artemisia Gentileschi rođena je 8. srpnja 1593. godine te se smatra prvom proslavljenom europskom slikaricom. Gentileschi je kao vrhunska umjetnica nažalost prepoznata tek u 20. stoljeću, no njezino mjesto u baroku, ali i slikarstvu općenito, danas je čvrsto utkano u kanon povijesti umjetnosti.

U svome životu prošla je kroz sito i rešeto, što se odrazilo i u njezinu umjetničkom radu. Najpoznatija slika joj je Judita ubija Holofernanastala prema starozavjetnoj priči, a mnoga njezina djela prožeta su motivima žena u pozicijama moći. Bila je i prva žena koja je primljena u prestižnu firentinsku umjetničku akademiju Accademia delle Arti del Disegno. Artemisia Gentileschi preminula je 1656. godine, a slikarstvom se bavila do svoje smrti.

Žene čine gotovo polovicu NASA-ine ovogodišnje generacije astronauta/kinja

NASA je ove godine s više od 18.300 ponuda doživjela rekordan broj prijava za novu generaciju astronauta/kinja, najveću od 2000. godine. Nakon dugog i opsežnog procesa intervjuiranja, izabrano je novih 12 kandidata, od kojih gotovo polovicu čine žene.

Kada je oformljena 1958. godine, NASA je bila agencija kojom su u potpunosti dominirali muškarci. Dvadeset godina nakon osnivanja, NASA je prvi put izabrala šest žena koje su imale priliku postati astronautkinje. Shannon Lucid, Margaret Seddon, Kathryn Sullivan, Judith Resnik, Anna Fisher i Sally Ride promijenile su povijest kada su 1979. godine završile astronautski program, postavši tako prve astronautiknje u NASI. Samo nekoliko godina kasnije, Sally Ride postala je prva Amerikanka koja je bila u svemiru. Trebalo je pričekati još nekoliko godina da svijet dobije prvu crnkinju koja će se lansirati u orbitu; Mae Jemison 1987. ušla je u program za treniranje astronauta/kinja, a tek je 1992. godine postala prva Afro-Amerikanka u svemiru.

  • u rubrici svijet
Subscribe to this RSS feed