Ingeborg Bachmann – predvodnica austrijske poslijeratne književne renesanse

Ingeborg Bachmann austrijska je književnica rođena 25. lipnja 1926. godine u Klagenfurtu. Rođena između dvaju ratova, osobno je proživjela drugi svjetski rat kao adolescentica, a ratno i poslijeratno iskustvo obilježilo je njezino cjelokupno stvaralaštvo.

Bachmann je za života objavila velik broj djela, no, nažalost, samo su neka prevedena na hrvatski jezik. Između ostalog, hrvatskim je čitateljima/cama već dugo dostupan Bachmannin jedini roman Malina, no posljednjih se godina istaknuta prevoditeljica i književnica Truda Stamać trudi prevesti što veći broj djela s njemačkog jezika. U izdanju nakladničke kuće OceanMore stoga su objavljena privatna pisma, objedinjena u zbirci Vrijeme srca, koja su izmjenjivali Ingeborg Bachmann i njezin ljubavnik Paul Celan. Osim pisama, čitateljima je dostupna, dakako, i Bachmannina poezija prožeta emocijama i čistim ekspresijama. Zbirka U oluji ruža u izdanju iste nakladničke kuće sastoji se od niza pjesama sakupljenih iz autoričine bogate pjesničke karijere.

Anne Frank: vedra, talentirana i beskompromisno svoja

“Ne želim živjeti uzalud, kao većina ljudi. Želim biti korisna i donositi zadovoljstvo svim ljudima, čak i onima koje nikada nisam upoznala. Želim nastaviti živjeti i nakon smrti!

Djevojka koju većina ljudi pamti samo kao autoricu i protagonisticu jednoga od mnogih lektirnih djela koja su bili prisiljeni čitati u osnovnoj školi, Anne Frank mnogo je više od natuknice u bilješkama uz čitanje. Napisavši svoj Dnevnik u skrovištu iza očeve tvrtke Opekta u razdoblju od srpnja 1942. do uhićenja 1944., ostavila je trag ne samo u povijesti nego i u formativnim godinama mnogih dječjih života.

Anne Frank, čije puno ime glasi Annelies Marie Frank, rođena je 12. lipnja 1929. godine u Frankfurtu u Njemačkoj. No dolaskom Hitlera na vlast 1933. godine, Anninoj liberalnoj židovskoj obitelji sigurnost nije mogla biti zajamčena. Bili su prisiljeni preseliti se u Amsterdam, gdje je Anne provela većinu svog djetinjstva.

Chantal Akerman: redateljica unutarnjih života žena

“Kada me ljudi pitaju jesam li feministička redateljica, odgovaram im da sam žena i da radim filmove.”

Chantal Akerman, rođena 6. lipnja 1950. godine, belgijska je filmska redateljica, umjetnica i profesorica filma na City Collegeu u New Yorku, a njen najpoznatiji film je Jeanne Dielman, 23 quai du Commerce, 1080 Bruxelles (1975), o kojem više možete pročitati ovdje ili pogledati ovaj video. Akerman je izvršila velik utjecaj na feminističko filmsko stvaralaštvo i avangardni film, iako samu sebe nije nazivala feminističkom redateljicom.

Gayatri C. Spivak - u obranu humanosti protiv intelektualnog kolonijalizma

„Ljudi me zovu postkolonijalnom kritičarkom. Ja sebe zovem "para-disciplinarnom, etičkom filozofkinjom".

Indijska filozofkinja, spisateljica, književna teoretičarka, društvena kritičarka i profesorica Gayatri_Chakravorty_Spivak, najpoznatija je po prijevodu Of Grammatology (fr. De la grammatologie, 1967), izvorno od Jacquesa Derride, te po eseju Mogu li podčinjeni govoriti? (engl. Can the Subaltern Speak?) iz 1988. koji je sredinom 2010-ih citiran u preko 13.000 znanstvenih radova, a smatra se utemeljiteljskim za postkolonijalnu teoriju.  Sama Spivak smatra se „jednom od najutjecajnijih postkolonijalnih intelektualki“.

Susan B. Anthony - sufražetkinja s prve linije

Susan Brownell Anthony bila je aktivistkinja, abolicionistkinja i sufražetkinja. Cijelog se života zalagala za građanska prava i pravo na obrazovanje bez obzira na boju kože i spol te je uvelike zaslužna za donošenje 19. amandmana kojim su žene dobile pravo glasa u Sjedinjenim Državama. Slavan je njezin citat iz 1893. godine: “Organizacija, agitacija, edukacija, to mora biti naš bojni poklič!”

Rođena je 15. veljače 1820. godine u Adamsu u državi Massachusetts. Vrlo rano je usvojila čvrsti moralni kompas i većinu života provela radeći za društvene ciljeve. Anthony je bila drugo najstarije dijete u kvekerskoj obitelji s osmero djece. Obitelj se 1826. godine preselila u Battenville u državi New York, a Susan su uskoro poslali u kvekersku školu blizu Philadelphije. Nakon što je ocu propala tvornica pamučne odjeće krajem 1830-ih, vratila se kući kako bi pomogla obitelji te je radila kao učiteljica.

Kate Chopin – junakinja svoga doba

Kate Chopin, autorica kratkih priča i romana, rođena je 8. veljače 1850. godine u Missouriju, a danas se smatra predvodnicom (proto)feminističkog pokreta na američkome jugu. Njezin najpoznatiji roman svakako je Buđenje, a od velikog broja kratkih priča valja izdvojiti Désirée’s Baby koja se bavi gorućim pitanjem na jugu SAD-a – pitanjem rase. 

Iako po roditeljima vuče francusko i irsko porjeklo, Kate Chopin cijeli je svoj život provela na jugu SAD-a na kojem su vladali drugačiji društveni zakoni od onih u Europi. Naime, žene u Americi su krajem 19. stoljeća bile 'vlasništvo' svojih supruga, a o razvodu se nije niti razgovaralo. Odrasla s majkom, bakom i prabakom, Chopin je od najranije dobi bila okružena obrazovanim i načitanim ženama koje su poticale njezine stvaralačke talente, ali i kritički duh. Nakon gotovo istovremene smrti majke i supruga, zapada u depresiju iz koje ju je izvuklo upravo – pisanje.

Amrita Sher-Gil – besmrtna slikarica koja je pomirila Istok i Zapad

„Dok Europa pripada Picassu, Matisseu i mnogim drugima, Indija je samo moja.“

Amrita Sher-Gil je bila istaknuta slikarica 20. stoljeća, jedna od najvažnijih indijskih, ali i svjetskih umjetnica. Njezina umjetnička ostavština bila je izjednačivana s dostignućima bengalske renesanse, a često ju se nazivalo indijskom Fridom Kahlo.

Amrita (na sanskrtu 'besmrtna') je rođena 30. siječnja 1913. godine u Budimpešti, kao prvo dijete Sikha Umraa Singha Sher-Gila Majithije i Židovke Marie Antoniette Gottesmann. Njezin otac bio je stručnjak za sanskrt i farsi, a majka joj je bila operna pjevačica. Godine 1921. obitelj se preselila u Summer Hill (Šimla, Indija).

Bessie Coleman - ‘Nebo je jedino mjesto bez predrasuda’

‘Nismo imali pilota, ni muškaraca ni žena, a znala sam da rasa treba predstavnika. Odlučila sam da je moja dužnost da riskiram svoj život i naučim letjeti’, rekla je 1921. godine Bessie Coleman, prva afroamerička pilotkinja.

Elizabeth Bessie Coleman rođena je 26. siječnja 1892. godine u Atlanti, Texasu, kao jedna od trinaestoro djece siromašnih farmera, a njezino je djetinjstvo bilo tipično za američki Jug s početka dvadesetog stoljeća. Njezini roditelji, majka Susan i otac George prva su generacija Afroamerikanaca koji se rađaju u slobodi nakon ukidanja ropstva 1865., no usprkos slobodi, potomci robova na jugu žive u krajnjem siromaštvu i oskudici, bez osnovne materijalne sigurnosti, znanja i iskustva izvan granica izrabljivačkog plantažnog sistema. Većinom preživljavaju radeći kao najamni radnici u polju, farmeri koji obrađuju zemlju u zamjenu za polovicu uroda, nerijetko na farmama na kojima su radili kao robovi.

Betty White – strast će vas održati živima

„Nemojte se bojati biti strastveni oko nečega, na taj način obnavljate svoju energiju i interese“, ova izjava dobro opisuje televizijsku ikonu, ljubiteljicu životinja i američko nacionalno blago, Betty White. Rođena 17. siječnja 1922. u Oak Parku u Illinoisu, Betty nakon preko 60 godina duge karijere uistinu može poslužiti kao primjer promjene koju strast, talent i volja mogu napraviti u svijetu.

Prisjećajući se početaka svoje karijere, ispričala je kako je odlučila postati spisateljica tek nakon što je shvatila da joj, kao ženi neće biti dopušteno da bude šumska rendžerica. Prvu dramu napisala je već u srednjoj školi i kasnije priznala da ju je pozitivna reakcija publike potaknula na razmatranje karijere u showbusinessu.