Tekstovi s ključnom riječi: znanost

Ruđerovke dale pregled najnovijih spoznaja o razvoju Alzheimerove bolesti

U najnovijem radu znanstvenice s Instituta Ruđer Bošković bavile su se razumijevanjem molekularnih i staničnih mehanizama proteina uključenog u progresiju Alzheimerove bolesti, što bi u budućnosti moglo biti vrlo značajno u razvoju učinkovitih farmakoloških pristupa koji za sada nedostaju.

U znanstvenom časopisu Progress in Neurobiology objavljen je rad znanstvenica Laboratorija za proteinsku dinamiku Zavoda za molekularnu medicinu Instituta Ruđer Bošković, dr. sc. Maje Jazvinšćak Jembrek i dr. sc. Nede Slade, u kojem su predstavljene najnovije spoznaje o ulozi proteina p53 važnog kod nastanka i progresije Alzheimerove bolesti.

Maria Mitchell - svestrana astronomkinja i zagovornica obrazovanja žena

Maria Mitchell jedan je od najsvjetlijih primjera učenjakinje koja je nadišla sputavajuće okvire svoga vremena, probivši se u svijetu kojim su dominirali muškarci. Njezin se uspjeh utoliko više ističe jer je u 19. stoljeću bilo tako malo priznatih znanstvenica. Mogućnosti visokoškolskog obrazovanja za žene bile su neznatne, a njihov pristup znanstvenoistraživačkim ustanovama vrlo ograničen.

Maria Mitchell imala je sreću što se rodila u sredini koja joj pružala dobru priliku da njeguje i razvija svoj znanstveni dar. Na svijet je došla 1. kolovoza 1818. g. u Nantucketu na sjeveroistoku Sjedinjenih Država. Mjesto je bilo poznato, danas prikladnije rečeno zloglasno, po kitolovu. Nantucketska je zajednica bila kvekerska. Kvekeri su promicali mir, ukidanje ropstva, jednaka prava za žene, obrazovanje i čovječno postupanje sa zatvorenicima i duševnim bolesnicima.

"Umjetni jajnik" mogao bi pomoći ženama koje su prošle kemoterapiju da zatrudne

Liječnici su napravili "umjetni jajnik" koristeći ljudsko tkivo i jajašca kako bi omogućili ženama da zatrudne nakon što su prošle kemoterapiju i druge tretmane koji mogu smanjiti plodnost.

Tim stručnjaka/inja iz Kopenhagena otkrio je da jajnik proizveden u laboratoriju može tjednima držati ljudska jajašca na životu, što daje nadu da će jednog dana žene koje su prošle kemoterapiju ili radioterapiju moći imati djecu.

  • u rubrici svijet

Mix Feminae: Mlade znanstvenice u usponu

Od 2000. godine program L’Oréal-UNESCO For Women in Science ukazuje na postignuća mladih znanstvenica. Svake godine u sklopu projekta Međunarodni talenti u usponu (International Rising Talents) odabire se 15 najboljih znanstvenica među 275 stipendistica ovog programa na nacionalnim i regionalnim razinama.

"Ove mlade žene predstavljaju budućnost znanosti i moramo prepoznati njihovu izvrsnost kako bismo im pomogli da ostvare svoj puni potencijal," stoji u opisu programa.

Zagrebačko psihološko društvo ponovo zabludama suprotstavlja znanost

Potaknuti najavom dolaska autora 'Teksaške studije' sociologa Marka Regnerusa u Hrvatsku iz Zagrebačkog psihološkog društva (ZPD) koriste priliku kako bi upozorili na neprihvaćenost studije od strane (svjetske) znanstvene zajednice.

U ZPD-u naglašavaju da su svijesni vrijednosnih podjela u društvu vezano uz pitanje LGBT roditeljstva kao i toga da se ultrakonzervativne grupacije u svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, koriste ovim istraživanjem kao alatom koji bi trebao poslužiti kao empirijski pokazatelj da su djeca istospolnih roditelja lošije prilagođena i imaju više psihičkih poteškoća nego djeca raznospolnih roditelja unatoč cijelom korpusu istraživanja i metaistraživanja koja govore drugačije.

Četiri znanstvenice nagrađene stipendijama L'Oreal-UNESCO

L'Oreal ADRIA i Hrvatsko povjerenstvo za UNESCO pri Ministarstvu kulture stipendije Nacionalnog programa "Za žene u znanosti" za 2018. godinu dodijelilo je Andrei Bistrović s Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije u Zagrebu za istraživanja na području medicinske kemije, Antoneli Blažeković s Medicinskog fakulteta u Zagrebu za istraživanje funkcioniranja proteina kod Parkinsonove bolesti, Mariji Brbić s Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu za rad na području molekularne biologije, biomedicine ili neuroznanosti, te Martini Požar s Prirodoslovnog fakulteta u Splitu za rad iz područja fizike.

Nevidljivost i diskriminacija LGBTQ znanstvenika/ca u STEM-u

Poznata je činjenica da je STEM područje nepovoljno orijentirano prema ženama i osobama drugih rasa. Novo istraživanje pokazalo je da atmosfera unutar STEM-a odbija i ambiciozne LGBTQ znanstvenike/ice.

U studiji, koja je objavljena u časopisu Science Advances, analizirani su podaci prikupljeni u anketama te je pronađeno da u usporedbi s heteroseksualnim kolegama/icama, studenti/ice seksualnih i rodnih manjina imaju 7% manje šanse da uspješno završe obrazovanje u STEM-u. Ovakav trend je vidljiv unatoč tome što veliki broj LGBTQ studenata/ica sudjeluje u istraživačkim preddiplomskim programima, koja dokazano povećavaju šansu za uspješno diplomiranje u području znanstvenih studija.

  • u rubrici svijet

Tjedan psihologije - Zamijenimo zablude znanošću!

Počevši od ponedjeljka 19. veljače Zagrebačko psihološko društvo će na svojim Facebook stranicama svaki dan predstaviti po jednu zabludu te znanstvene spoznaje u tom području. Ujedno, pozivaju sve građane i građanke da im se pridruže dijeljenjem i praćenjem članaka na Facebook stranici društva. Akcija će trajati do petka 23. veljače.

Cilj akcije je povratak znanosti i činjenica u ključne i aktualne teme, informiranje te odvajanje mitova, zabluda i ideologije od znanstvenih spoznaja.

UN pozvao na razbijanje stereotipa povodom Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti

"Vrijeme je da povećamo potporu i ulaganja u žene i djevojke koje se žele baviti znanstvenim istraživanjem," izjavio je António Guterres, glavni tajnik Ujedinjenih naroda, povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena i djevojaka u znanosti 11. veljače.

Guterres je kazao da unatoč tome što djevojčice i dječaci imaju potencijal da slijede svoje ambicije u znanosti i matematici, u školi i na poslu, zbog sustavne diskriminacije udio žena u znanosti diljem svijeta iznosi manje od 30%.

  • u rubrici svijet

Majke znanstvenice i mit o fleksibilnosti

U viralnoj snimci intervjua profesora političkih znanosti Roberta E. Kellyja u sobu upada dvoje male djece i intervju se pretvara u urnebesnu komediju. Kellyjeva supruga ulazi u sobu, grabi male ljude i pužući zatvara vrata sobe. Kelly u odijelu s kravatom, zatvorenih očiju, ostaje skamenjen u kadru.

Kao profesorica i majka dviju malih kćeri, vidim obrise svoga života u ovom duhovitom isječku. I ja sam se zaključavala u radnu sobu zbog telefonskih intervjua, pokušavala zvučati usredotočeno i ozbiljno dok sam se u sebi molila da dijete ne počne lupati po vratima ili vrištati i tako razotkrije da radim od kuće.

Subscribe to this RSS feed