Ana Ahmatova - radikalna pjesnikinja u nemilosti Sovjetskog Saveza

Nisam s оnima kоji su bacili zemlju
Na muke neprijatelju.
Njihоvо grubо laskanje ne slušam,
Njima pjesama svоjih ne dam.

U gоdinama оbilježenima ratоvima, revоlucijama i prоgоnima, Ana Ahmatоva bila je jedna оd rijetkih pjesnikinja kоja je оdabrala оstati u Rusiji radije negо emigrirati. Čestо zabranjivana za Sоvjetskоga Saveza kaо dekadentna i individualistička buržujka, u dоmоvini i svijetu prоslavila se pоemama u kоjima prоgоvara prоtiv surоvоsti staljinističkоg režima, оdlučna da ne prepusti tragediju svоga narоda zabоravu vremena.

Benazir Bhutto – prva žena na čelu muslimanske države

Benazir Bhutto bilo je pakistanska političarka koja je zemlju pokušala odvesti putem demokracije i rasta civilnog društva. Taj put bio je trnovit, obilježen kućnim pritvorima i egzilima iz Pakistana sve do tragične smrti u napadu samoubojice.

Bhutto je rođena 21. lipnja 1953. godine u Karachiju. Njezin otac, Zulfikar Ali Bhutto, bio je prvi demokratski izabran premijer Pakistana. Benazir je s majkom Begum Nusrat Bhutto preuzela vodstvo Pakistanske narodne stranke nakon očeva ubojstva. Rano obrazovanje stekla je u Pakistanu, nakon čega odlazi u Sjedinjene Američke Države te pohađa Radcliffe College i Harvard. Svoje visoko obrazovanje završava u Ujedinjenom Kraljevstvu, na Oxfordu, gdje je studirala filozofiju, politologiju i ekonomiju.

Moderata Fonte: Renesansna književnica i feministkinja ispred svoga vremena

Zar zaista vjerujete da je sve čemu nas povijest uči o muškarcima i ženama istina? Morate imati na umu kako povijest pišu muškarci, koji istinu govore jedino slučajno.


Iako bi se ova rečenica dobro uklopila u neki suvremeni blog, napisala ju je renesansna književnica Moderata Fonte, pravim imenom Modesta Pozzo, u filozofskom dijalogu Il Merito Delle Donne (Vrijednost žena). Praktički zaboravljeno do osamdesetih godina 20. stoljeća, danas se to djelo smatra klasikom rane feminističke misli, na tragu Grada žena Christine de Pizan ili Obrane ženskih prava Mary Wollstonecraft.

Mirjana Gross – najbolja hrvatska povjesničarka

Mirjana Gross ostavila je neizbrisiv trag, utrvši svojim radovima put prema novim područjima istraživanja i razvoju metodologije povijesne znanosti.

Rođena je 22. svibnja 1922. godine u Zagrebu, u dobrostojećoj obitelji, od oca Mavre, zagrebačkog poduzetnika židovskog porijekla, i majke Elle. Imala je priliku steći dobro obrazovanje. Uz osnovno obrazovanje učila je strane jezike (njemački, francuski i engleski), proučavala njemačku literaturu te primala poduku iz klavira. Mirjana je završila 1. žensku realnu gimnaziju na Gornjem gradu, a potom upisala Medicinski fakultet.

Njena mladost i osobna tragedija započela je u nesretnim 40-im godinama 20. stoljeća. Otac Mavro nije želio napustiti Hrvatsku jer je vjerovao da Židovima u njoj ne prijeti opasnost. No, Mirjana je izbačena s Medicinskog fakulteta 1941. godine upravo zbog židovskog porijekla, a sljedeće godine ona, majka i otac skrivaju se kod obitelji Topol u selu Brdovečko Drenje. U listopadu 1943. g. otkrivaju ih Nijemci te odvode u Zagreb u ustaški zatvor. Nakon toga su Mirjana i njena majka odvedene u logor Ravensbrück gdje ostaju do svibnja 1945. godine. Otac Mavro nije preživio logor Buchenwald.

Nancy Fraser – od buntovne studentice do intelektualke

Profesorica, teoretičarka, autorica, feministkinja i vječna inspiracija za rasprave o položaju žena u svim sferama suvremenog života danas slavi 71. rođendan.

Nancy Fraser rođena je 1947. godine i odrasla je u Baltimoreu. Baltimore, najveći grad savezne države Maryland, danas karakteriziraju ulični ratovi, policijska brutalnost, prosvjedi i visoka stopa kriminala. Sve od navedenog ima jednu zajedničku nit, a to je rasizam kojemu je svjedočila i Fraser 60-ih godina.

U jednom intervjuu izjavila je da postoji cijeli niz buntovnica u njenoj obitelji te da se i sama identificira kao takva, ali i da je takvo obiteljsko nasljeđe vodi u borbu protiv društvenih nepravdi. Odrastajući u Baltimoreu u vrijeme rasne segregacije, vrlo rano je započela s aktivizmom. Sudjelovala je u antiratnom pokretu za vrijeme Vijetnamskog rata, a nedugo zatim započinje i s feminističkim radom.

Neispričana povijest žena koje su stvarale Internet

Priče o revolucionarnim prekretnicama IT-a bogate su mitovima koje već napamet znamo, od šmokljana koji su stvarali inventivne tehnologije iz svojih garaža do karizmatičnih vizionara na čelu divovskih IT korporacija. No, u dosadašnjim verzijama povijesti informatičkih znanosti pioniri i revolucionari uvijek su bili – muškarci.

Autorica i pjevačica Claire L. Evans odlučila je učiniti korak prema promjeni te ustaljene tradicije. U knjizi naslovljenoj Broad Band: The Untold Story of the Women Who Made the Internet, donosi nam priče nepoznatih (ili nedovoljno poznatih) junakinja kojima dugujemo priznanje za stvaranje interneta kakvog danas poznajemo. Od Ade Lovelace, matematičarke iz viktorijanskog doba, koja je ujedno bila i prva programerka, pa do Stacy Horn, osnivačice jedne od prvih društvenih mreža (puno prije Facebooka), opisuje znanstvenice, matematičarke i umjetnice koje su se svojim stvaralaštvom i idejama vinule daleko ispred svog vremena i gradile tehnologije budućnosti. Prema riječima autorice, protagonistice ovih priča bile su „usredotočene na ulogu informatičkih znanosti u oplemenjivanju ljudskog života“.

Anna Wickham - Poezija u kuhinji

Feministkinja, aktivistkinja i jedna od pionirki modernističke poezije, Anna Wickham, spada među najvažnije pjesnikinje prve polovice 20. stoljeća.

Rođena je kao Edith Alice Mary Harper 1883. godine u Londonu, a kada je imala dvije godine njena majka ostavila je supruga i zajedno s kćeri odselila u Australiju, gdje su ostale godinu dana. Nakon toga se vraćaju ocu u London, a kada je Anna imala šest godina, cijela obitelj ponovo odlazi u Australiju (živjeli su u Maryboroughu, Brisbaneu i Sydneyju). Prezime koje je kasnije uzela, Wickham, dolazi od imena ulice u Brisbaneu u kojoj je mala Anna ocu obećala da će postati pjesnikinja.

Ivana Brlić Mažuranić: Nevolje s (po)rodom

Ivana Brlić Mažuranić rođena je 18. travnja 1874. godine u dobrostojećoj građanskoj obitelji u Ogulinu. Obitelj je bila učena, stoga je Ivana od najmlađe dobi dobivala poduke iz književnosti, glazbe i jezika. Unuci bana i pjesnika Ivana Mažuranića i Aleksandre Mažuranić, sestre jezikoslovca Dimitrija Demetera, kao da je bilo zapisano u zvijezdama da će se baviti književnošću i postati jedna od najboljih i najpoznatijih hrvatskih književnica.

Kao najstarija od četvero djece, naglo je morala odrasti, a roditelji su je već sa 17 godina zaručili za odvjetnika Vatroslava Brlića. S 18 se udaje i prvi puta rađa.  Ukupno je rodila sedmero djece, od kojih je petero preživjelo, a (pre)rano odrastanje ostavilo je traga na njoj. Djevojka koja se u svojim dnevničkim zapisima molila Bogu da joj podari sposobnost pisanja, poznavala francuski jezik i pročitala bezbroj knjiga morala je posvetiti svoje vrijeme odgoju djece i brizi za kuću i obitelj.

Ajmo se igrat! "Strašne žene" u Splitu

Najpopularnije večeri društvenih igara u Splitu vraćaju se na Šperun! Svako druge subote, sve do kraja svibnja, zainteresirani se mogu od 20 sati do ponoći pridružiti drugim igračima, donijeti svoju igru ili posuditi i naučiti igrati neku od 50-ak igara iz kolekcije.

U posebnom izdanju programa "Nauči novu igru" Udruga F&ST u suradnji s Info zonom organizira igranje društvene igre "Fierce Women" (hr. Strašne žene) u Splitu, 21. travnja od 20h na adresi Jerina 1.

  • u rubrici najave

Phillis Wheatley: Sloboda otkupljena perom

Američka kultura, iako se ne može pohvaliti dugom tradicijom, dala je izdanke koji su obogatili svjetsku kulturu. Jedna od najznačajnijih tekovina američke kulture je njena književnost. Američka književnost je iznjedrila brojna velika imena svetske književne scene, posebno pjesnike, među kojima i žene, počevši od slavne Emily Dickinson, pa sve do Sylvie Plath, Audre Lorde i Adrienne Rich. Pjesničke junakinje „Novog svijeta“ krčile su put današnjim generacijama pjesnikinja, od 19. stoljeća pa sve do modernih vremena. No i prije tog doba su postojale književne heroine koje su se usudile uzeti pero u ruke, a među njima je bilo i onih kojima to nije bilo lako dostupno, onih kojima je čak i sloboda dostojna jednog ljudskog bića bila uskraćena.

Subscribe to this RSS feed