Naša crowdfunding kampanja Strašne žene / Fierce Women uspješno je završena 26.3., no i dalje možete
osigurati primjerak jedinstvene društvene igre 'Strašne žene', a time i opstanak i rast portala VoxFeminae.net!

Tekstovi s ključnom riječi: književnost

Tribina Razotkrivanje sa Slavenkom Drakulić

Zašto su danas, u suvremenom društvu koje ruši sve tabue, samo starost i starenje teme o kojima je gotovo zabranjeno govoriti? Postajemo li sa starošću nevidljivi, što se događa s našim tijelima, s našim odnosom prema drugima i, još važnije, odnosom drugih prema nama? Mreže koje pletemo cijeloga života odjednom postaju tanke i krhke.

Na tribini Razotkrivanje u ponedjeljak, 11. lipnja u 19h u Muzeju za umjetnost i obrt, predstavlja se knjiga priča Slavenke Drakulić “Nevidljiva žena”, koja pripovijeda o međuljudskim odnosima, o relacijama između roditelja i djece, o odlascima, nestancima, zaboravnosti, bolesti, sramu i boli, o najdubljim osjećajima o kojima se ne usuđujemo progovarati.

  • u rubrici najave

Nobelovka Herta Müller nova gošća Filozofskog teatra

Filozofski teatar u Hrvatskome narodnom kazalištu u Zagrebu u nedjelju, 27. svibnja 2018. godine ugošćuje slavnu književnicu i nobelovku Hertu Müller.

Herta Müller rodila se u Rumunjskoj 1953., u Nitzkydorfu, selu u pokrajini Banat. U Temišvaru studira njemački i rumunjski jezik s književnošću. U vrijeme zloglasne Ceausescuove diktature zalaže se za slobodu govora, a već s prvim knjigama ima problema s cenzorima. Nedugo nakon toga otpuštena je s mjesta prevoditeljice u tvornici, jer je odbila suradnju s rumunjskom tajnom službom. Kako joj je zbog kritike diktature uskoro zabranjeno objavljivanje u Rumunjskoj, 1987. emigrira u Berlin gdje živi i danas. Njezin se angažman nastavio i na Zapadu pa se tako ispisala iz Njemačkoga PEN-a jer nije htjela biti u istom društvu s piscima iz bivšeg DDR-a koji su surađivali s tajnim službama.

  • u rubrici najave

Šezdeset i devet godina sa sjenom: Život kao vrhunska literatura

Bio je siječanj 2010. godine i vratila sam se s plodonosne istraživačke stipendije u Berlinu, puna dojmova i pročitane literature, zadovoljna što sam suzila temu doktorata. Proučavat ću dnevnike kao književnost, objavljene dnevnike, i to dnevnike njemačkih književnica, profesionalnih autorica i intelektualki. U tom sam siječnju 2010. upoznala Mariju, koju je zanimalo isto, ali posve suprotno: dnevnici kao i mene, ali neobjavljeni i neuređeni, intelektualki, da, ali ne jezično i kulturno udaljenih, već onih naših, ovdje i sada. I što je najvažnije, ona je iz dnevničkih zapisa htjela čitati njihov život, a ne, poput mene, postulirati da je pisanje o životu literatura.

Osam godina, dva doktorata i dvije objavljene knjige o ženskim dnevnicima poslije, na stolu preda mnom je ukoričeni izbor iz dnevnika Divne Zečević, koji je Marija Ott Franolić izabrala kao okosnicu svoga rada dugog gotovo desetljeće, i koji je kroz mnogobrojne diskusije o ženskim dnevnicima i životima i mene pratio, u životu i u radu – razmrvljen, fragmentaran, i sad napokon cjelovit. Ali samo zato što je zaokružen lijepim ljubičastim koricama.

  • u rubrici Kultura

Zbog seksualnog skandala otkazana Nobelova nagrada za književnost u 2018.

Švedska akademija, koja bira laureata Nobelove nagrade za književnost, objavila je da se 2018. godine neće birati dobitnik/ca nagrade. Ta odluka posljedica je krize koja već neko vrijeme potresa Akademiju, a tiče se istrage o seksualnom uznemiravanju za koje je optužen Jean-Claude Arnault, suprug jedne od članica, pjesnikinje Katerine Frostenson. Umjesto toga, u 2019. bit će objavljeni pobjedinici/e za obje godine.

Optužbe protiv Arnaulta pojavile su se prošlog studenog, nakon čega je troje članova žirija (koji broji 18 osoba) dalo ostavku zbog odluke da Frostenson ne bude izbačena.

  • u rubrici svijet

Monika Herceg: Marginalizirane znanstvenice su mi bliske jer se i sama borim da dođem do obrazovanja

Monika Herceg rođena je u Sisku 1990. godine. Studentica je fizike na Odjelu za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Živi u Zagrebu. Pjesme su joj objavljivane u različitim časopisima i na portalima u Hrvatskoj i regiji te na Trećem programu Hrvatskoj radija. Uz nagradu Goran za mlade pjesnike (2017.), ove je godine pobjedila na natječaju Na vrh jezika. Dobila je i drugu nagradu na međunarodnom natječaju Castello di Duino 2016. i prvu nagradu na regionalnom natječaju humorističko-satiričkog žanra „Stevan Sremac“ 2017.

  • u rubrici Kultura

CESI održale predstavljanje publikacije 'Bajke su za sve'

Ove je subote u Društveno kulturnom centru Šesnaestica u Zagrebu CESI – Centar za edukaciju, savjetovanje i informiranje održao predstavljanje publikacije 'Bajke su za sve', koja donosi nove, drugačije bajke oslobođene rodnih stereotipa koje često susrećemo u dječjoj literaturi. U sklopu predstavljanja, uz moderaciju književnice i novinarke Antonele Marušić, održan je i razgovor s mladima kojie su napisalie bajke.

U razgovoru su sudjelovalie Elena Petrovska (Makedonija), Tijana Đurović (Crna Gora), Marko Tasić (Srbija), Azra Dilberović (BiH) i Tanja Javorina (Hrvatska).

Ivana Brlić Mažuranić: Nevolje s (po)rodom

Ivana Brlić Mažuranić rođena je 18. travnja 1874. godine u dobrostojećoj građanskoj obitelji u Ogulinu. Obitelj je bila učena, stoga je Ivana od najmlađe dobi dobivala poduke iz književnosti, glazbe i jezika. Unuci bana i pjesnika Ivana Mažuranića i Aleksandre Mažuranić, sestre jezikoslovca Dimitrija Demetera, kao da je bilo zapisano u zvijezdama da će se baviti književnošću i postati jedna od najboljih i najpoznatijih hrvatskih književnica.

Kao najstarija od četvero djece, naglo je morala odrasti, a roditelji su je već sa 17 godina zaručili za odvjetnika Vatroslava Brlića. S 18 se udaje i prvi puta rađa.  Ukupno je rodila sedmero djece, od kojih je petero preživjelo, a (pre)rano odrastanje ostavilo je traga na njoj. Djevojka koja se u svojim dnevničkim zapisima molila Bogu da joj podari sposobnost pisanja, poznavala francuski jezik i pročitala bezbroj knjiga morala je posvetiti svoje vrijeme odgoju djece i brizi za kuću i obitelj.

Književnica Francesca Melandri gostuje u Booksi

Italija krajem sedamdesetih: Crvene brigade, neredi i nasilje, otmice militantnih skupina i nikad do kraja provedena revolucija; po svim se čulima prostire Mediteran. Ovim se kontekstom bavi višestruko nagrađivana talijanska književnica Francesca Melandri, koja gostuje u Booksi u petak, 20. travnja u 19h.

  • u rubrici najave

Poezija jedne mogućnosti

Knjiga Lično, sasvim lično Radovana Zogovića otkriva jednu apartnu liniju ljubavne poezije koja stoji kao posve odbačeno, ali inspirativno i uzbudljivo pesničko nasleđe, jedna mogućnost. Osim što se mogu analizirati na tematsko-motivskom nivou, pesme iz navedene knjige svedoče o tekstu koji se ispisuje u kontekstu jedne nove ljubavno-revolucionarne ali i antipatrijarhalne i antikapitalističke poetike i ideologije.

  • u rubrici Kultura
Subscribe to this RSS feed