Chiaroscuro života Artemisie Gentileschi

Artemisia Gentileschi rođena je 8. srpnja 1593. godine te se smatra prvom proslavljenom europskom slikaricom. Gentileschi je kao vrhunska umjetnica nažalost prepoznata tek u 20. stoljeću, no njezino mjesto u baroku, ali i slikarstvu općenito, danas je čvrsto utkano u kanon povijesti umjetnosti.

U svome životu prošla je kroz sito i rešeto, što se odrazilo i u njezinu umjetničkom radu. Najpoznatija slika joj je Judita ubija Holofernanastala prema starozavjetnoj priči, a mnoga njezina djela prožeta su motivima žena u pozicijama moći. Bila je i prva žena koja je primljena u prestižnu firentinsku umjetničku akademiju Accademia delle Arti del Disegno. Artemisia Gentileschi preminula je 1656. godine, a slikarstvom se bavila do svoje smrti.

Tanja Tagirov: Arkzin je bio naš izmišljeni otok!

Jučer je u Beogradu preminula novinarska veteranka i aktivistica Tanja Tagirov.

Rođena je 1961. godine u Zagrebu. Diplomirala je na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Profesionalno se bavila novinarstvom od 1986. godine, s dvogodišnjim prekidom rada u advokaturi. Tokom karijere radila za brojne ex-jugoslovenske pisane i elektronske medije, kao i agenciju. Dio karijere vezan joj je za Zagreb i rad u redakciji Poleta, Danasa i Arkzina. U vrijeme 90-ih i 2000-tih bila je aktivna u mirovnom pokretu. Od 2000. godine živi u Beogradu."

Clara Zetkin - Baka (njemačkog) komunizma

„Borba proleterke za oslobođenje ne može biti slična borbi koju buržujka vodi protiv muškaraca svoje klase. Naprotiv, to mora biti zajednička borba s muškarcima svoje klase protiv čitave klase kapitalista.“

Clara Zetkin bila je socijalistkinja, revolucionarka, izvanredna govornica, pacifistkinja i žustra aktivistkinja za prava žena i radnica koja je do smrti smatrala da se ravnopravnost može postići samo kroz klasnu revoluciju kojom bi se dokinuo kapitalistički sustav. Značajna je i po tome što je pomogla organizirati prvi Međunarodni dan žena 8. ožujka 1911. godine, nadahnut borbom žena iz radničke klase i prosvjedima u New Yorku u kojima su radnice tražile bolju plaću, kraće radno vrijeme i pravo na priključivanje sindikatima. 

Ingeborg Bachmann – predvodnica austrijske poslijeratne književne renesanse

Ingeborg Bachmann austrijska je književnica rođena 25. lipnja 1926. godine u Klagenfurtu. Rođena između dvaju ratova, osobno je proživjela drugi svjetski rat kao adolescentica, a ratno i poslijeratno iskustvo obilježilo je njezino cjelokupno stvaralaštvo.

Bachmann je za života objavila velik broj djela, no, nažalost, samo su neka prevedena na hrvatski jezik. Između ostalog, hrvatskim je čitateljima/cama već dugo dostupan Bachmannin jedini roman Malina, no posljednjih se godina istaknuta prevoditeljica i književnica Truda Stamać trudi prevesti što veći broj djela s njemačkog jezika. U izdanju nakladničke kuće OceanMore stoga su objavljena privatna pisma, objedinjena u zbirci Vrijeme srca, koja su izmjenjivali Ingeborg Bachmann i njezin ljubavnik Paul Celan. Osim pisama, čitateljima je dostupna, dakako, i Bachmannina poezija prožeta emocijama i čistim ekspresijama. Zbirka U oluji ruža u izdanju iste nakladničke kuće sastoji se od niza pjesama sakupljenih iz autoričine bogate pjesničke karijere.

Anne Frank: vedra, talentirana i beskompromisno svoja

“Ne želim živjeti uzalud, kao većina ljudi. Želim biti korisna i donositi zadovoljstvo svim ljudima, čak i onima koje nikada nisam upoznala. Želim nastaviti živjeti i nakon smrti!

Djevojka koju većina ljudi pamti samo kao autoricu i protagonisticu jednoga od mnogih lektirnih djela koja su bili prisiljeni čitati u osnovnoj školi, Anne Frank mnogo je više od natuknice u bilješkama uz čitanje. Napisavši svoj Dnevnik u skrovištu iza očeve tvrtke Opekta u razdoblju od srpnja 1942. do uhićenja 1944., ostavila je trag ne samo u povijesti nego i u formativnim godinama mnogih dječjih života.

Anne Frank, čije puno ime glasi Annelies Marie Frank, rođena je 12. lipnja 1929. godine u Frankfurtu u Njemačkoj. No dolaskom Hitlera na vlast 1933. godine, Anninoj liberalnoj židovskoj obitelji sigurnost nije mogla biti zajamčena. Bili su prisiljeni preseliti se u Amsterdam, gdje je Anne provela većinu svog djetinjstva.

Chantal Akerman: redateljica unutarnjih života žena

“Kada me ljudi pitaju jesam li feministička redateljica, odgovaram im da sam žena i da radim filmove.”

Chantal Akerman, rođena 6. lipnja 1950. godine, belgijska je filmska redateljica, umjetnica i profesorica filma na City Collegeu u New Yorku, a njen najpoznatiji film je Jeanne Dielman, 23 quai du Commerce, 1080 Bruxelles (1975), o kojem više možete pročitati ovdje ili pogledati ovaj video. Akerman je izvršila velik utjecaj na feminističko filmsko stvaralaštvo i avangardni film, iako samu sebe nije nazivala feminističkom redateljicom.

Gayatri C. Spivak - u obranu humanosti protiv intelektualnog kolonijalizma

„Ljudi me zovu postkolonijalnom kritičarkom. Ja sebe zovem "para-disciplinarnom, etičkom filozofkinjom".

Indijska filozofkinja, spisateljica, književna teoretičarka, društvena kritičarka i profesorica Gayatri_Chakravorty_Spivak, najpoznatija je po prijevodu Of Grammatology (fr. De la grammatologie, 1967), izvorno od Jacquesa Derride, te po eseju Mogu li podčinjeni govoriti? (engl. Can the Subaltern Speak?) iz 1988. koji je sredinom 2010-ih citiran u preko 13.000 znanstvenih radova, a smatra se utemeljiteljskim za postkolonijalnu teoriju.  Sama Spivak smatra se „jednom od najutjecajnijih postkolonijalnih intelektualki“.

Susan B. Anthony - sufražetkinja s prve linije

Susan Brownell Anthony bila je aktivistkinja, abolicionistkinja i sufražetkinja. Cijelog se života zalagala za građanska prava i pravo na obrazovanje bez obzira na boju kože i spol te je uvelike zaslužna za donošenje 19. amandmana kojim su žene dobile pravo glasa u Sjedinjenim Državama. Slavan je njezin citat iz 1893. godine: “Organizacija, agitacija, edukacija, to mora biti naš bojni poklič!”

Rođena je 15. veljače 1820. godine u Adamsu u državi Massachusetts. Vrlo rano je usvojila čvrsti moralni kompas i većinu života provela radeći za društvene ciljeve. Anthony je bila drugo najstarije dijete u kvekerskoj obitelji s osmero djece. Obitelj se 1826. godine preselila u Battenville u državi New York, a Susan su uskoro poslali u kvekersku školu blizu Philadelphije. Nakon što je ocu propala tvornica pamučne odjeće krajem 1830-ih, vratila se kući kako bi pomogla obitelji te je radila kao učiteljica.

Kate Chopin – junakinja svoga doba

Kate Chopin, autorica kratkih priča i romana, rođena je 8. veljače 1850. godine u Missouriju, a danas se smatra predvodnicom (proto)feminističkog pokreta na američkome jugu. Njezin najpoznatiji roman svakako je Buđenje, a od velikog broja kratkih priča valja izdvojiti Désirée’s Baby koja se bavi gorućim pitanjem na jugu SAD-a – pitanjem rase. 

Iako po roditeljima vuče francusko i irsko porjeklo, Kate Chopin cijeli je svoj život provela na jugu SAD-a na kojem su vladali drugačiji društveni zakoni od onih u Europi. Naime, žene u Americi su krajem 19. stoljeća bile 'vlasništvo' svojih supruga, a o razvodu se nije niti razgovaralo. Odrasla s majkom, bakom i prabakom, Chopin je od najranije dobi bila okružena obrazovanim i načitanim ženama koje su poticale njezine stvaralačke talente, ali i kritički duh. Nakon gotovo istovremene smrti majke i supruga, zapada u depresiju iz koje ju je izvuklo upravo – pisanje.