Dragana Jurišić: Nepripadanje nijednoj naciji donosi veliku slobodu

Fotografkinja Dragana Jurišić, koja već godinama živi i radi u Irskoj a porijeklom je iz Slavonskog Broda, u sklopu ovogodišnjeg festivala Organ Vida predstavila je svoj projekt YU: Izgubljena zemlja u kojem, inspirirana slavnim putopisom Rebecce West, putuje prostorima bivše države, pokušavajući uspostaviti kontakt sa svojom izgubljenom domovinom – što je, kako sama uviđa, puno teže nego što je očekivala.

DENDROTAKTILIA – svako stablo je jednako važno

U subotu, 2. rujna, u ruševnoj koprivničkoj sinagogi udruga Pod galgama predstavila je umjetnički projekt pod nazivom DENDROTAKTILIA. Radi se o audio-vizualnoj, site specific instalaciji koja se sastoji od deset portreta stabala fotografa Bojana Koštića i video rada koji se bavi dendroflorom podravskog kraja za koji je Koštić snimio video, a Ivan Grobenski napisao glazbu.

Ovaj projekt proizašao je iz prethodne dvije Koštićeve serije fotografija koje su se, isto tako, bavile portretima stabala. Ideja za portrete stabala proizašla  je iz poslovice „Od šume se ne vidi stablo“ koju je umjetnik odlučio shvatiti doslovno i početi portretirati stabla kao što bi fotografirao ljude.

Fotografski projekt propituje jesu li u Indiji krave zaštićenije od žena

Indijski umjetnik Sujatro Ghosh za sebe otvoreno govori da je feminist, a ove je godine odlučio pokrenuti fotografski projekt koji preispituje dvostruke standarde s kojima se žene susreću u indijskom društvu.

U Indiji je seksualno nasilje nad ženama postalo vrlo istaknut problem. U proteklih nekoliko godina tamo se dogodio niz brutalnih slučajeva silovanja, uključujući i grupno silovanje i ubojstvo studentice medicine koje je 2012. uzburkalo indijsku javnost.

Fotografije koje su stvorile feminističku avangardu

Povodom izložbe Feministička avangarda 1970-ih koja se održava od 7. listopada 2016. do 15. siječnja 2017. godine u londonskoj The Photographers’ Gallery, novinarka AnOther Maga Emily Gosling izdvojila je pet fotografija koje su obilježile početak feminističke fotografske avangarde. Sam termin 'feministička avangarda' smislila je Gabriele Schor, kustosica izložbe.

Gosling je postavila vrlo zanimljivo pitanje simbolike određenih društvenih pokreta. Hipiji koji su se zalagali za nuklearno razoružavanje imali su grubo nacrtan simbol mira, dok je pak žuti smajlić povezan s rave kulturom i njezinim nestašlukom. Iako je feminizam u starim danima bio asociran sa zloglasnim spaljivanjem grudnjaka, suvremeni feminizam hashtag generacije zasigurno ima nove vizuale i simbole koji ga utjelovljuju, te je samo pitanje vremena kada će oni biti pronađeni.

'Sjećam se tvoga lica' - Snapshot trenutka u vremenu

Nakon što je par puta odgođen zbog kiše, dokumentarni film Nan Goldin – I Remember Your Face (2014.), u subotu je navečer ipak uspio dobiti svoju projekciju u sklopu ovogodišnjeg izdanja međunarodnog festivala fotografije Organ vida. Na već podosta hladnim jesenskim temperaturama u zagrebačkom je Art Parku prikazan ovaj topao i intiman pogled na život jedne od najutjecajnijih fotografkinja 20. stoljeća, nastao pod redateljskom palicom njemačke dokumentaristice i filmske šminkerice Sabine Lidl.

Sama je redateljica u jednom intervjuu nastanak filma opisala kao potpuno slučajan. Njegova je producentica Irene Holer u biti već dvije godine radila na drugome dokumentarcu o Nan, čiji redatelj, međutim, nije uspio uspostaviti odnos s fotografkinjom, zbog čega je Irene zamolila Sabine da jedan dan provede s Nan u Beču i snima ju svojom kamerom. Nakon što su osjetile trenutačnu povezanost, Nan je zamolila Sabine da o njoj snimi cijeli film, rezultat čega je ovaj šezdesetominutni dokumentarac koji fotografkinju prati u njezinom domu u Parizu, u posjeti prijateljima/cama u Berlinu i na pripremama jedne izložbe u Torinu.

Na drugoj strani s Nan Goldin

Američka fotografkinja Nan Goldin poznata je po svojim jedinstvenim, intimnim fotografijama koje funkcioniraju kao svjedočanstvo njenog života i života njenih prijatelja. Njen rad obilježavaju intenzivni, snažni portreti i nenamještene snapshot fotografije njenih prijatelja.  

Za svoje radove kaže da su veoma politički te da se prvenstveno bave rodnom politikom.

Flâneuserie - žensko opsjedanje gradskih ulica

Pojam flâneura, oštroumnog šetača koji bilježi kronike urbanog života, dugo je označavao ulogu namijenjenu isključivo muškarcima. Vrijeme je da odamo priznanje transgresivnoj ženskoj 'flaneriji', od Virginije Woolf do Marthe Gellhorn.

Baudelairov 'princ metropole' utjelovljenje je privilegiranosti i slobode tada nezamislive ženama: na raspolaganju ima vrijeme i novac, uvijek se zatekne u samom središtu događanja, a da pritom nikada ne žrtvuje svoju anonimnost – istodobno je sudionik i promatrač. Griselda Pollock s pravom ukazuje na rodnu pristranost Baudelairova teksta, prema kojemu 'žene ne gledaju već su pozicionirane kao objekt flâneurova pogleda'.

Snažni portreti 'vještica' iz Gambaga

Osnovana prije više od 2000 godina, Gambaga je dom za oko 130 žena koje su unutar svojih zajednica u nekom trenutku proglašene vješticama, bilo to nakon što su postale udovice ili nakon što su im se razboljeli mlađi članovi/ice obitelji.

Nakon što je za zajednicu u Gambagi čuo u osnovnoj školi, a zatim ponovno na kolegiju 'Afričke studije' koji je polazio na fakultetu, fotograf Eric Gyamfi odlučio je posjetiti Gambagu kako bi mogao bolje razumjeti životne navike njenih stanovnica.

Subscribe to this RSS feed