Žene u naivnoj umjetnosti

Pojam naivne umjetnosti većina će ljudi automatski povezati sa slikarstvom na staklu i onim najpoznatijim imenima poput Ivana Generalića, Ivana Lackovića, Ivana Večenaja ili pak apstrahiranih pastelnih platna Ivana Rabuzina.

Zagrebemo li malo dublje u poznavanje naive, vjerojatno ćemo se prisjetiti da se radi o samoukim, odnosno (uglavnom) neškolovanim autorima (ili barem bez službene likovne naobrazbe) koji tematiziraju svakodnevicu sela što i ne čudi jer se, barem ona najpoznatija, naiva i formirala u podneblju ruralnog područja – u Hlebinama, malom selu nedaleko Koprivnice. Započevši pritajeno 1930-ih godina, tijekom 1950-ih i 1960-ih se razvijala, rasla i stasala, da bi u 1970-ima i 1980-im godinama dosegla vrhunac u stvaralačkom, inventivnom, tržišnom smislu.

Do potonjih desetljeća život i rad žena na selu je tih i „neprimjetan“ očima prevladavajućeg patrijarhata. Iako žene drže „tri ugla kuće“ brinući se istovremeno o obitelji, kućanstvu, domaćinstvu, poljoprivredi i gospodarstvu, njihov rad se „podrazumijeva“, često uzima zdravo za gotovo i time ne valorizira. O sudjelovanju na umjetničkoj sceni se ne razmišlja, a još manje govori.
  • u rubrici Kultura

Hilma af Klint: Neopjevana začetnica apstraktne umjetnosti

Hilma af Klint švedska je umjetnica i neopjevana začetnica apstraktne umjetnosti u Europi. Osim opčinjenosti umjetnošću, Hilma af Klint njegovala je i duboku povezanost s duhovnošću i „drugim svijetom“.

Mistični utjecaj okultnog i onostranog primjetan je u njezinim radovima, u kojima se često doticala i tema evolucije, zajedništva, ljubavi te odnosa ženskosti i muškosti. Umrla je 1944. godine doživjevši duboku starost, ali nikad ne dočekavši međunarodno priznanje kakvo zaslužuje.

Žene koje su obilježile Bauhaus

Josef Albers, Laszlo Moholy-Nagy i Paul Klee samo su neka od velikih imena moderne umjetnosti koja su obilježila Bauhaus školu u ranom 20.stoljeću. Javnost je manje upoznata s imenima industrijskih dizajnerica, fotografkinja i arhitektica poput Annie Albers, Marianne Brandt i Gertrud Arndt koje su svojim radom doprinijele ne samo školi već i cijelom stoljeću umjetnosti i inovacija u dizajnu.

Umjetnice koje su podučavale, studirale i napravile značajne radove često su zapamćene samo kao žene umjetnika ili nisu zapamćene uopće. Dok je manifest Bauhausa tvrdio da je svaka osoba bez obzira na spol dobrodošla, i dalje su prevladavale predrasude. Studenticama je tako savjetovano da upišu tečaj tkanja, a ne slikarstvo, skulpturu ili arhitekturu. Walter Gropius, osnivač Bauhausa, poticao je takvu segregaciju kroz vlastito uvjerenje da muškarci promišljaju u tri dimenzije, dok žene mogu podnijeti samo dvije.

Chiaroscuro života Artemisie Gentileschi

Artemisia Gentileschi rođena je 8. srpnja 1593. godine te se smatra prvom proslavljenom europskom slikaricom. Gentileschi je kao vrhunska umjetnica nažalost prepoznata tek u 20. stoljeću, no njezino mjesto u baroku, ali i slikarstvu općenito, danas je čvrsto utkano u kanon povijesti umjetnosti.

U svome životu prošla je kroz sito i rešeto, što se odrazilo i u njezinu umjetničkom radu. Najpoznatija slika joj je Judita ubija Holofernanastala prema starozavjetnoj priči, a mnoga njezina djela prožeta su motivima žena u pozicijama moći. Bila je i prva žena koja je primljena u prestižnu firentinsku umjetničku akademiju Accademia delle Arti del Disegno. Artemisia Gentileschi preminula je 1656. godine, a slikarstvom se bavila do svoje smrti.

Zanemarene umjetnice prošlih stoljeća konačno zauzimaju muzejske prostore

„Zašto tijekom povijesti nije bilo velikih umjetnica?“ upitala se povjesničarka feminističke umjetnosti Linda Nochlin u svom znamenitom eseju iz 1971. godine. Poanta je, naravno, u tome da je kroz povijest sigurno postojao velik broj umjetnica, ali su one zbog višestoljetne mizoginije u umjetnosti potpuno zanemarene.

Gledajući muzejske kolekcije i izložbe, gotovo da i niste mogli pronaći radove nastale od ruku neke žene. Iako smo još uvijek daleko od ravnopravnog omjera zastupljenosti umjetnica i umjetnika, broj nedavnih izložbi kroz koje su se predstavile neke zaista velike umjetnice svakako doprinosi dugoročnom društvenom prepoznavanju žena na polju umjetnosti.

12 apstraktnih ekspresionistica koje povijest ne smije zaboraviti

Nije tajna kako povijest umjetnosti sustavno zanemaruje umjetnice učvršćujući krute rodne odrednice mitova o umjetničkom genijumuškarca, među kojima je neizostavan onaj o apstraktnom ekspresionizmu - grupa bijelih muškaraca u egzistencijalnom grču okupljena za stolom njujorškog Cedar Taverna, alkohol, intelektualni i fizički sukobi pretočeni u implicitni mačizam action paintinga.

Povremeno iskrsnu imena čuvene Helen Frankenthaler ili pak Elaine de Kooning, no stvaran doprinos apstraktnih ekspresionistica potpuno je nepravedno ignoriran, što je pokazala izložba Denver Art Museuma pod nazivom Women of Abstract Expressionism. Izložbu čine djela 12 umjetnica koje vam ovdje ukratko predstavljamo:

Izložba Lene Kramarić "Radovi" u Dubrovniku

Izložba slika Lene Kramarić "Radovi" otvara se u ponedjeljak, 25. srpnja u izložbeno prodajnom prostoru Društva prijatelja dubrovačke starine u Dubrovniku. Ostaje otvorena do 7. kolovoza.

Na introspektivan i autoreferencijalan način Lena Kramarić istražuje svijet oko sebe u odnosu na unutarnji svijet, povezuje motive realnog i irealnog, stvarnog, imaginarnog i podsvjesnog u narativnim prizorima a promatraču otvara prostor za individualne interpretacije.

  • u rubrici najave

Zinaida Serebriakova: Puteni realizam, avangardi usprkos

Nedavno sam bila na odličnoj izložbi Od Chagalla do Maljeviča: Ruske avangarde u bečkoj Albertini. U jednoj od prostorija – okružena primitivističkim Venerama (vidi: Larionov) i (doslovno) bezličnim muzama (vidi: Tatlin) – odjednom sam zapazila sliku toplih žutih tonova i prekrasnog svjetla na kojoj su se nalazile nage djevojke, putene, realističnih tijela (šlaufići i sve to). Pomislila sam – ovo je sigurno naslikala žena!

Yayoi Kusama -  Beskrajna opsesija

„Moj je život točka izgubljena među tisućama drugih točaka“.

Iako prepoznatljiv i popularan diljem svijeta, upravo je motiv točkica (polka dots) vjerojatno najviše obilježio život i stvaralaštvo japanske umjetnice i spisateljice Yayoi Kusame, rođene 22. ožujka 1929. godine u gradu Matsumoto u japanskoj prefekturi Nagano. 

Odrastajući u bogatoj, ali iznimno konzervativnoj obitelji, Kusama je već od rane dobi osjećala potrebu za bavljenjem umjetnosti, kojoj se njezina stroga majka žestoko protivila. Problematična obiteljska atmosfera i posljedice zlostavljanja imale su negativan utjecaj na Kusamino psihičko stanje, zbog čega je ona već od ranog djetinjstva patila od halucinacija. To je iskustvo obilježilo čitav njezin kasniji život, ali i, kako je to sama često isticala, ponajviše njezin umjetnički rad, kod kojeg se motiv točkica javio već na jednom crtežu koji je nastao kada je Kusama imala tek 10 godina.

Subscribe to this RSS feed