Žene koje su obilježile Bauhaus

Josef Albers, Laszlo Moholy-Nagy i Paul Klee samo su neka od velikih imena moderne umjetnosti koja su obilježila Bauhaus školu u ranom 20.stoljeću. Javnost je manje upoznata s imenima industrijskih dizajnerica, fotografkinja i arhitektica poput Annie Albers, Marianne Brandt i Gertrud Arndt koje su svojim radom doprinijele ne samo školi već i cijelom stoljeću umjetnosti i inovacija u dizajnu.

Umjetnice koje su podučavale, studirale i napravile značajne radove često su zapamćene samo kao žene umjetnika ili nisu zapamćene uopće. Dok je manifest Bauhausa tvrdio da je svaka osoba bez obzira na spol dobrodošla, i dalje su prevladavale predrasude. Studenticama je tako savjetovano da upišu tečaj tkanja, a ne slikarstvo, skulpturu ili arhitekturu. Walter Gropius, osnivač Bauhausa, poticao je takvu segregaciju kroz vlastito uvjerenje da muškarci promišljaju u tri dimenzije, dok žene mogu podnijeti samo dvije.

Chiaroscuro života Artemisie Gentileschi

Artemisia Gentileschi rođena je 8. srpnja 1593. godine te se smatra prvom proslavljenom europskom slikaricom. Gentileschi je kao vrhunska umjetnica nažalost prepoznata tek u 20. stoljeću, no njezino mjesto u baroku, ali i slikarstvu općenito, danas je čvrsto utkano u kanon povijesti umjetnosti.

U svome životu prošla je kroz sito i rešeto, što se odrazilo i u njezinu umjetničkom radu. Najpoznatija slika joj je Judita ubija Holofernanastala prema starozavjetnoj priči, a mnoga njezina djela prožeta su motivima žena u pozicijama moći. Bila je i prva žena koja je primljena u prestižnu firentinsku umjetničku akademiju Accademia delle Arti del Disegno. Artemisia Gentileschi preminula je 1656. godine, a slikarstvom se bavila do svoje smrti.

Jennifer Lyn Morone: Korporacije skupljaju i zlorabljuju naše podatke

"Ja sam Jennifer Lyn Morone Inc. i osmislila sam novi poslovni model čija je svrha procijeniti vrijednost pojedinca u odnosu na društvo i na podatke koje ona ili on stvara."                                                     

Tim riječima umjetnica, a sada i korporacija, Jennifer Lyn Morone ukratko opisuje svoj projekt, koji je bio predstavljen u riječkoj galeriji Drugo more u lipnju/srpnju 2017.

Ines Matijević Cakić: Majčinstvo u sferi umjetnosti

Stvaralačka putanja likovne umjetnice Ines Matijević Cakić vidljivo je kontekstualizirana postavkama feminističke filozofije, iako je u isto vrijeme vrlo odlučno odmaknuta od njezinih radikalnih i eksplicitnih društvenih zasada. Točnije bi bilo ustvrditi kako je pitanje rodnog identiteta i subjektiviteta koji iz njega proizlazi ušiveno u gotovo sve slojeve njezina umjetničkoga rukopisa: od likovne koncepcije, preko narativa koji ga potkrjepljuje, pa sve do tankoćutne obrisne linije kojom se realizira. Upravo navedene karakteristike čine osnovnu nutritivnu vrijednost autoričina opusa koji svakim novim radom oblikuje prepoznatljivu senzibilnost na prostoru suvremene hrvatske likovne scene.

  • u rubrici Kultura

Neambiciozno promišljanje ženskog autorstva

Drugo izdanje festivala "Umjetnost i žena" u Osijeku obilježilo je zadržavanje u akademskim okvirima, nedostatak problemske (re)interpretacije te vrlo labava koncepcija i odabir izlagačica.

  • u rubrici Kultura

Medika ostaje: Kultura je bila i ostala iznad politike

Danas je u 11 sati u prostoru Galerije 'Siva' u kompleksu biše tvornice lijekova 'Medika' održana konferencija za medije povodom nedavno upućenog Poziva Gradskog ureda za imovinsko-pravne poslove i imovinu Grada Zagreba kojim se traži iseljenje i napuštanje korisnika_ica prostora. Na konferenciji su govorili_e korisnici_e prostora, Sunčica Remenar, članica Autonomnog kulturnog centra ATTACK!, Miron Milić, akademski slikar i jedan od najuspješnijih hrvatskih umjetnika, Nikola Mijatović, predstavnik udruge Cirkorama te Sara Ercegović, glazbena umjetnica.

Zajednica udruga i pojedinaca_ki korisnika_ca prostora 'Medika' na konferenciji je složno i odlučno kazala NE napuštanju prostora u kojem se odvijaju neki od najznačajnijih programa nezavisne kulture u gradu Zagrebu. Od gradonačelnika grada Zagreba Milana Bandića zahtijevaju potpisani ugovor o sanaciji prostora i mogućnost njegove prenamjene, te novi ugovor o najmu.

Vedrana Klepica: Jedina umjetnost koju imam potrebu stvarati je ona koja se opire pravilima

Dramska autorica i redateljica mlađe generacije Vedrana Klepica, jedna je od najperspektivnijih dramatičarki i redateljica mlađe generacije.

Uz Petru Glad, Klepica je voditeljica kazališne družine Kufer, a neke od njezinih najvažnijih predstava su „Tragična smrt ekonomskog analitičara“ i J.A.T.O. što je u režiji Tanye Dickson postavljeno u MKA Theatru u Melbourneu. Povod za razgovor s ovom društvenom angažiranom autoricom je nedavno postavljena predstava Bijeli bubrezi, koju je Klepica napisala i režirala, a čije se najnovije izvedbe očekuju u svibnju u Teatru &TD.

  • u rubrici Kultura

Umjetne guzice koje ukazuju na seksualno uznemiravanje u javnom prostoru

Pokušajte se sjetiti posljednjeg puta kada ste se osjećali_e potpuno ranjivo u javnom prostoru. Ako ste žena, to vam ne bi trebao biti problem. Možda je to zadnji put kad ste se po noći same vraćale kući, kad vam je netko nešto dobacio na ulici, dodirivao vas bez vašeg pristanka ili se trljao o vas u javnom prijevozu.

Umjetnica iz San Francisca, Allison Bouganim, odlučila se suočiti s javim prostorom koji nam u tom kontekstu može stvoriti nelagodu, a započela je s – guzicama.

Unatoč smjenama, Ministarstvo kulture nastavilo s gušenjem razvojnih potencijala kulturnog stvaralaštva

Zabrinuta rezultatima 'Poziva za sufinanciranje javnih potreba u kulturi', Radna grupa radnika u kulturi pozvala je na potpisivanje peticije upućene Ministarstvu kulture. Radna grupa smatra da rezultati nisu usklađeni sa strateškim planom Ministarstva te da mogu imati ozbiljne posljedice po razvoj umjetničke i kulturne produkcije u Hrvatskoj na svim razinama.

Otvoreno pismo ministrici Nini Obuljen Koržinek prenosimo u nastavku.

Subscribe to this RSS feed