Shulamith Firestone – zvijezda repatica radikalnog feminizma

Shulamith Firestone bila je radikalna feministkinja, središnja figura u začetku radikalnog feminizma i drugog vala feminizma u Sjedinjenim Državama, a svoje je ideje sažela u utjecajnoj knjizi The Dialectic of Sex (Dijalektika spola).

Firestone je rođena kao Shulamith Bath Shmuel Ben Ari Feuerstein 7. siječnja 1945. godine kao drugo od šestero djece u obitelji ortodoksnih židova. Dok je bila dijete, obitelj je promijenila prezime u Firestone i preselila se u St. Louis u Missouriju. Često se bunila protiv seksizma u obitelji vodeći žestoke svađe s ocem. Na pitanje zašto se od nje očekuje da pospremi bratov krevet, otac joj je odgovorio: "Zato što si žensko."

Sadržajem intimna, formom inovativna – Emily Dickinson

Emily Dickinson, rođena 10. prosinca 1830. godine, jedna je od najvećih pjesnikinja svih vremena. U onodobno pjesništvo unijela je moderne elemente i time zaslužila epitet jedne od najoriginalnijih autorica uopće.

Njezin rad obilježen je korištenjem pravopisnih znakova u svrhu isticanja određene ideje ili pak stvaranja stanke koja će još više naglasiti ono što slijedi. Autorica je modernih odlika, dotad nepoznatih u 19. stoljeću, čime je zadužila mnoge nove generacije pjesnika/inja. Njezino stvaralaštvo obilježeno je „teškim“ osjećajima jer nije bježala od neugode i samoće, već se s njima obračunavala tintom i perom. Dickinson je pjesnikinja  stvarnoga, dubokoga i iskrenoga, a svojim je načinom pisanja utrla put pjesništvu modernizma. 

La Pasionaria – cvijet Španjolskog građanskog rata

U nama vrijeme se mijenja /  I svi su opet spremni da se bore za san / U nama vrijeme se mijenja / Sa barikada reći ćemo: No pasaran

(Haustor, Sejmeni)

Iako su žene još od Francuske revolucije, Pariške komune i Meksičke revolucije aktivno sudjelovale u progresivnim pokretima, njihov je doprinos često ostao na marginama historiografije.

U tom okviru, prije svega u smislu borbe protiv različitih oblika represija, veliki doprinos, uz Claru Zetkin i Rosu Luxemburg, dala je Mary Harris (1837.-1930.), poznatija kao Majka Jones, koja je svojom borbom za prava rudarskih radnika obilježila međunarodni radnički pokret. O njezinoj predanosti govori i činjenica kako je uhićena u svojoj 83. godini tijekom organiziranja štrajka rudara u okrugu Kanawha.

Hilma af Klint: Neopjevana začetnica apstraktne umjetnosti

Hilma af Klint švedska je umjetnica i neopjevana začetnica apstraktne umjetnosti u Europi. Osim opčinjenosti umjetnošću, Hilma af Klint njegovala je i duboku povezanost s duhovnošću i „drugim svijetom“.

Mistični utjecaj okultnog i onostranog primjetan je u njezinim radovima, u kojima se često doticala i tema evolucije, zajedništva, ljubavi te odnosa ženskosti i muškosti. Umrla je 1944. godine doživjevši duboku starost, ali nikad ne dočekavši međunarodno priznanje kakvo zaslužuje.

Priča o sestrama Baković

Između udžbeničkih legendi o herojima radničkog pokreta i potpunog satiranja sjećanja na antifašiste, čak i fizičkog, nikad i nije bilo mjesta za ljude od krvi i mesa. Priča o sestrama Baković, ustvari, nije ni malo uobičajena.

Obitelj Baković potjeće sa otoka Brača. Rajkin i Zdenkin otac iz vrlo je bogate porodice trgovaca, dok majka potječe iz bračke plemićke obitelji Fertilio.

Gloria Gaynor - kraljica disco glazbe

Glazbena ikona Gloria Gaynor rođena je kao Gloria Fowles 7. rujna 1949. u Newarku u američkoj državi New Jersey. Odrastanje joj je bilo obilježeno nestablilnim obiteljskim odnosima i oskudnim materijalnim uvjetima. Njeni roditelji, iako puni ljubavi, nisu imali stabilan odnos te je velikim dijelom u odgoju sudjelovala njena baka. Bez obzira na probleme, Gaynor se sjeća doma ispunjenog glazbom i smijehom.

Chiaroscuro života Artemisie Gentileschi

Artemisia Gentileschi rođena je 8. srpnja 1593. godine te se smatra prvom proslavljenom europskom slikaricom. Gentileschi je kao vrhunska umjetnica nažalost prepoznata tek u 20. stoljeću, no njezino mjesto u baroku, ali i slikarstvu općenito, danas je čvrsto utkano u kanon povijesti umjetnosti.

U svome životu prošla je kroz sito i rešeto, što se odrazilo i u njezinu umjetničkom radu. Najpoznatija slika joj je Judita ubija Holofernanastala prema starozavjetnoj priči, a mnoga njezina djela prožeta su motivima žena u pozicijama moći. Bila je i prva žena koja je primljena u prestižnu firentinsku umjetničku akademiju Accademia delle Arti del Disegno. Artemisia Gentileschi preminula je 1656. godine, a slikarstvom se bavila do svoje smrti.

Tanja Tagirov: Arkzin je bio naš izmišljeni otok!

Jučer je u Beogradu preminula novinarska veteranka i aktivistica Tanja Tagirov.

Rođena je 1961. godine u Zagrebu. Diplomirala je na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Profesionalno se bavila novinarstvom od 1986. godine, s dvogodišnjim prekidom rada u advokaturi. Tokom karijere radila za brojne ex-jugoslovenske pisane i elektronske medije, kao i agenciju. Dio karijere vezan joj je za Zagreb i rad u redakciji Poleta, Danasa i Arkzina. U vrijeme 90-ih i 2000-tih bila je aktivna u mirovnom pokretu. Od 2000. godine živi u Beogradu."

Clara Zetkin - Baka (njemačkog) komunizma

„Borba proleterke za oslobođenje ne može biti slična borbi koju buržujka vodi protiv muškaraca svoje klase. Naprotiv, to mora biti zajednička borba s muškarcima svoje klase protiv čitave klase kapitalista.“

Clara Zetkin bila je socijalistkinja, revolucionarka, izvanredna govornica, pacifistkinja i žustra aktivistkinja za prava žena i radnica koja je do smrti smatrala da se ravnopravnost može postići samo kroz klasnu revoluciju kojom bi se dokinuo kapitalistički sustav. Značajna je i po tome što je pomogla organizirati prvi Međunarodni dan žena 8. ožujka 1911. godine, nadahnut borbom žena iz radničke klase i prosvjedima u New Yorku u kojima su radnice tražile bolju plaću, kraće radno vrijeme i pravo na priključivanje sindikatima.