Tekstovi s ključnom riječi: kultura

Nada Beroš: Edukacijom i dijalogom protiv korumpiranosti i nazadnjaštva u društvu

Muzeji suvremene umjetnosti razlikuju se od drugih muzeja po tome što predstavljaju umjetnost koja je na određeni način "buntovnička", koja probija granice u ustaljenoj umjetničkoj praksi i naše razumijevanje toga što umjetnost uopće jest.

Upravo zbog toga pred njima se nalazi paradoksalni zadatak: s jedne strane, baviti se umjetničkim praksama koje se kritički postavljaju prema povijesti umjetnosti, institucijama i stvarnosti općenito, a s druge strane muzealizirati te prakse, odnosno očuvati ih u okviru institucije iz koje žele iskoračiti, čime one gube ili barem "omekšavaju" svoju političku dimenziju.

  • u rubrici Kultura

Željka Jelavić: Muzeji trebaju poticati kritičko mišljenje i neformalno učenje

U proteklih desetak godina došlo je do velikih promjena u muzejima i galerijama diljem svijeta. Dok je u prošlosti posjet muzeju podrazumijevao šetnju kroz postav, popraćenu svojevrsnim osjećajem strahopoštovanja prema izloženim predmetima (koje, naravno, nismo smjeli dirati), danas je prisutna sve veća potreba za okruženjem u kojem posjetiteljica nije tek pasivna promatračica. Muzeji nisu više samo statična skladišta vrijednih predmeta, već i mjesta interakcije i učenja.

Takva promjena, jasno, podrazumijeva i reorganizaciju čitave strukture muzeja kako bi oni uspješno odgovorili na nove zahtjeve i osmislili nove pristupe. U knjizi Muzeji i njihovi posjetitelji (1994.) Eilean Hooper-Greenhill predlaže holistički pristup muzeju kao mediju komunikacije. "Funkcija muzeja kao komunikatora mora biti integrirana s funkcijom repozitorija, a znanje o muzejskim zbirkama mora proizlaziti iz znanja o novim oblicima muzeja, novim načinima odnošenja prema predmetima, novim stavovima prema izložbama i, prije svega, novim odnosima s publikom," navodi Hooper-Greenhill.

  • u rubrici Kultura

Filmom o transrodnoj ženi „Jedna čudesna žena“ večeras započinje15. izdanje HRFF-a

Petnaesti Human Rights Film Festival započinje večeras u kinu Europa u 20 sati uz čileanski film Jedna čudesna žena (Una mujer fantastica) Sebastiana Lelioa, triler u čijem je fokusu trasnrodna žena, a koji je na ovogodišnjem Berlinaleu osvojio Srebrnog medvjeda za najbolji scenarij te nagradu Teddy koja se dodjeljuje filmu koji na najbolji promiče LGBT tematiku.

  • u rubrici najave

Autanje kao točka konvergencije žanrova u filmu Thelma

Pitanje žanra oduvijek sam smatrala pomalo staromodnim, a takozvanu žanrovsku literaturu promatrala kao drugorazrednu u odnosu na djela koja navodno izmiču žanrovskim odrednicama. Žanrovi su, u polju estetske produkcije, ono što su binarni rodovi u polju rodnih identiteta ili ono što je straight or gay pitanje u polju onih seksualnih, mislila sam.

  • u rubrici Kultura

Olga Dimitrijević: Zanima me ljubav i zajedništvo koje se nalazi izvan modela nuklearne porodice

Srpska dramaturginja i dramatičarka Olga Dimitrijević autorica je nekoliko nagrađivanih dramskih tekstova (Radnici umiru pjevajući, Narodna drama, Kako je dobro videti te opet), od kojih će posljednji, za koji je 2016. godine dobila prestižnu Sterijinu nagradu, 16. listopada gostovati na Gavellinim večerima pod novim naslovom Moja ti (režija: Aleksandar Milavić Dejvis, produkcija: Atelje 212 & Sterijino pozorje).

  • u rubrici Kultura

Trodnevni fundraising seminar za organizacije u kulturi

Udruga Domino, u okviru edukacijskog programa Fonda za druge, organizira trodnevni seminar "Razvijanje strategija prikupljanja sredstava izvan javnog sektora za organizacije u kulturi" od 26. do 28. rujna u Zagrebu.

Seminar vodi Juana Guzman, konzultantica s dugogodišnjim iskustvom razvijanja strategija financiranja za organizacije civilnog društva.

  • u rubrici najave

Izrađen arhivski fond Marije Jurić Zagorke

U suradnji Centra za ženske studije s Hrvatskim novinarskim društvom, u okviru projekta Digitalizacija odabrane građe Marije Jurić Zagorke, stvorena je digitalna zbirka osobnih dokumenata i korespondencije (pisma) Marije Jurić Zagorke (31), zapisnika Hrvatskog novinarskog društva (34) i Zakonske odredbe o novinarima i novinarskom radu.

Riječ je o značajnom doprinos za Zagorkinu bibliografiju i biografiju, s naglaskom na njezin angažman u polju socijalnih i radnih prava novinara/ki za koje se svojim članstvom, kao jedna od suosnivačica Hrvatskog novinarskog društva zalagala.

Katja Praznik: Umjetnički rad je stvaran rad, a ne božanska intervencija

Slovenska sociologinja i teoretičarka izvedbenih umjetnosti na privremenom radu u SAD-u, Katja Praznik, nedavno je objavila studiju Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: autonomija umjetnosti, avangarda i kulturna politika u tranziciji u post-socijalizam (Založba Sophia, Ljubljana, 2016) kojim povodom je gostovala u zagrebačkoj MAMA-i gdje je održala predavanje na istu temu.

Subscribe to this RSS feed