Javne nabave u Zagrebu imaju visoki koruptivni rizik

Izvor: službena Facebook stranica Grada Zagreba Izvor: službena Facebook stranica Grada Zagreba

Grad Zagreb je na dnu ljestvice europskih glavnih gradova po kompetitivnim nabavama, pokazala je analiza Centra za mirovne studije i Instituta za istraživanje korupcije iz Budimpešte (CRCB), predstavljena u utorak, 10. listopada, u Kući ljudskih prava u Zagrebu.

Udio javnih natječaja sa samo jednim ponuditeljem povećao se s 25% u 2011. na 34% u 2016. godini. Rezultati pokazuju da do „iskrivljenosti“ (distorzije) cijena dolazi puno češće u natječajima koji imaju samo jednog ponuditelja, nego u natječajima s više ponuditelja. 

Analiza također pokazuje značajna preklapanja povećanja obujma javnih nabava, odnosno ukupnog neto iznosa natječaja  te povećanja distorzije cijena u 2013. i 2015. godini, što se poklapa s izbornim ciklusom (2013. - lokalni izbori, 2015. - parlamentarni izbori, na kojima je sudjelovala stranka  gradonačelnika Bandića). Ukupni iznos potrošen u tzv. nekompetitivnim nabavama u promatranom razdoblju iznosi čak 5 milijardi kuna, a najveći je u 2013. g. kada je iznosi čak 1,9 milijardi kuna.

Prema korištenoj metodi izračuna društvenog gubitka, procjenjuje se da je u promatranom periodu izgubljeno 1,4 milijarde kuna u javnim nabavama Holdinga, te 1,23 milijarde u nabavama Grada Zagreba, što je ukupno 2,6 milijardi kuna koje su se mogle „uštedjeti“ kroz kompetitivne javne natječaje i pravilne procjene vrijednosti natječaja. Kada se to usporedi s novcem kojim raspolažu drugi gradovi, u Zagrebu je za pet godina bespotrebno potrošeno oko dva i pol godišnja proračuna Grada Rijeke, koji iznose oko 950 milijuna kuna, ili više od osam godišnjih proračuna Grada Vukovara, koji iznose oko 300 milijuna kuna.

U pogledu sektora, zanimljivo je da su najkompetitivniji natječaji u sektoru građevinskih radova, a najmanje kompetitivni u IT sektoru. Osim visokog udjela natječaja s jednim ponuditeljem, u IT sektoru imamo najviši stupanj distorzije cijena uključujući i zaokruženost cijena na 10, 100 i 1000 kuna.

Primjer je jedna od većih IT tvrtki koja je, od 15 odabranih natječaja na kojima je dobila ugovor s Gradom / Holdingom, u njih 11 bila jedini ponuđač, u tri natječaja je postojala još jedna ponuda. Analiza je pokazala da u svim natječajima gdje je tvrtka jedini ponuditelj gotovo i da nema pada cijene u odnosu na procijenjenu vrijednost natječaja, a u jednom natječaju je ponuda bila čak i gotovo duplo veća od procijenjene vrijednosti.

Komparativna analiza koruptivnih rizika i intenziteta tržišne utakmice pokazuje da Grad Zagreb u navedena dva indikatora ima najgore rezultate među glavnim gradovima u Europi.

Zaključak je analize da su natječaji u promatranom razdoblju imali visoki koruptivni rizik, te vrlo nizak intenzitet tržišne utakmice. Jedan od zaključaka je i da postoji vjerojatnost da grupa tvrtki koje dobivaju natječaje u određenim sektorima, inkorporiraju te karakteristike nabava u svoje poslovne strategije, procedure i očekivanja.

Preporučuje se redovita empirijska analiza koruptivnih rizika u javnim nabavama na razini Republike Hrvatske kao prvi korak prema jačanju odgovornosti tijela javnih vlasti, kao i osiguranja države blagostanja kroz sprečavanje nepotrebne i pretjerane potrošnje javnog novca.  

Detaljniju analizu možete pročitati ovdje.

Zadnja izmjena: 10-10-2017 @ 12:40