Kao nova članica Vijeća za ljudska prava UN-a Hrvatska treba biti primjer u njihovom ostvarenju

Kao nova članica UN-ovog Vijeća za ljudska prava, Hrvatska bi trebala postaviti primjer u zaštiti prava žena i izbjeglica i borbi protiv govora mržnje i diskriminacije u zemlji i inozemstvu, ističu stručnjaci/kinje i aktivisti/kinje.

U svojoj kandidaturi za 47 članicu Vijeća, Hrvatska se obvezala štititi i zagovarati osobito prava žena i boriti se protiv rodne diskriminacije te rodno utemeljenog nasilja, kao i suzbijati govor mržnje, sve oblike diskriminacije i unaprijediti prava izbjeglica i migranata/kinja.

Sandra Benčić iz Centra za mirovne studije, kazala je za Balkan Insight, kako ova obećanja „zvuče kao nešto što bi Hrvatska trebala zagovarati u Hrvatskoj“.

„Upravo su ovo prava u čijoj je zaštiti Hrvatska vrlo slaba. Što se rodnih pitanja tiče, naše je istraživanje pokazalo negativne rezultate s obzirom na sve indikatore: visok stupanj nezaposlenosti, velik rodni jaz u plaćama usprkos višem stupnju obrazovanja, snošenje tereta skrbi  u vlastitom domu i u zajednici te katastrofalnu zastupljenost u politici“, kazala je.

Benčić je istaknula i aktualno pitanje prava na pobačaj, koji je unatoč legalnosti u mnogim slučajevima teško dostupan, a Ustavni sud sprema se donijeti odluku o ustavnosti zakona iz 1978. koji ga dozvoljava. Upravo je ovo jedno od pitanja u odnosu na koje bi se Hrvatska trebala postaviti kao primjer iz pozicije članice Vijeća za ljudska prava.

Drago Župarić s Instituta za migracije i narodnosti, ističe važnost zagovaranja prava migranata i izbjeglica, prvenstveno na osiguravanje njihove sigurnosti, dok se Hrvatska do sada fokusirala na pitanja državne sigurnosti poput trefikinga i ilegalne imigracije.

„Iako su prevencija ilegalnih imigracija i borba protiv trefikinga, načelno pozitivne mjere,u praksi, s druge strane, ovo uvijek znači prevenciju izbjeglica općenito ... da dođu na teritorij zemalja EU te legalno, regularnim putem pokrenu proceduru za odobravanje statusa tražitelja azila.“, navodi Župarić te dodaje da je Hrvatska tijekom izbjegličke krize pokazala humano lice samo u odnosu s izbjeglicama kojima je Hrvatska tranzitna zemlja.

Hrvatska je sada suočena s izbjeglicama koje su deportirane iz Austrije i Njemačke, a zemlja nije uložila ozbiljna sredstva u razvoj sustava integracije ljudi u društvo niti edukaciju vlastitih građana o tome tko su ti ljudi, odaklei zašto dolaze te koja su njihova prava i obveze.

Saša Leković, predsjednik HND-a, ističe  pak problematiku diskriminacije i govora mržnje te važnost slobode medija koja je za protekle vlade bila ugrožena te se nada da će Hrvatska ozbiljno shvatiti i svoja obećanja kao kandidatkinje za Vijeće, ali i svoju ulogu članice Vijeća za ljudska prava.

Hrvatska je u UN-ovo Vijeće za ljudska prava izabrana prošlog tjedna s osam drugih novih članica, Brazilom, Egiptom, Mađarskom, Irakom, Japanom, Ruandom, Tunisom i SAD-om. [Ž.V.] BalkanInsight...

Zadnja izmjena: 04-11-2016 @ 15:57