Fotografski projekt propituje jesu li u Indiji krave zaštićenije od žena

Indijski umjetnik Sujatro Ghosh za sebe otvoreno govori da je feminist, a ove je godine odlučio pokrenuti fotografski projekt koji preispituje dvostruke standarde s kojima se žene susreću u indijskom društvu.

U Indiji je seksualno nasilje nad ženama postalo vrlo istaknut problem. U proteklih nekoliko godina tamo se dogodio niz brutalnih slučajeva silovanja, uključujući i grupno silovanje i ubojstvo studentice medicine koje je 2012. uzburkalo indijsku javnost.

Fotografije koje su stvorile feminističku avangardu

Povodom izložbe Feministička avangarda 1970-ih koja se održava od 7. listopada 2016. do 15. siječnja 2017. godine u londonskoj The Photographers’ Gallery, novinarka AnOther Maga Emily Gosling izdvojila je pet fotografija koje su obilježile početak feminističke fotografske avangarde. Sam termin 'feministička avangarda' smislila je Gabriele Schor, kustosica izložbe.

Gosling je postavila vrlo zanimljivo pitanje simbolike određenih društvenih pokreta. Hipiji koji su se zalagali za nuklearno razoružavanje imali su grubo nacrtan simbol mira, dok je pak žuti smajlić povezan s rave kulturom i njezinim nestašlukom. Iako je feminizam u starim danima bio asociran sa zloglasnim spaljivanjem grudnjaka, suvremeni feminizam hashtag generacije zasigurno ima nove vizuale i simbole koji ga utjelovljuju, te je samo pitanje vremena kada će oni biti pronađeni.

'Sjećam se tvoga lica' - Snapshot trenutka u vremenu

Nakon što je par puta odgođen zbog kiše, dokumentarni film Nan Goldin – I Remember Your Face (2014.), u subotu je navečer ipak uspio dobiti svoju projekciju u sklopu ovogodišnjeg izdanja međunarodnog festivala fotografije Organ vida. Na već podosta hladnim jesenskim temperaturama u zagrebačkom je Art Parku prikazan ovaj topao i intiman pogled na život jedne od najutjecajnijih fotografkinja 20. stoljeća, nastao pod redateljskom palicom njemačke dokumentaristice i filmske šminkerice Sabine Lidl.

Sama je redateljica u jednom intervjuu nastanak filma opisala kao potpuno slučajan. Njegova je producentica Irene Holer u biti već dvije godine radila na drugome dokumentarcu o Nan, čiji redatelj, međutim, nije uspio uspostaviti odnos s fotografkinjom, zbog čega je Irene zamolila Sabine da jedan dan provede s Nan u Beču i snima ju svojom kamerom. Nakon što su osjetile trenutačnu povezanost, Nan je zamolila Sabine da o njoj snimi cijeli film, rezultat čega je ovaj šezdesetominutni dokumentarac koji fotografkinju prati u njezinom domu u Parizu, u posjeti prijateljima/cama u Berlinu i na pripremama jedne izložbe u Torinu.

Na drugoj strani s Nan Goldin

Američka fotografkinja Nan Goldin poznata je po svojim jedinstvenim, intimnim fotografijama koje funkcioniraju kao svjedočanstvo njenog života i života njenih prijatelja. Njen rad obilježavaju intenzivni, snažni portreti i nenamještene snapshot fotografije njenih prijatelja.  

Za svoje radove kaže da su veoma politički te da se prvenstveno bave rodnom politikom.

Flâneuserie - žensko opsjedanje gradskih ulica

Pojam flâneura, oštroumnog šetača koji bilježi kronike urbanog života, dugo je označavao ulogu namijenjenu isključivo muškarcima. Vrijeme je da odamo priznanje transgresivnoj ženskoj 'flaneriji', od Virginije Woolf do Marthe Gellhorn.

Baudelairov 'princ metropole' utjelovljenje je privilegiranosti i slobode tada nezamislive ženama: na raspolaganju ima vrijeme i novac, uvijek se zatekne u samom središtu događanja, a da pritom nikada ne žrtvuje svoju anonimnost – istodobno je sudionik i promatrač. Griselda Pollock s pravom ukazuje na rodnu pristranost Baudelairova teksta, prema kojemu 'žene ne gledaju već su pozicionirane kao objekt flâneurova pogleda'.

Snažni portreti 'vještica' iz Gambaga

Osnovana prije više od 2000 godina, Gambaga je dom za oko 130 žena koje su unutar svojih zajednica u nekom trenutku proglašene vješticama, bilo to nakon što su postale udovice ili nakon što su im se razboljeli mlađi članovi/ice obitelji.

Nakon što je za zajednicu u Gambagi čuo u osnovnoj školi, a zatim ponovno na kolegiju 'Afričke studije' koji je polazio na fakultetu, fotograf Eric Gyamfi odlučio je posjetiti Gambagu kako bi mogao bolje razumjeti životne navike njenih stanovnica.

Jo Spence - Beskompromisno politična fototerapeutkinja

U zadnjoj sceni BBC-evog filma o njezinom životu, dok kamera polagano napušta spavaću sobu u kojoj Jo i njen tadašnji partner David Roberts zagrljeni naoko neometano uživaju u onome što se doima kao duboki san, popraćen crvkutom ptica i prizorom predgrađa u plavičastoj atmosferi rane zore, čuje se glas Jo Spence:

"Cijeli sam se život nastojala približiti West Endu, ali sada sam u potpunosti mirna živeći u Wembleyu i obožavam to, zapravo je stvarno neobično - David i ja smo relativno normalan par u relativno normalnom stanu, ali mi činimo poprilično čudne stvari koje nas uveseljavaju. Vjerujem da je to ono što se događa iza zatvorenih vrata većine ljudi, stvaraju se priče koje nikada ne budu ispričane."

'Tijekom mjesečnice ne smijem...' - tinejdžerke iz Nepala protiv tabua

Stigma koja se veže za menstruaciju u ruralnom Nepalu često nosi zdravstvene posljedice, ali i lošije obrazovanje, no 7 tinejdžerki iz Sindhulija ovo nije spriječilo da u foto projektu zabilježe koje im se sve zabrane nameću tijekom mjesečnog ciklusa.

Svakog se mjeseca ove djevojke odvaja od njihovih obitelji, zabranjuje im se da gledaju u sunce, dodiruju voće i cvijeće, a ne mogu čak niti ostati u svom domu, jer se tijekom tog perioda smatraju 'nečistima'. Zbog tradicije imenom Chhaupadi uobičajeno je da djevojke budu isključene iz interakcije s članovima obitelji između 6 i 10 dana, a rođenje djeteta nosi isključenje od 10 dana.

Izložba Ines Kotarac "Myself" u splitskoj galeriji Praktika

Izložba "Myself" Ines Kotarac biti će otvorena u četvrtak 5. svibnja u 20 sati galeriji Praktika, Klub Kocka, Dom mladih, Ulica Slobode 28, Split. “Myself” donosi novi ciklus fotografija nastao u posljednje četiri godine.

U djelima autoreprezentacijskog i intimnog karaktera, portretima i aktovima koji će biti izloženi na splitskoj izložbi Tanja Špoljar, autorica teksta koji prati izložbu, iščitava krhkost, nježnost i autoerotizam, ali im i daje i politički predznak.

  • u rubrici najave

Među njihova četiri zida: Vlastite sobe [foto esej]

Bilo je jedno od onih popodneva kada smo sami kući, nastava je za taj dan završena, mi smo ili kod Darija na drugom, ili kod mene na petom. Roditelji su u Željezari, ne samo moji, ne samo njegovi, već roditelji sve djece iz naše zgrade. Doći će u kolonama u 3 i 15 i u pola 4 će iz svake od pedeset i šest garsonjera odzvanjati lupkanje escajga o tanjire.

Nakon što smo skupa našvrljali zadaće, odlučili smo da je dan savršen za pravljenje Kutka protiv dosade.

Subscribe to this RSS feed