Olja Savičević Ivančević

Olja Savičević Ivančević (Split, 1974.), diplomirala je hrvatski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu u Zadru gdje je studirala i na Postidiplomskom studiju književnosti.

Autorica je pjesničkih zbirki Bit će strašno kada ja porastem (1988.), Vječna djeca (1993.), Žensko pismo (1999.), Puzzlerojc (2005.), Kućna pravila (2007.), Mamasafari (i ostale stvari) (2012.); knjige priča Nasmijati psa (2006.) i romana Adio kauboju (2010.).

Za rukopis Nasmijati psa nagrađena je „Prozakom“, dobitnica je prve nagrade „Ranko Marinković“ Večernjeg lista za kratku priču te nagrade „Kiklop“ za najbolju zbirku poezije Kućna pravila. Roman Adio kauboju nagrađen je nagradom T-portala za najbolji roman, kao i nagradom Slobodne Dalmacije za umjetnost „Jure Kaštelan“. Prema romanu je postavljen istoimeni kazališni komad u režiji Ivice Buljana.

Uvrštavana je u brojne domaće i strane izbore i antologije, među kojima je i Best European Fiction 2014. Dobitnica je međunarodne književne stipendije International Writing Program at the University of Iowa i stipendije u Istanbulu europske mreže za promicanje književnosti Traduki.

Piše kolumne u novinama i na portalima, surađuje s kazalištima kao dramska spisateljica, autorica songova i adaptacija (Ružno pače, Baba Jaga je snijela jaje, Šegrt Hlapić, Petar Pan, Moj prijatelj Mačkodlak). Prema nekoliko njenih priča snimljeni su nagrađivani kratki igrani filmovi (Balavica, Sedam neodgovorenih poziva…).

Živi i radi u Splitu kao slobodna spisateljica. Mama je Luiđi i Pjeru.

Kontakt

m: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Social

Pisala sam i pišem: poeziju, kratke priče, romane, eseje, osvrte, blurbove, novinske kolumne, reportaže, putopise, songove za teatar, tekstove za glazbu, reportaže, dramske adaptacije, dramske tekstove za kazalište lutaka, scenarije, pa čak i jedan epitaf…

Živim od pisanja već godinama, ne samo metaforički nego doslovno.

Važnije knjige i prijevodi

Pjevač u noći, roman (Sandorf, 2016.) - dobio nagradu čitatelja Pulskog sajma knjige 'Libar za vajk'. 

Nasmijati psa, kratke priče

"Lehet, hogy novella“, Nyitott Könyvműhely, Budapest, 2010.
"Da se nasmee pes", Blesok, Skopje, 2009.
"Nasmijati psa", Samizdat B92, Beograd, 2009.
"Augustschnee", Voland&Quist, Dresden-Leipzig, 2008.
AGM, Zagreb, 2006., 2007.

Najava: Baile del Sol, Tenerife; Španjolska

Kućna pravila, pjesme

“Kućna pravila”, Mala Kutija, Grupa 424, Beograd, 2010. (izbor)
“Domašin pravila”, Makedonska reč, Skopje, Makedonija, 2012.

Najava:
Baile Sol, Tenerife, Španjolska
DA, Sofija, Bugarska

Adio kauboju, roman

"Farewell, cowboy", Istrosbook, London, GB, 2015.
"Adios vaquero", Baile del Sol, Tenerife, 2013.
„Lebt wohl, Cowboys“, Voland&Quist, Dresden-Leipzig, 2011.
Algoritam, Zagreb, 2010., 2011.- „Adio kauboju“, Samizdat B92, Beograd, 2010.

Najava:
McSweeney's, San Francisco, USA
Dedalus, Istanbul, Turska
ERGO, Sofija, Bugarska

Mamasafari i ostale stvari, pjesme

„Mamasafari i drugi nešta“, Makedonika litera, Skopje, Makedonija, 2013.
Algoritam, Zagreb, 2012.

Najava:
DA, Sofija, Bugarska, 2015.

Važnije nagrade i stipendije

2016.
"Pjevač u noći", nagrada čitatelja Pulskog sajma knjige 'Libar za vajk
Writer-in-residence-program Q21 u Beču

2013.
Nagrada Mali Marlić za najbolju dramatizaciju i adaptaciju dramskog teksta za “Čudnovate zgode šegrta Hlapića”

2011.
Nagrada T-portala za najbolji roman u Hrvatskoj
Nagrada Slobodne Dalmacije “Jure Kaštelan” za područje umjetnosti

2008.
Nagrada “Kiklop” za najbolju pjesničku zbirku Kućna pravila

2007.
Prva nagrada “Ranko Marinković” Večernjeg lista za najbolju kratku priču

2005.
Nagrada “Prozak” dvotjednika Vijenac i izdavačke kuće AGM za najbolji rukopis mladog autora

Kućna pravila (2007.), Igre sitnog tijela, izdvojeno

ostat ću još neko vrijeme

ostat ću još neko vrijeme i disati plitko. u bijegu sam, skrivena. i, iako oni to ne znaju, više ne igram njihovu igru.
grupa je tražila grupu. detektivi trčali kroz grmlje, oko spomenika.
prošla sam s morske strane dvorca. da me ne vide. i crno je more ušlo u moje cipele. tu sam privukla barku i uvukla se među madire. južina, bez imalo vjetra, povila me u zamazane ručnike i zibala.
oni s obale su me malo dozivali, pa otišli kućama.
nikad mi nije bilo ovako toplo ni ovako tiho.
ostat ću još malo i čekati da se prostor između neba i mene zatrpa vatom.

grlim bor, duboko u krošnji

grlim bor, duboko u krošnji, drvena od straha. toliko drvena da mi vrapci zoblju madeže po vratu.
jutros smo sjedili na krovu turist-biroa i pušili. more je bilo žuto i masno kao krumpirova juha, nekog su vraga ispustili i zajebali nam kupanje. već u tri bili smo potpuno ludi od dosade. u četiri smo našli gnjecave šljive i gađali neku djecu iz odmarališta „željeznički“.
sad s bora gledam kako će te prebiti trojica. po bijelim sandalama kapa mi krv iz nosa.
slobodnom rukom tarem i nos i suze. bez glasa. lice mi je već sasvim krvavo, kao i tvoje.

da sam, nakon bure, otrčala

da sam, nakon bure, otrčala u park i vratila se s naramkom šišaka punih pinjola,
da sam uspjela zadržati dah pod morem od velikog do malog mula, da sam naučila vozit taj motocikl, da sam imala zvižduk koji se čuje u trećoj ulici, da nisi rekao nemoj, šteta je kad sam počela svlačiti majicu, ne bih ja pisala.
bilo je tako lako namještati sitne riječi u svoju korist, makar im lomila kosti.

Zbirku pjesama Kućna pravila u cijelosti možete pročitati na stranici Besplatne elektroničke knjige.