Izrađen arhivski fond Marije Jurić Zagorke

U suradnji Centra za ženske studije s Hrvatskim novinarskim društvom, u okviru projekta Digitalizacija odabrane građe Marije Jurić Zagorke, stvorena je digitalna zbirka osobnih dokumenata i korespondencije (pisma) Marije Jurić Zagorke (31), zapisnika Hrvatskog novinarskog društva (34) i Zakonske odredbe o novinarima i novinarskom radu.

Riječ je o značajnom doprinos za Zagorkinu bibliografiju i biografiju, s naglaskom na njezin angažman u polju socijalnih i radnih prava novinara/ki za koje se svojim članstvom, kao jedna od suosnivačica Hrvatskog novinarskog društva zalagala.

Ingeborg Bachmann – predvodnica austrijske poslijeratne književne renesanse

Ingeborg Bachmann austrijska je književnica rođena 25. lipnja 1926. godine u Klagenfurtu. Rođena između dvaju ratova, osobno je proživjela drugi svjetski rat kao adolescentica, a ratno i poslijeratno iskustvo obilježilo je njezino cjelokupno stvaralaštvo.

Bachmann je za života objavila velik broj djela, no, nažalost, samo su neka prevedena na hrvatski jezik. Između ostalog, hrvatskim je čitateljima/cama već dugo dostupan Bachmannin jedini roman Malina, no posljednjih se godina istaknuta prevoditeljica i književnica Truda Stamać trudi prevesti što veći broj djela s njemačkog jezika. U izdanju nakladničke kuće OceanMore stoga su objavljena privatna pisma, objedinjena u zbirci Vrijeme srca, koja su izmjenjivali Ingeborg Bachmann i njezin ljubavnik Paul Celan. Osim pisama, čitateljima je dostupna, dakako, i Bachmannina poezija prožeta emocijama i čistim ekspresijama. Zbirka U oluji ruža u izdanju iste nakladničke kuće sastoji se od niza pjesama sakupljenih iz autoričine bogate pjesničke karijere.

ZVONA i NARI: Natječaj za najbolju poeziju, kratku prozu i književnu kritiku

ZVONA i NARI, Udruga za proizvodnju kulture iz Ližnjana, objavljuje natječaj za tri ravnopravne nagrade u kategorijama poezija, književna kritika i kratka proza. Natječaj je otvoren od 17. svibnja 2017. godine do 18. veljače 2018. godine svim autoricama/autorima koji pišu na hrvatskom, srpskom, bošnjačkom, crnogorskom jeziku ili na kombinaciji jezika za koju nije potreban prijevod na bilo koji od spomenutih jezika.

Odluku o pobjednicima_ama donijet će uredništvo internetskog časopisa ZiN Daily; imena pobjednica/pobjednika u sve tri kategorije bit će objavljena najkasnije do 1. travnja 2018., a svečana dodjela nagrada održat će se u svibnju 2018. u Ližnjanu u Knjižnici i književnom svratištu ZVONA i NARI.

Kad znanstvena fantastika postane stvarnost – 'Sluškinjina priča' u kontekstu suvremenih previranja

Objavljena 1986. godine, u vrijeme konzervativne renesanse u SAD-u, Sluškinjina priča danas je mnogo više od SF romana. Svjedoci smo porasta konzervativnosti i svojevrsne fašizacije  današnjeg društva, a Sluškinjina priča svakako je predvidjela mnoge promjene štetne za manjinske i marginalizirane društvene skupine. Ona je predskazanje onoga što nam se trenutno događa, ali i upozorenje za ono što slijedi te bi svakako trebala postati obvezno štivo 2017. godine.

Osamdesete su godine bile doba renesanse konzervatizma u Kanadi, SAD-u i Velikoj Britaniji što je Margaret Atwood poslužilo kao inspiracija za pisanje Sluškinjine priče. Upravo je te, 1986. godine, Ronald Reagan po drugi puta izabran za predsjednika SAD-a i to na krilima konzervativne političke organizacije Moral Majority koja je promovirala kršćanske vrijednosti i time potpomogla jačanje desnice i Republikanske stranke. 

Asja Bakić među deset Novih glasova Europe

Odabrano je novih deset pisaca i spisateljica iz Europe koji će ove i sljedeće godine u sklopu projekta Literary Europe Live dobiti jedinstveni oblik promocije. Hrvatska predstavnica Novih glasova Europe ovog je puta Asja Bakić, pjesnikinja, prozaistica, prevoditeljica i urednica feminističkog portala Muf, koja je porijeklom iz BiH, a već godinama živi i radi u Zagrebu.

Imena deset Novih glasova Europe objavljena su na ovogodišnjem Londonskom sajmu knjiga kao dio inovativnog projekta Literary Europe Live koji okuplja partnere_ice iz područja književnosti iz 15 europskih zemalja, a kojeg provodi književna platforma Literature AcrossFrontiers.

Mridula Garg: Iako ne pišem kao žena, ljudi čitaju moje tekstove kao ženske

Četrdeset godina stvaranja Mridulu Garg (1938.) čini nezaobilaznom autoricom u pregledu hindske književnosti koja je pak tek jedna od mnogih na Indijskom potkontinentu uz bok engleskoj, bengalskoj, tamilskoj i inima. Četrdeset je to godina štrikanja i vezenja tekstova, ostanemo li u 'ženskome' ključu i gledamo li Mridulu kao jednu od autorica ženskoga pisma u hindskoj književnosti. No, kako sama autorica ističe, biti žena tek je dio njezina identiteta.

Intervju s autoricom donosimo povodom skoroga izlaska njezine priče Zeleni bindi u zbirci Lotosi od neona: indijski autori o gradovima i drugim ljubavima (urednice Lora Tomaš, Marijana Janjić). Knjigu uskoro objavljuje Studio TiM, a donosi priče i poeziju indijskih književnika i književnica prevedene s engleskoga i hindskoga jezika.

  • u rubrici Kultura

Nagrada 'Vesna Parun', želja Olje Savičević Ivančević na Dan žena

Književnica Olja Savičević Ivančević, odlučila je na Međunarodni dan žena ukazati kako u književnom svijetu niti jedna nagrada ne nosi naziv po nekoj spisateljici.

"Nešto razmišljam kako među svim tim brojnim literarnim nagradama u Hrvatskoj danas ne postoji nijedna jedina književna nagrada koja se zove po nekoj spisateljici, književnici, pjesnikinji, dramatičarki… I to mi je u neku ruku nevjerojatno, a opet nimalo čudno. Ovaj lakonski propust govori o našem društvu i o književnoj sceni puno rječitije nego što bi to društvo, a i scena, htjeli.

Rod i rad u književnosti - Žensko autorstvo ne znači ništa, ako ne emancipira čitateljstvo

Nova sezona najdugovječnije zagrebačke  književne tribine, Književnog petka otvorena je u petak, 24. veljače. Prva tribina svojim je naslovom Rod i rad u književnosti: Ženski glasovi nagovijestila otvaranje vrlo bitnih aktualnih pitanja u književnosti. Urednik i voditelj tribine bio je Boris Postnikov (publicist, esejist i književni kritičar), a gošće Vedrana Bibić (suradnica Centra za kreativno pisanje, urednica i organizatorica književno-kulturnih događanja), Antonela Marušić (spisateljica i novinarka) i Ivana Rogar (autorica i urednica u izdavačkoj kući Durieux).

Povod za tribinu bio je Postnikovljev članak Rod, rad i intima: novi "ženski val" hrvatske proze, u kojemu je, kako je kazao, pokušao detektirati neku tendenciju ili strujanje u zbirkama priča i romana izdanim u razdoblju od godinu dana do dvije godine. Istaknuo je kako su odabrana djela različita, ali imaju najmanje tri zajednička elementa: 1. napisale su ih autorice, 2. pojavljuje se rodna perspektiva i 3. na rodnu perspektivu se nadovezuju problemi rada.

Kate Chopin – junakinja svoga doba

Kate Chopin, autorica kratkih priča i romana, rođena je 8. veljače 1850. godine u Missouriju, a danas se smatra predvodnicom (proto)feminističkog pokreta na američkome jugu. Njezin najpoznatiji roman svakako je Buđenje, a od velikog broja kratkih priča valja izdvojiti Désirée’s Baby koja se bavi gorućim pitanjem na jugu SAD-a – pitanjem rase. 

Iako po roditeljima vuče francusko i irsko porjeklo, Kate Chopin cijeli je svoj život provela na jugu SAD-a na kojem su vladali drugačiji društveni zakoni od onih u Europi. Naime, žene u Americi su krajem 19. stoljeća bile 'vlasništvo' svojih supruga, a o razvodu se nije niti razgovaralo. Odrasla s majkom, bakom i prabakom, Chopin je od najranije dobi bila okružena obrazovanim i načitanim ženama koje su poticale njezine stvaralačke talente, ali i kritički duh. Nakon gotovo istovremene smrti majke i supruga, zapada u depresiju iz koje ju je izvuklo upravo – pisanje.

Subscribe to this RSS feed