Benazir Bhutto – prva žena na čelu muslimanske države

Benazir Bhutto bilo je pakistanska političarka koja je zemlju pokušala odvesti putem demokracije i rasta civilnog društva. Taj put bio je trnovit, obilježen kućnim pritvorima i egzilima iz Pakistana sve do tragične smrti u napadu samoubojice.

Bhutto je rođena 21. lipnja 1953. godine u Karachiju. Njezin otac, Zulfikar Ali Bhutto, bio je prvi demokratski izabran premijer Pakistana. Benazir je s majkom Begum Nusrat Bhutto preuzela vodstvo Pakistanske narodne stranke nakon očeva ubojstva. Rano obrazovanje stekla je u Pakistanu, nakon čega odlazi u Sjedinjene Američke Države te pohađa Radcliffe College i Harvard. Svoje visoko obrazovanje završava u Ujedinjenom Kraljevstvu, na Oxfordu, gdje je studirala filozofiju, politologiju i ekonomiju.

Moderata Fonte: Renesansna književnica i feministkinja ispred svoga vremena

Zar zaista vjerujete da je sve čemu nas povijest uči o muškarcima i ženama istina? Morate imati na umu kako povijest pišu muškarci, koji istinu govore jedino slučajno.


Iako bi se ova rečenica dobro uklopila u neki suvremeni blog, napisala ju je renesansna književnica Moderata Fonte, pravim imenom Modesta Pozzo, u filozofskom dijalogu Il Merito Delle Donne (Vrijednost žena). Praktički zaboravljeno do osamdesetih godina 20. stoljeća, danas se to djelo smatra klasikom rane feminističke misli, na tragu Grada žena Christine de Pizan ili Obrane ženskih prava Mary Wollstonecraft.

Dorothy L. Sayers - Život ispunjen kontradikcijama

Spisateljica Dorothy L. Sayers proslavila se serijom romana o Lordu Peteru Wimseyju, aristokratu koji iz dosade rješava zločine, i time postala, uz Agathu Christie, najpoznatijom predstavnicom zlatnog doba detektivskog romana. Sama je, međutim, svojim najboljim djelom smatrala prijevod Danteova Pakla.

Rođena 1893. u Oxfordu, Dorothy L. Sayers bila je kći ravnatelja tamošnje Christ Church Cathedral School, Harryja Sayersa, a otac joj se pobrinuo da od malih nogu uči latinski i francuski. Ljubav prema jezicima odvela ju je 1915. godine na studij modernih jezika i srednjovjekovne književnosti na Sveučilištu u Oxfordu, a uskoro objavljuje i prvu zbirku poezije. Premda je studij završila s pohvalama tri godine poslije, diplomu nije dobila. Naime, Sveučilište u Oxfordu tek ih je 1920. počelo izdavati ženama pa je Dorothy tek tada doživjela službeno priznanje svog rada.

Mirjana Gross – najbolja hrvatska povjesničarka

Mirjana Gross ostavila je neizbrisiv trag, utrvši svojim radovima put prema novim područjima istraživanja i razvoju metodologije povijesne znanosti.

Rođena je 22. svibnja 1922. godine u Zagrebu, u dobrostojećoj obitelji, od oca Mavre, zagrebačkog poduzetnika židovskog porijekla, i majke Elle. Imala je priliku steći dobro obrazovanje. Uz osnovno obrazovanje učila je strane jezike (njemački, francuski i engleski), proučavala njemačku literaturu te primala poduku iz klavira. Mirjana je završila 1. žensku realnu gimnaziju na Gornjem gradu, a potom upisala Medicinski fakultet.

Njena mladost i osobna tragedija započela je u nesretnim 40-im godinama 20. stoljeća. Otac Mavro nije želio napustiti Hrvatsku jer je vjerovao da Židovima u njoj ne prijeti opasnost. No, Mirjana je izbačena s Medicinskog fakulteta 1941. godine upravo zbog židovskog porijekla, a sljedeće godine ona, majka i otac skrivaju se kod obitelji Topol u selu Brdovečko Drenje. U listopadu 1943. g. otkrivaju ih Nijemci te odvode u Zagreb u ustaški zatvor. Nakon toga su Mirjana i njena majka odvedene u logor Ravensbrück gdje ostaju do svibnja 1945. godine. Otac Mavro nije preživio logor Buchenwald.

Nancy Fraser – od buntovne studentice do intelektualke

Profesorica, teoretičarka, autorica, feministkinja i vječna inspiracija za rasprave o položaju žena u svim sferama suvremenog života danas slavi 71. rođendan.

Nancy Fraser rođena je 1947. godine i odrasla je u Baltimoreu. Baltimore, najveći grad savezne države Maryland, danas karakteriziraju ulični ratovi, policijska brutalnost, prosvjedi i visoka stopa kriminala. Sve od navedenog ima jednu zajedničku nit, a to je rasizam kojemu je svjedočila i Fraser 60-ih godina.

U jednom intervjuu izjavila je da postoji cijeli niz buntovnica u njenoj obitelji te da se i sama identificira kao takva, ali i da je takvo obiteljsko nasljeđe vodi u borbu protiv društvenih nepravdi. Odrastajući u Baltimoreu u vrijeme rasne segregacije, vrlo rano je započela s aktivizmom. Sudjelovala je u antiratnom pokretu za vrijeme Vijetnamskog rata, a nedugo zatim započinje i s feminističkim radom.

Anna Wickham - Poezija u kuhinji

Feministkinja, aktivistkinja i jedna od pionirki modernističke poezije, Anna Wickham, spada među najvažnije pjesnikinje prve polovice 20. stoljeća.

Rođena je kao Edith Alice Mary Harper 1883. godine u Londonu, a kada je imala dvije godine njena majka ostavila je supruga i zajedno s kćeri odselila u Australiju, gdje su ostale godinu dana. Nakon toga se vraćaju ocu u London, a kada je Anna imala šest godina, cijela obitelj ponovo odlazi u Australiju (živjeli su u Maryboroughu, Brisbaneu i Sydneyju). Prezime koje je kasnije uzela, Wickham, dolazi od imena ulice u Brisbaneu u kojoj je mala Anna ocu obećala da će postati pjesnikinja.

Ivana Brlić Mažuranić: Nevolje s (po)rodom

Ivana Brlić Mažuranić rođena je 18. travnja 1874. godine u dobrostojećoj građanskoj obitelji u Ogulinu. Obitelj je bila učena, stoga je Ivana od najmlađe dobi dobivala poduke iz književnosti, glazbe i jezika. Unuci bana i pjesnika Ivana Mažuranića i Aleksandre Mažuranić, sestre jezikoslovca Dimitrija Demetera, kao da je bilo zapisano u zvijezdama da će se baviti književnošću i postati jedna od najboljih i najpoznatijih hrvatskih književnica.

Kao najstarija od četvero djece, naglo je morala odrasti, a roditelji su je već sa 17 godina zaručili za odvjetnika Vatroslava Brlića. S 18 se udaje i prvi puta rađa.  Ukupno je rodila sedmero djece, od kojih je petero preživjelo, a (pre)rano odrastanje ostavilo je traga na njoj. Djevojka koja se u svojim dnevničkim zapisima molila Bogu da joj podari sposobnost pisanja, poznavala francuski jezik i pročitala bezbroj knjiga morala je posvetiti svoje vrijeme odgoju djece i brizi za kuću i obitelj.

Phillis Wheatley: Sloboda otkupljena perom

Američka kultura, iako se ne može pohvaliti dugom tradicijom, dala je izdanke koji su obogatili svjetsku kulturu. Jedna od najznačajnijih tekovina američke kulture je njena književnost. Američka književnost je iznjedrila brojna velika imena svetske književne scene, posebno pjesnike, među kojima i žene, počevši od slavne Emily Dickinson, pa sve do Sylvie Plath, Audre Lorde i Adrienne Rich. Pjesničke junakinje „Novog svijeta“ krčile su put današnjim generacijama pjesnikinja, od 19. stoljeća pa sve do modernih vremena. No i prije tog doba su postojale književne heroine koje su se usudile uzeti pero u ruke, a među njima je bilo i onih kojima to nije bilo lako dostupno, onih kojima je čak i sloboda dostojna jednog ljudskog bića bila uskraćena.

Strašne pjesnikinje za Svjetski dan poezije

Povodom Svjetskog dana poezije, prisjetite se tekstova o autoricama iz naše rubrike Strašne žene i pročitajte njihove pjesme! World Poetry Day UNESCO je proglasio 21. ožujka 1999. godine s ciljem pisanja, objavljivanja i poučavanja poezije širom svijeta.