Projekt perspektivne znanstvenice odbijen jer je mlada i želi surađivati sa svjetskim sveučilištima

Foto: N1 Foto: N1

Odlazak mladih u inozemstvo u potrazi za boljim prilikama problem je koji se u Hrvatskoj često ističe, očekivali bismo stoga da Hrvatska djelovanjem svojih institucija ne otežava povratak mladih perspektivnih osoba, koje znanje stečeno vani žele primjeniti u svojoj zemlji. Ipak upravo se to dogodilo Vinkovčanki Tei Žakuli, piše N1.

Žakula je doktorirala na jednom od najprestižnijh sveučilišta svijeta, Massachusetts Institute of Technology (MIT) u SAD-u, nakon čega se odlučuje vratiti u Hrvatsku gdje postaje docentica i osniva Laboratorij za energetsku učinkovitost na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu. Sljedeći korak bilo je pokretanje vlastitog istraživačkog tima za što joj se pružila prilika kada je Hrvatska zaklada za znanost objavila natječaj ‘Program poticanja istraživačkih i razvojnih aktivnosti u području klimatskih promjena’.

Prijavila je projekt na području naprednog upravljanja u zgradama kojim se intenzivno bave najveća svjetska tehnička sveučilišta. No, s rezultatima stiglo je i razočaranje. Projekt je odbijen i to već u prvom krugu vrednovanja, uz objašnjenje koje mladoj znanstvenici nije bilo nimalo prihvatljivo. Tvrdi se između ostalog da za voditeljicu projekta nema dovoljno usavršavanja, unatoč tome što je na jednom od najboljih svjetskih sveučilišta završila znanstveni magisterij i doktorat, te kako joj nedostaju aktivnosti poput članstava u uređivačkim odborima časopisa te organizacija i vođenje kongresa.

„Ne znam mnogo mladih docenata koji su u uređivačkim odborima časopisa i koji vode kongrese. To je jedan argument kojim se zanemaruju vrlo vrijedni rezultati koje sam ostvarila. Sudjelovala sam u nastavi u SAD-u kao asistentica i predavačica na dva vrlo cijenjena sveučilišta, objavljujem u međunarodnim časopisima najviše kategorije (Q1), dobitnica sam mnogih nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu, osnovala sam svoj labaratorij nakon povratka u Hrvatsku, u uglednoj međunarodnoj organizaciji ASHRAE sam članica tehničkog odbora za pametne mreže, i tako dalje. A oni izdvajaju činjenicu da nisam voditeljica kongresa i nisam u uređivačkim odborima časopisa“, kazala je Žakula za N1.

Povjerenstvo Zaklade osim toga navodi da su rezultat projekta samo brojna izvješća, no Žakula tvrdi da to nije točno „jer se jasno vidi da su rezultat vrlo vrijedni računalni algoritimi te pilot projekti za napredno upravljanje zgradama. Teško je danas dobiti da vam netko osigura zgrade za provođenje eksperimentalnih mjerenja, a to je upravo u ovom projektu moguće“. Pojašnjava nadalje kako su izvješća o aktivnostima i rezultatima sasvim uobičajen način obavještavanja koje osigurava održivost rezultata istraživanja.

Ipak najviše joj je zasmetala posljednja točka kojom se obrazlažu razlozi za odbijanje njezinog projekta. Naime HRZZ joj je praktično kao otegotnu okolnost uzeo činjenicu da se na predloženom projektu htjela povezati s nekim od najuglednijih svjetskih sveučilišta, među kojima je i MIT te, Masdar Institute of Science and Technology u Abu Dhabiju i Lawrence Berkeley National Laboratory u SAD-u. Naime, iako to nigdje u pozivu nije navedeno, Zaklada inzistira da se uspostavi suradnja s domaćim institucijama. Ovo ju je šokiralo jer, kako keže, mnoga svjetska sveučilišta, koja kotiraju daleko bolje od domaćih, ulažu znatna financijska sredstva kako bi ostvarila bilo kakvu suradnju s MIT-om i sličnim vrhunskim svjetskim sveučilištima.

Sve je ovo pojasnila i Zakladi u žalbi koju im je uputila, no u odgovoru ju je dočekao još jedan razlog za odbijanje njezinog projekta. U njezinu slobodnom tumačenju iz HRZZ-a su joj neizravno poručili da je premlada i da ne može ni teoretski imati iskustva u vođenju doktoranada. Žakula se ni s ovom tvrdnjom ne slaže i odlučno ju pobija.

„Kada postajete u docent, onda ne samo da ste sposobni voditi doktorande po svim hrvatskim pravilnicima, već ste za napredovanje u više zvanje dužni dokazati da ste uspješno vodili doktorande. Nije Hrvatska zaklada za znanost pozvana procjenjivati jesam li sposobna ili ne. Ako i nemam iskustva, onda bi upravo Zaklada trebala biti ta koja mlade potiče da krenu s takvim projektima, a ne tražiti da vodim europske projkte pa da će tek onda oni procijeniti da sam dovoljno dobra za njih“.

Vrijednost projekta za koji se prijavila u HRZZ iznosio je oko 900 tisuća kuna, a na njemu bi se zaposlila dva nova doktoranda te ostvarila suradnja tri docenata s FSB-a, profesora s MIT-a, profesora iz Abu Dhabija i istraživača s LBNL-a. Cjelokupni iznos uložio bi se na opremu i istraživanje.

„U području naprednog upravljanja zgradama, koji ima veliki potencijal za komercijalizaciju, ima vrlo malo iskustava na realnim zgradama. Cilj je pokazati na pilot-projektima kako se naprednim upravljanjem mogu napraviti znatne uštede, što je izrazito kompleksno s obzirom da morate eksperimentirati na stvarnoj zgradi sa stvarnim korisnicima. Mi smo to sada imali priliku ostvariti, što je unikatan primjer u svijetu. To je i jedan od razloga zašto su kolege iz inozemstva bile jako zainteresirane za priključivanje na projekt. Naravno, HRZZ objavljuje projekte tijekom čitave godine i da sam dobila suvisle odgovore ja bih to shvatila kao dobronamjernu kritiku te se prijavila na idući poziv. Međutim, njihova obrazloženja znače da niti ja, niti itko tko je postao docent nemamo šanse dobiti projekt. Ako HRZZ, kao trenutno jedini domaći izvor financiranja većih znanstvenih projekata, neće pomoći mladim znanstvenicima da započnu svoje istraživačke grupe i ostanu u Hrvatskoj, onda je moje pitanje tko hoće? HRZZ-u je direkto nadležan Sabor te se planiram žaliti njima i Ministarstvu znanosti kako bi ukazala na ozbiljne probleme i nelogičnosti u radu Zaklade“, zaključuje Žakula. [A.B.] N1...

Zadnja izmjena: 25-01-2017 @ 11:54