Na vrhu popisa 100 najvažnijih umjetnika po prvi put žena

Na vrhu liste 100 najutjecajnijih osoba u svijetu umjetnosti, koju magazin ArtReview objavljuje već 16 godina, po prvi put se našla žena - njemačka umjetnica i teoretičarka Hito Steyerl (mada je 2015. Manuela Wirth dijelila poziciju sa suprugom Iwanom, kao dio tima koji vodi čuvenu galeriju Hauser & Wirth).

Prema objašnjenju magazina, Hito Steyerl zaslužila je titulu "zbog stalnih pokušaja da poremeti odnose moći."

  • u rubrici svijet

Hilma af Klint: Neopjevana začetnica apstraktne umjetnosti

Hilma af Klint švedska je umjetnica i neopjevana začetnica apstraktne umjetnosti u Europi. Osim opčinjenosti umjetnošću, Hilma af Klint njegovala je i duboku povezanost s duhovnošću i „drugim svijetom“.

Mistični utjecaj okultnog i onostranog primjetan je u njezinim radovima, u kojima se često doticala i tema evolucije, zajedništva, ljubavi te odnosa ženskosti i muškosti. Umrla je 1944. godine doživjevši duboku starost, ali nikad ne dočekavši međunarodno priznanje kakvo zaslužuje.

OKO: "Exquisite growth" u Francuskom paviljonu

OKO za izložbu u Francuskom paviljonu, koja se otvara 19. listopada i traje do 11. studenog, priprema sedam objekata u kojima, referirajući se na Sedam razdoblja ljudskog života William Shakespearea, razrađuje ljudski životni vijek.

No, kao i kod svih njenih radova, od kojih neki i okružuju paviljon, reference ovdje ne prestaju. Imaginarna bića, životinje-ljudi, mitovi i riječi pjesama pune karakteristične crteže slojevima značenja čije odmotavanje ovisi o vama.

  • u rubrici najave

John Berger: Načini gledanja – ženski akt

Likovni kritičar i autor John Berger umro je u Parizu početkom 2017. u 90. godini života, a ostat će zapamćen prvenstveno po BBC-jevoj seriji i kasnije knjizi Načini gledanja (Ways of Seeing), u kojoj su obrađene mnoge teme koje su i danas vrlo relevantne: od funkcioniranja oglašavanja do prikaza žena u umjetnosti i društvu. U nastavku donosimo prijevod poglavlja u kojem Berger raspravlja o tome kako je prikaz žena u umjetnosti oduvijek obilježen muškim pogledom.

DENDROTAKTILIA – svako stablo je jednako važno

U subotu, 2. rujna, u ruševnoj koprivničkoj sinagogi udruga Pod galgama predstavila je umjetnički projekt pod nazivom DENDROTAKTILIA. Radi se o audio-vizualnoj, site specific instalaciji koja se sastoji od deset portreta stabala fotografa Bojana Koštića i video rada koji se bavi dendroflorom podravskog kraja za koji je Koštić snimio video, a Ivan Grobenski napisao glazbu.

Ovaj projekt proizašao je iz prethodne dvije Koštićeve serije fotografija koje su se, isto tako, bavile portretima stabala. Ideja za portrete stabala proizašla  je iz poslovice „Od šume se ne vidi stablo“ koju je umjetnik odlučio shvatiti doslovno i početi portretirati stabla kao što bi fotografirao ljude.

Splitska teoretičarka Ana Peraica objavila knjigu o selfi kulturi

Kustosica, teoretičarka i kritičarka Ana Peraica nedavno je u izdanju Institute for Network Cultures iz Amsterdama, objavila knjigu Kultura selfija (orig. Culture of the selfie) koja je u cijelosti (na engleskom jeziku) dostupna online.

Radi se o podrobnoj povijesno-umjetničkoj analizi autoportreta, uz korištenje seta teorija iz područja vizualnih studija, naratologije, medijskih studija, psihoterapije i politologije. Prikupljajući informacije na raznim poljima i postavljajući ih unutar povijesno-umjetničke kronologije, autorica se fokusira na prostor u autoportretima, koji podjednako dijele i ona/j koji/a se portretira, kao i gledatelji/ce. Koje informacije nedostaju u transparentnom prikazu 'sebe' i kakav se svijet otkriva u pozadini svakog selfija? Kako 'svijet u pozadini' postupno zauzima sve veće mjesto u vidnom polju, tako se i knjiga bavi mogućnostima selfija da posredno bilježe realnost i, u određenoj mjeri, svog autora/icu.

Žene koje su obilježile Bauhaus

Josef Albers, Laszlo Moholy-Nagy i Paul Klee samo su neka od velikih imena moderne umjetnosti koja su obilježila Bauhaus školu u ranom 20.stoljeću. Javnost je manje upoznata s imenima industrijskih dizajnerica, fotografkinja i arhitektica poput Annie Albers, Marianne Brandt i Gertrud Arndt koje su svojim radom doprinijele ne samo školi već i cijelom stoljeću umjetnosti i inovacija u dizajnu.

Umjetnice koje su podučavale, studirale i napravile značajne radove često su zapamćene samo kao žene umjetnika ili nisu zapamćene uopće. Dok je manifest Bauhausa tvrdio da je svaka osoba bez obzira na spol dobrodošla, i dalje su prevladavale predrasude. Studenticama je tako savjetovano da upišu tečaj tkanja, a ne slikarstvo, skulpturu ili arhitekturu. Walter Gropius, osnivač Bauhausa, poticao je takvu segregaciju kroz vlastito uvjerenje da muškarci promišljaju u tri dimenzije, dok žene mogu podnijeti samo dvije.

Subscribe to this RSS feed