Tekstovi s ključnom riječi: rod

Bandićeve nevolje s rodom

Zagrebački gradonačelnik Milan Bandić u zadnji je čas, uoči današnje sjednice zagrebačke Gradske skupštine, iz prijedloga Razvojne strategije Grada Zagreba za razdoblje do 2020. godine izbacio sve oblike pojma 'rod' koji se odnosi na ravnopravnost žena i muškaraca.

'Manspreaderi' nepoželjni u Madridu

Gradske vlasti u Madridu odlučile su stati na kraj ‘manspreadingu’, odnosno učestaloj praksi muškaraca da u javnom prijevozu zauzimaju više mjesta no što je to potrebno zato što sjede s raširenim nogama.

Tamošnje Općinsko prijevozno poduzeće (EMT) najavilo je kako će se u svim vlakovima, autobusima i u metrou pojaviti nova signalizacija koja će ‘manspreadere’ pokušati odvratiti od zauzimanja problematične pozicije u javnom prijevozu.

  • u rubrici svijet

Ksenija Vidmar Horvat: Post jugoslavenska društva još su uvijek pod okriljem kulta majke

U izdanju naklade Sandorf nedavno je izašla knjiga Imaginarna majka: rod i nacionalizam u kulturi 20. stoljeća, autorice Ksenije Vidmar Horvat, slovenske sociologinje kulture i komparatistkinje. Riječ je o kolektivnoj biografskoj studiji majke u zapadnoj kulturi prošlog stoljeća, usredotočenoj na mitološko društveno utemeljenje žene u ulozi majke s jedne, i etnografsko svjedočenje žena o majčinstvu s druge strane.

Povjerenik za ljudska prava Vijeća Europe potiče Hrvatsku da ratificira Istanbulsku konvenciju

Premijer Andrej Plenković primio je krajem ožujka pismo Povjerenika za ljudska prava Vijeća Europe Nilsa Muižniekisa koji ga potiče da učini sve u svojim mogućnostima kako bi Hrvatska čim prije ratificirala Istanbulsku konvenciju.

Podvlači pritom i važnost eliminiranja pogrešnih predodžbi o Konvenciji u javnom diskursu u Hrvatskoj, a osobito po pitanju pojma ‘rod’.

Ljubav nije modre boje, poručuju aktivistkinje

Ljubav nije modre boje inicijativa je studentica Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta koje svojim aktivizmom želje destigmatizirati pričanje o rodno uvjetovanom nasilju i približiti temu široj javnosti. Inicijatorice Mia Kevo, Nikolina Kovačić, Ana Rukavina i Mia Stefanović, odlučile su svoje znanje i dosadašnje iskustvo podijeliti u intervjuu.

Mridula Garg: Iako ne pišem kao žena, ljudi čitaju moje tekstove kao ženske

Četrdeset godina stvaranja Mridulu Garg (1938.) čini nezaobilaznom autoricom u pregledu hindske književnosti koja je pak tek jedna od mnogih na Indijskom potkontinentu uz bok engleskoj, bengalskoj, tamilskoj i inima. Četrdeset je to godina štrikanja i vezenja tekstova, ostanemo li u 'ženskome' ključu i gledamo li Mridulu kao jednu od autorica ženskoga pisma u hindskoj književnosti. No, kako sama autorica ističe, biti žena tek je dio njezina identiteta.

Intervju s autoricom donosimo povodom skoroga izlaska njezine priče Zeleni bindi u zbirci Lotosi od neona: indijski autori o gradovima i drugim ljubavima (urednice Lora Tomaš, Marijana Janjić). Knjigu uskoro objavljuje Studio TiM, a donosi priče i poeziju indijskih književnika i književnica prevedene s engleskoga i hindskoga jezika.

  • u rubrici Kultura

Trans Aid izdao brošuru 'Autanje u obitelji'

Nadolazeći blagdani vrijeme su koje nastojimo provesti s ljudima koji su nam bliski. Neki_e ih provode s prijateljima, neki_e s partnerima_icama, a neki_e od nas koriste ovu priliku za posjetiti obitelji.

Često se upravo u ovom periodu godine javljaju brojna pitanja povezana s autanjem i obitelji. Kome, kada, na koji način i što reći? Koje reakcije očekivati? Kada je pravi trenutak za autati se? Autati se uopće ili ne? Sve su ovo pitanja koja ovaj period za brojne LGBTIQ osobe čine izrazito stresnim.

Od 5 do 95: Trebaju nam ženske priče jer moramo obraniti stečevine naših majki i baka

Bechdel test jednostavan je upitnik za klasifikaciju filmova po tome kako se u njemu tretiraju ženski likovi. U njemu se postavlja jednostavno pitanje: sadrži li filmsko djelo bar dva ženska lika koja pričaju o bilo čemu drugome osim o muškarcu. Samo oko 50% filmova prolazi test, ali u čak pola 'prolaznih' filmova, ako već ne pričaju o muškarcima, žene uglavnom pričaju o braku i bebama. Poražavajući rezultati Bechdel testa samo su vrh ledenog brijega seksizma i domestifikacije ženskog glasa kroz 'ženske teme': brak, djeca, fengshui i tips&tricks kako da uskršnja purica ne ispadne presuha.

Ovaj problem prepoznalo je i troje studenata – Andrea Kaštelan, Marin Leo Janković i naša sugovornica Arijana Lekić-Fridrih, koji su vlastitim sredstvima, znanjem i opremom pokrenuli Od5Do95, multimedijalni umjetnički web projekt koji služi kao medij za prenošenje priča i iskustava. Djevojčice, djevojke i žene progovaraju o tome što znači biti žena u Hrvatskoj u 2016. godini te kako se njihov životni put razlikuje od onog njihovih majki, baka i prabaka.

Ljudski mozak ne poznaje rodnu binarnost

Zajednički rad znanstvenika/ca iz Izraela, Njemačke i Švicarske rezultirao je novim spoznajama o (ne)postojanju muškog i ženskog mozga. Autori istraživanja u opisu značajnosti studije navode sljedeće:

“Spolne/rodne razlike među mozgovima društveno su važna tema jer se njihovo pretpostavljeno postojanje koristi kao argument kojim se dokazuje da ljudi pripadaju u dvije jasno definirane kategorije – i to ne samo kada je riječ o njihovim genitalijama – te se kao takav koristi kako bi se opravdale razlike u odnosu prema muškarcima i ženama. Ovdje smo prikazali da iako spolne/rodne razlike u mozgu i ponašanju postoje, ljudi i ljudski mozgovi čine jedinstvene mozaike obilježja, od kojih su neka učestalija kod muškaraca nego kod žena i obrnuto, dok su neka podjednako učestala u obje skupine. Naši rezultati demonstriraju kako bez obzira na razloge zabilježenih spolnih/rodnih razlika u mozgu i ponašanju  (genetika ili odgoj), ljudski mozgovi ne mogu biti kategorizirani u dvije kategorije ženskog i muškog mozga.”

  • u rubrici svijet
Subscribe to this RSS feed