14. Velesajam kulture: Revitalizacija i prenamjena kino dvorana

14. izdanje festivala održat će se od 19. do 21. listopada u Studentskom centru, a ulaz na sve programe je besplatan. Kroz izložbu, tribine i filmove ovogodišnji Velesajam bavi se pitanjem revitalizacije i prenamjene prostora kino dvorana te njihovih arhitektonskih zadatosti.

  • u rubrici najave

Žene koje su obilježile Bauhaus

Josef Albers, Laszlo Moholy-Nagy i Paul Klee samo su neka od velikih imena moderne umjetnosti koja su obilježila Bauhaus školu u ranom 20.stoljeću. Javnost je manje upoznata s imenima industrijskih dizajnerica, fotografkinja i arhitektica poput Annie Albers, Marianne Brandt i Gertrud Arndt koje su svojim radom doprinijele ne samo školi već i cijelom stoljeću umjetnosti i inovacija u dizajnu.

Umjetnice koje su podučavale, studirale i napravile značajne radove često su zapamćene samo kao žene umjetnika ili nisu zapamćene uopće. Dok je manifest Bauhausa tvrdio da je svaka osoba bez obzira na spol dobrodošla, i dalje su prevladavale predrasude. Studenticama je tako savjetovano da upišu tečaj tkanja, a ne slikarstvo, skulpturu ili arhitekturu. Walter Gropius, osnivač Bauhausa, poticao je takvu segregaciju kroz vlastito uvjerenje da muškarci promišljaju u tri dimenzije, dok žene mogu podnijeti samo dvije.

Utjecaj Zahe Hadid veći je i od njezinih kreacija

Vijest o smrti Zahe Hadid odjeknula je u društvu arhitekata, od Bagdada gdje je rođena, do New Yorka, Londona i Kine gdje je gradila. No, osjećaj gubitka i žaljenja uglavnom je bio prisutan kod arhitektica koje su Hadid vidjele kao rijedak svjetionik nade za vlastiti uspjeh u području u kojem dominiraju muškarci, u kojem je seksizam neprekidan.

Zaha ne umire. Ona je gotovo tek počela graditi jedan poseban svijet. I upravo sada kad taj svijet postaje dio arhitektonske i kulturne povijesti i budućnosti Londona, Rima, Glasgowa, Innsbrucka, Leipziga, Wolfsburga, Qatara, Bakua, Cincinnatija, Guangzhoua, Seoula i mnogih drugih gradova gdje se upravo realiziraju projekti Zaha Hadid Architects, piše Vedran Mimica za pogledaj.to.

  • u rubrici svijet

Bioskop Zvezda – od privatizacije do okupacije

Prošlog je tjedna u Zagrebu gostovao Marko Aksentijević, jedan od članova beogradskog kolektiva Ministarstvo prostora. Polje djelovanja Ministarstva su urbane transformacije Beograda i drugih gradova u Srbiji, koje pomno prati i na koje reagira.

Grupa je svoj zajednički rad u početku usmjerila na neformalno stvaranje i obranu javnih prostora, koristeći se „uradi sam filozofijom“, a to je dalje vodilo proučavanju različitih pristupa razvoju gradova, kulturnih praksi i intervencija u gradovima, kroz niz akcija, izložbi, radionica i javnih diskusija.

  • u rubrici Kultura

Muževni mikseri i ženstvene bušilice: Dizajnom protiv stereotipa

U sklopu nedavno održanog BeFem festivala u Beogradu, svoj rad predstavile su Šveđanke Karin Ehrnberger i Camilla Andersson. Naslovljeno AbNormalno: Dizajn je ideologija. Dizajn je politika, njihovo izlaganje bavilo se konceptom kritičkog dizajna te time koliko je dizajn svakodnevnih predmeta duboko rodno obilježen.

Karin je doktorandica na Kraljevskom institutu za tehnologiju u Stockholmu, a završila je magisterij iz industrijskog dizajna na štokholmskom Fakultetu umjetnosti, primijenjene umjetnosti i dizajna. Zanima je kritička perspektiva te u svom radu razvija konceptualne predmete koji čine vidljivima norme i stereotipe. Camilla se također bavi normama, ali u arhitekturi, a trenutno sudjeluje u interdisciplinarnom projektu koji istražuje kako se arhitekturom i dizajnom mogu mijenjati uzorci ponašanja i potrošnje energije.

Arhitektice mijenjaju status quo

Među profesije koje se još uvijek smatraju 'muškima' svakako spada i arhitektura. Ipak, sve je veći broj arhitektica koje su spremne svojom graditeljskim zamislima i upornošću promijeniti status quo.

Prve buntovnice u svijetu arhitekture pojavile su se prije 120 godina. Vjerovale su da će profesija procvasti ako se u studentsku populaciju se uvede raznolikost, te inzistirale da škole i strukovne organizacije otvore svoja vrata ženama.

  • u rubrici svijet

Što priprema Ana Miljački i američki paviljon na Venecijanskom bijenaleu

Eva Franch, Ashley Schafer i Ana Miljački, kustosice američkog paviljona na Venecijanskom bijenaleu, u svom se projektu bave intenzivnim preispitivanjem arhitekture u Americi tijekom posljednjih 100 godina.

„Mi smo tri strašne žene agitatorice“, poručila je Eva Franch, izvršna direktorica i kustosica (Storefront for Art and Architecture), objasnivši kako je ideja projekta proizvesti prostor za istraživanje, arhitekturu i rad. Zajednički su ga osmislili Leong Leong, grafička dizajnerica Natasha Jen (Pentagram) i tehnološki konzultanti iz CASE-a.

Šest žena koje su olakšale put inženjerkama i arhitekticama

U prošlosti je sudjelovanje žena u arhitektonskoj i inženjerskoj praksi i zajednici bio gotovo subverzivan pothvat. U svojoj knjizi Žene od čelika i željeza: 22 inspirativne arhitektice, inženjerke i krajobrazne arhitektice, Anne M. Lewis istražuje povijest žena u tradicionalno muškim zanimanjima i otkriva nove uzore. U nastavku donosimo šest pionirki koje su svojim projektima i inovacijama izmijenile same temelje arhitektonske struke.

Margaret Ingels

Nesuđena arhitektica (zbog neoformljenog studija arhitekture), Margaret Ingels je prva žena s diplomom mehaničkog strojarstva u SAD-u. Radila je na različitim projektima koji su se bavili tadašnjim novim tehnologijama, uključujući i projekte u telekomunikacijskoj tvrtki u Chicagu i odjelu rudarstva. Fascinacija klimatskim uređajima, koji su bili novitet početkom 20. stoljeća, vodi ju do Carrier Lyle Heating and Ventilation Corporation, gdje je sudjelovala u razvoju Anderson - Armspach detektora nečistoća u zraku, koji je postavio industrijski standard za filtriranje zraka, kao i psihrometra, mjerača vlage koji je i danas u upotrebi.

Biljana Gligorić: Arhitektura kao društvena tema

Biljana Gligorić bavi se arhitekturom na sasvim neobičan način, od 1997. godine zajedno sa svojim suradnicima vodi nevladinu organizaciju Expeditio čija je misija poticanje održivog prostornog razvoja u Crnoj Gori i regiji kroz djelovanje u području održive arhitekture, kulturnog nasljeđa, planiranja prostora, kao i kroz aktivnosti koje doprinose ukupnom razvoju civilnog društva.

Način na koji rade i teme koje biraju posljedica su ženskog pristupa. Često su to teme koje su manje obrađene u službenim aktivnostima arhitekata, ponekad i potpuno zanemarene, kao što su prostori za djecu, aktiviranje javnih prostora, prilagođavanje prostora za osobe s invaliditetom i slične.

U sklopu akcije CAB: Žene u arhitekturiBiljana Gligorić progovorila je o odgovornosti, etici i ulozi arhitekta u tranzicijskom društvu.

Žene u arhitekturi

Centar za arhitekturu Beograd pokrenuo je akciju Žene u arhitekturi s namjerom da se ovom, globalno vrlo aktualnom temom, pozabavi na lokalnom nivou.

Akciju započinju s nizom tekstova koji će tijekom rujna biti objavljeni na njihovoj stranici www.cab.rs, a u kojima će predstaviti značajne dame tamošnje suvremene i povijesne arhitektonske scene. Akciju potom planiraju proširiti, te organizirati niz događaja u suradnji s drugim institucijama i njihovim partnerima.

  • u rubrici svijet
Subscribe to this RSS feed