Dan slobode medija - Hrvatska u slobodnom padu

Dan slobode medija obilježava se od 1993. godine 3. svibnja, na godišnjicu Windhoeške deklaracije, izjave o principima slobodnih medija koju su sastavila skupina afričkih novinara 1991. godine u Windhoeku, u Namibiji, s jedinstvenom vizijom - zaštititi temeljna prava slobodnog tiska. U Hrvatskoj, na žalost, sloboda medija nije u porastu, već kontinuiranom padu od 2014. godine, kada smo bili na 58. mjestu. Prema izvješću Reportera bez granica Hrvatska je u odnosu na prošlu godinu pala za 11 mjesta i sada se nalazi na 74. mjestu.

Od zemalja u okruženju lošije je rangirana jedino Crna Gora, dok su od Hrvatske bolje Mađarska, Srbija, Bosna i Hercegovina i Slovenija, koja se nalazi na visokom 37. mjestu. Veći pad, uz Hrvatsku, bilježe i Poljska i Mađarska.

Podsjećamo, prema izvješću RSF-a, hrvatske vlasti miješale su se u rad javnih medija, a novinari koji su istraživali korupciju, organizirani kriminal ili ratne zločine često su bili izloženi maltretiranju. RSF navodi da je kleveta u Hrvatskoj kriminalizirana, a vrijeđanje Republike, njezinih simbola, himne ili zastave može se kazniti zatvorom do tri godine.

Miješanje vlasti u rad HRT-a dovodi u pitanje medijske slobode i medijsku neovisnost u zemlji. Hrvatski Sabor smijenio je glavnog ravnatelja HRT-a u ožujku 2016., navodi RSF, i imenovao vršitelja dužnosti koji je "degradirao ili premjestio oko 70 novinara ili urednika u okviru nečega što su kritičari nazvali ideološki motiviranim čišćenjem".

“U izvješću RSF je riječ o prošloj godini, u vrijeme druge Vlade, ali se ni s novom ne događa nikakav pozitivan pomak. Znamo da za to treba vremena i jasno je da hrvatsko društvo ima puno problema, ali situacija u medijima i odnos prema njima i novinarima izravno je povezan s time. Oni su u neraskidivoj vezi. Ignoriranje tih problema je dugoročno vrlo opasno", kazao je predsjednik HND-a Saša Leković koji očekuje sastanak s premijerom Plenkovićem.

Na konferenciji ‘Govor mržnje u medijima i napadi na novinare’, s koje je izvijestio portal Tris, Leković je upozorio i na to da se u Hrvatskoj, unatoč jasnom zakonskom definiranju govora mržnje, on na kraju ne kažnjava. Goran Borković, urednik portala Forum.tm, na istoj se konferenciji osvrnuo na napade koji su upućeni tom mediju, a potencirao ih je upravo bivši ministar kulture Zlatko Hasanbegović.

„Kada vas naziva svakojakim imenima, on otvara sezonu lova na novinare koje je etiketirao. Mi smo dobili 25 pisama i na kraju sviju je stajalo: Za dom spremni, komunističko govno i slično. Pročitaš i baciš u smeće! Iskoristili smo također i činjenicu da je ravnateljica Hine dobila pismo i pokušali smo javnost osvijestiti što se događa te odličili prijaviti slučaj policiji. Pola sata čekanja, 15 min zapisnika, doviđenja i doviđenja. ... Ja ne znam kako se borit protiv toga, osim na način da se nikome ne zamjerite, ali to onda nije novinarstvo“, istaknuo je Borković.

Na loš položaj novinara, a osobito u privatnim medijima, upozorio je i Sindikat novinara Hrvatske (SNH). 

"U privatnim medijima novinari su pod velikom presijom vlasnika koji im smanjuju i ukidaju prava čak i kad pozitivno posluju. Ukidanje kolektivnih ugovora, a time i gotovo svih stečenih prava, opasno prijeti Ustavom zajamčenom standardu slobode medija i izvještavanja. No, u još goroj su situaciji novinari koji nemaju ugovor o radu, tzv. lažni freelanceri, kao i sve brojniji studenti.

Na djelu je široka zlouporaba institucije ‘student-servisa’ pomoću kojega poslodavci dolaze do jeftinih novinara, naše djece koja tako godinama ostaju ‘ni na nebu ni na zemlji’, bez pravog posla od kojeg bi mogli živjeti i jednoga dana hraniti svoju obitelj. Inspekcije bi o ovome trebale povesti računa, kao i hrvatsko pravosuđe koje je i previše sporo da bi bilo učinkovito i pravedno. Dugotrajni sudski procesi kompromitiraju istinsku borbu protiv korupcije, skupi su, narušavaju vjerodostojnost pravosudnog sustava i stvaraju dojam da se korupcija isplati, a odgovornost pojedinca ostaje nekažnjena", stoji u priopćenju koje potpisuje predsjednik SNH Anton Filić.

Ističu da se dovođenjem novinara u stanje egzistencijalne ugroženosti nastoji osigurati njihovo poslušno pokoravanje uređivačkoj politici koja je nerijetko usmjerena prema zaštiti interesa krupnog kapitala i interesnih skupina nesklonih objektivnom i nepristranom informiranju javnosti.

Malo stoga znači poruka ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek kojom podsjeća na značaj i važnosti medija, kao i njihove snage u doprinošenju izgradnji pravednih, slobodnih i inkluzivnih društava, ako ne vidimo političku volju da se medijske slobode u Hrvatskoj uzdignu na više grane, a neprofitne medije koji skreću pažnju na društveno važne teme od kojih mnogi komercijalni mediji zaziru tjera se na sam rub egzistencije.

Iako u svojoj poruci povodom današnjeg dana ističe kako "Ministarstvo kulture trajno djeluje i nastavit će djelovati na osiguravanju uvjeta za ostvarivanje medijskih sloboda i medijske raznolikosti, kao i na osiguravanju uvjeta za jačanje medija te medijske i informatičke pismenosti", kao neprofitni medij ne vidimo na koji način Ministarstvo kulture radi na ostvarenju spomenutog. [Ž.V.]

Zadnja izmjena: 03-05-2017 @ 12:53