Betty White – strast će vas održati živima

„Nemojte se bojati biti strastveni oko nečega, na taj način obnavljate svoju energiju i interese“, ova izjava dobro opisuje televizijsku ikonu, ljubiteljicu životinja i američko nacionalno blago, Betty White. Rođena 17. siječnja 1922. u Oak Parku u Illinoisu, Betty nakon preko 60 godina duge karijere uistinu može poslužiti kao primjer promjene koju strast, talent i volja mogu napraviti u svijetu.

Prisjećajući se početaka svoje karijere, ispričala je kako je odlučila postati spisateljica tek nakon što je shvatila da joj, kao ženi neće biti dopušteno da bude šumska rendžerica. Prvu dramu napisala je već u srednjoj školi i kasnije priznala da ju je pozitivna reakcija publike potaknula na razmatranje karijere u showbusinessu. 

Diana Budisavljević - junakinja Drugog svjetskog rata

To mi je bio najljepši dar koji sam u životu dobila – mogućnost da ljude oslobodim od sigurne smrti… 14. lipanj 1942. (Dnevnik Diane Budisavljević)

Diana (Obexer) Budisavljević zagrebačka je humanitarka i nezavisna socijalna aktivistkinja, porijeklom iz Austrije, koja je organizirala akciju spašavanja i zbrinjavanja srpske djece iz ustaških logora tijekom Drugog svjetskog rata. Njezin rad se smatra pretečom svih značajnih aspekata Konvencije o pravima djece kada se radi o djeci u ratu te je pridonio uspostavljanju socijalnog rada kao profesije u Hrvatskoj. Njezino djelovanje je relativno nepoznato široj hrvatskoj javnosti što je posljedica nacionalističkog filtriranja udžbenika iz povijesti te zanemarivanja povijesnog doprinosa žena.

Rođena je 15.01.1891. godine u Innsbruchu, Austrija, kao pripadnica visoke građanske klase. Nakon završenog školovanja, udala se za dr.med. Julija Budisavljevića i 1919. godine preselila se u Zagreb.

Laura Papo Bohoreta - prva balkanska feministkinja

Povodom objavljivanja knjige pod naslovom Bohoreta – najstarija kći razgovarali smo s njezinom autoricom, profesoricom u Centru za strane jezike i na Katedri za judaistiku pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, Jagodom Večerinom Tomaić, čiji znanstveni interes čini prilično endemično područje u našoj znanosti koje se odnosi na proučavanje sefardske književnosti. U okviru navedene književnosti profesorica Večerina Tomaić se posebno bavi do sada gotovo nepoznatim djelovanjem Sarajke te sefardske književnice, prevoditeljice, skupljačice narodnog blaga, aktivistkinje te feministkinje Laure Papo Bohorete (1891.-1942.).  

Možete li nam ukratko predstaviti Sefarde, tj. sefardsku književnost? Naime, ova je književnost izrazito slabo zastupljena, kako u akademskim krugovima tako i u širem društvenom području, premda pruža iznimno bogatu i zanimljivu povijest.

Tina Turner - baka, kraljica, legenda rock and rolla

Na današnji dan 1939. godine, u gradiću Natbush u Tennesseeju, rodila se Anna Mae Bullock, danas poznatija kao Tina Turner. Dobitnica osam nagrada Grammy, pjevačica, glumica, skladateljica i plesačica, jedna od najvećih rokerskih ličnosti svih vremena, žena koja je čak s dva singla ušla u Grammy Hall of Fame, baka i kraljica rock and rolla.

No, nije do toga došla nimalo lako. Anna Mae Bullock rodila se kao druga kći u obitelji tvorničkih radnika, sa kombinacijom afroameričkih, europskih, čeroki i navaho gena. U djetinjstvu ih je napustio otac, a onda, privremeno, i majka. Anna je je pohađala školu Flag Grove, a 1956. godine, djevojke su iz Natbusha otišle u St. Louis kako bi živjele s majkom.

Charlotte Moorman - Feministička "Topless violončelistica"

Charlotte Moorman bila je američka violončelistica, performans umjetnica i jedna od najznačajnijih predstavnica avangardnih umjetničkih tendencija u SAD-u šezedestih godina prošlog stoljeća.

Rođena je i odrasla u Little Rocku u Arkansasu gdje je i započela svirati violončelo. Studije je nastavila na Sveučilištu u Teksasu u Austinu te na glazbenoj akademiji Julliard u New Yorku. Upravo je New York, najvažniji umjetnički centar SAD-a u drugoj polovici dvadesetog stoljeća, postao dom i pozornica gdje je Moorman ostvarila svoju umjetničku karijeru kao prva violončelistica performansa.

Lise Meitner: Fizičarka koja nije izgubila ljudskost

Lise Meitner, austrijsku nuklearnu fizičarku, već je za života Albert Einstein prozvao „Marie Curie germanskog svijeta“. Svojim je pionirskim radom direktno sudjelovala u objašnjenju pojma nuklearne fisije, odnosno cijepanja atomskih jezgara, a za što je punopravno zaslužila Nobelovu nagradu 1944. godine. Iz političkih razloga, nagrada je dodijeljena njenom koautoru Ottu Hahnu u jednoj od najvećih povijesnih nobelovskih kontroverzi. Unatoč nepravdi, Meitner je do kraja života ostala aktivna znanstvenica i žustra kritičarka nacističkog društva.

Meitnerina priča započinje 7. studenog 1878. godine, kada je rođena u Beču u židovskoj obitelji. Kao i mnoge žene iz tog razdoblja, unatoč svom gorljivom interesu za matematiku i fiziku, Meitner nije imala šanse za studij – austrijska sveučilišta u to doba nisu primala žene. Tako je njena formalna edukacija naizgled završila u 14. godini. Meitner će se tog doba kasnije prisjećati s razočaranjem:

Maria Skłodowska - žena koja je pomicala granice

Na današnji dan, 1867. godine, rodila se Maria Skłodowska, dobitnica dviju Nobelovih nagrada (1903. i 1911.) i do danas jedina žena koja ih je dobila dvije, danas poznatija kao Marie Curie.

Maria Skłodowska rodila se u Varšavi, u obitelji koja se bavila znanošću: otac joj je bio profesor matematike i fizike, dok joj je majka bila učiteljica. Relativno rano, s 11 godina, ostala je bez majke, a godinu prije izgubila je i jednu od svojih starijih sestara. Navodno je upravo zbog toga odbacila i vjeru, te se cijelog života predstavljala kao agnostik.