Jučer je u Beogradu preminula novinarska veteranka i aktivistica Tanja Tagirov.

Rođena je 1961. godine u Zagrebu. Diplomirala je na zagrebačkom Pravnom fakultetu. Profesionalno se bavila novinarstvom od 1986. godine, s dvogodišnjim prekidom rada u advokaturi. Tokom karijere radila za brojne ex-jugoslovenske pisane i elektronske medije, kao i agenciju. Dio karijere vezan joj je za Zagreb i rad u redakciji Poleta, Danasa i Arkzina. U vrijeme 90-ih i 2000-tih bila je aktivna u mirovnom pokretu. Od 2000. godine živi u Beogradu."

„Borba proleterke za oslobođenje ne može biti slična borbi koju buržujka vodi protiv muškaraca svoje klase. Naprotiv, to mora biti zajednička borba s muškarcima svoje klase protiv čitave klase kapitalista.“

Clara Zetkin bila je socijalistkinja, revolucionarka, izvanredna govornica, pacifistkinja i žustra aktivistkinja za prava žena i radnica koja je do smrti smatrala da se ravnopravnost može postići samo kroz klasnu revoluciju kojom bi se dokinuo kapitalistički sustav. Značajna je i po tome što je pomogla organizirati prvi Međunarodni dan žena 8. ožujka 1911. godine, nadahnut borbom žena iz radničke klase i prosvjedima u New Yorku u kojima su radnice tražile bolju plaću, kraće radno vrijeme i pravo na priključivanje sindikatima. 

U petak je u dobi od 89 godina preminula francuska političarka Simone Veil, velika aktivistkinja za ženska ljudska prava koja se kao ministrica zdravstva 1974. godine izborila za legalizaciju pobačaja u Francuskoj. Ova francuska Židovka preživjela je nacistički logor smrti, a kao podsjetnik na najmračniji period novije povijesti utemeljila je Zakladu za sjećanje na holokaust.

Simone Veil 1979. godine postala je prva žena koja je predsjedala Europskim parlamentom, a tijekom svoje političke karijere aktivno se zalagala za europsku izgradnju te francusko-njemačko pomirenje.

Feministička aktivistička grupa iz Sjevernog Londona Sisters Uncut krajem svibnja okupirala je nedavno zatvoreni Ženski zatvor Holloway kako bi uoči parlamentarnih izbora skrenula pažnju na obiteljsko nasilje.

Aktivistkinje Sisters Uncuta okupirale su jedan dio nedavno zatvorenog zatvora kako bi skrenule pažnju na kampanju za povećanje resursa za usluge osobama koje su proživjele nasilje u obitelji.

U Srbiji će se od 21. do 27. kolovoza u odmaralištu „Šuplja stena“ na Avali održati prvi Rok kamp za devojčice u ovom dijelu Europe. Kamp je, kažu organizatori s portala Femix, predviđen za djevojčice uzrasta od 10 do 14 godina, a njih trideset će tih dana imati priliku upoznati se s osnovama sviranja bubnja, gitare, bas gitare i klavijatura. Cilj organiziranja ovog kampa jest i da se razbiju predrasude da su ovi instrumenti više namenjeni dečacima, kao i afirmacija ženskog učešća u rock muzici.

„Ovo nije politička znanost, ovo nije sociologija. Ovdje se mijenja svijet.“ Tako nas je švedski aktivist Jørgen Johansen uveo u logiku razmjene mladih na koju smo bili pozvani u okviru Erasmus+ plana za promicanje vještina i zapošljivosti mladih. Projekt Izgradnja mira, na kojem su sudjelovala četiri tima s mladim sudionicima/cama iz Češke, Finske, Gruzije i Hrvatske, održan je tijekom šest dana u selu Sparsnäs, u Švedskoj. Tijekom razmjene, sudionici/e su imali prilike učiti o izgradnji mira od svojih domaćina, Jørgena Johansena i Majken Jul Sørensen te se uključiti u niz radionica povezanih s održivim razvojem.

Prvi je dan projekta bio posvećen nizu teambuilding izazova, poput odlaska u walk and talk kroz obližnju šumu prilikom kojeg smo jedni drugima postavljali pripremljena pitanja koja su se često pretvarala i u zanimljive razgovore. Kasnije smo se podijelili u parove i otišli u potragu za svojim vlastitim drvetom u šumi, ponavljajući tradiciju nativnih Amerikanaca. Organizatori su smatrali da smo se kroz ove dvije vježbe dovoljno upoznali da prođemo i jedan kolektivan izazov. Tako nam je predstavljen net game, igra u kojoj cijelu grupu valja prebaciti na drugu stranu povišene mreže sastavljene od nejednakih rupa. Nitko u timu ne smije dotaknuti mrežu, a isti se otvor u mreži može iskoristiti samo dva puta.

Raznolikost na radnom mjestu zahtjeva mnogo više od privlačnih pravila i odvojenih sekcija na web stranicama tvrtki. Sljedeći korak u borbi protiv nejednakosti uključuje promatranje tvrtki kao aktivnih proizvođača promjena. To bi moglo zahtijevati promjenu načina razmišljanja, ali je svakako nešto o čemu su i ILGA-Europe i Workplace Pride razgovarali nekoliko godina.

Sada je vrijeme da se taj razgovor nastavi u Bruxellesu te da civilno društvo, multinacionalne korporacije i institucije EU-a zajedno igraju ulogu u stvaranju inkluzivnih radnih mjesta.

U ranim 1980-ima, mlade su lezbijke, od kojih su mnoge još bile tinejdžerke, gravitirale prema Londonu koji ih je privlačio svojom raznolikošću. Lezbijska supkultura rasla je oko tadašnjih skvotova londonskog Brixtona, a prema obojenim vratima i dekama na prozoru znalo se koja je kuća skvot.

Rebel Dykes (Pobunjene lezbe) bila je skupina radikalnih lezbijki koja je još 80-ih godina seksualnu politiku povezala s tadašnjom londonskom kulturom skvota, a njihovi korijeni sežu u Greenham Common Women’s Peace Camp, isključivo ženski mirovni kamp ustanovljen radi prosvjedovanja protiv smještanja nuklearnog oružja SAD-a u RAF bazu u Berkshiru. Bilo je to feminističko čvorište te prema mnogim ženama, mjesto za izlazak i povezivanje lezbijki.

Dan Savage, pisac i kolumnist iz Seattlea, jednom tjedno odgovara na pitanja slušatelja (i čitatelja, jer Dan piše i kolumnu za The Stranger koju prenosi dvadesetak novina u SAD-u) vezana za seks, ljubav, obitelj, i međuljudske odnose općenito.

Oko deset sati počelo je pred splitskom crkvom ‘Gospe od zdravlja’ okupljanje inicijative ‘Hod za život’, a njihovi su volonteri odmah uklonili transparent 'Hod za život gazi žene' koji je tijekom noći osvanuo iznad fontane u Marmontovoj. Također u 10 sati tzv. Hod za život počeo je svoje okupljanje i na Trgu Franje Tuđmana u Zagrebu, a obje povorke krenule su u 11 sati uz zvukove Thompsona.

Skupina revoltiranih građanki i građana Splita u noći s petka na subotu obojila je fontanu na splitskoj Rivi u crvenu boju te postavila plakata HOD ZA ŽIVOT GAZI ŽENE kako bi izrazila svoje nezadovoljstvo. U Zagrebu su se fontane zacrvenile u petak, a u noći s petka na subotu aktivistkinje su na ruti tzv. Hoda za život ostavile obrise žena koje su stradale od posljedica nesigurnog pobačaja, a uz koje su otisnute vješalice s porukom  ‘NEĆEMO NATRAG!’.