Hrvatska Wikipedia, vrelo "alternativnih činjenica" o kontracepciji

Već se pisalo o tome kako je hrvatska Wikipedia utočište prilično desno orijentiranih ljubitelja povijesti i administratora koji otežavaju unos iole nepristranih informacija i preferiraju osobne impresije nad faktografijom.

Poznato je i da hrvatska inačica ove inače iznimno vrijedne i pouzdane enciklopedije sadrži i pojam "rodna ideologija" koji usprkos prigovorima i dalje ponosno egzistira (a dobio je čak i svoj logo!). No priča tu ne staje - rodna ideologija kao negativan pojam se, manje ili više suptilno, provlači kroz brojne druge pojmove vezane uz diskriminaciju, prava LGBT osoba i reproduktivna prava.

Krivu predodžbu o izgledu možemo zahvaliti teen časopisima

Od anoreksije, bulimije i nespecifičnih poremećaja hranjenja u Hrvatskoj boluje više od 40.000 osoba, većinom djevojčica i mladih žena u dobi od 12 do 30 godina, izvijestio je Centar za poremećaje hranjenja BEA, a u njihovoj je organizaciji o vlastitom iskustvu poremećaja hranjenja u subotu govorila poznata književnica, filmska kritičarka i aktivistkinja Mima Simić.

Predavanje nazvano Izlazak iz ormara: važnost komunikacije o poremećajima hranjenja?, započela je ustvrdivši: „Cijeli moj život je obilježen hranom.“

32 plakata moćnih znanstvenica koja bi svaka učionica trebala imati

U svijetu čija je donedavna povijest ispisana isključivo kroz pera muškaraca koja su bilježila uspjehe drugih muškaraca, ne čudi ako čak ni danas većina osoba nije u stanju nabrojati barem deset poznatih znanstvenica.

Na pamet će im možda pasti dvije ili tri znanstvenice, od kojih je najpoznatija vjerojatno dvostruka dobitnica Nobelove nagrade, Marie Curie, fizičarka i kemičarka čiji je rad doveo do otkrića radioaktivnosti. Ipak, preostaje na stotine znanstvenica koje su svojim djelovanjem utjecale na znanost kakvu danas poznajemo, a čija su imena još uvijek nepoznata u javnosti.

Kreativni odjevni predmeti i dodatci: provjerite što izdvajamo s artOmata!

Sedmo izdanje artOmata u punom je zamahu, a još do petka 23. prosinca u Domu hrvatskih likovnih umjetnika u Zagrebu možete pregledati recentnu umjetničku i dizajnersku produkciju među čak 70 izlagača i izlagačica.

Od samih početaka, inicijalna ideja organizatora bila je kreirati jedinstvenu platformu koja, nasuprot konvencionalnoj tržišnoj ponudi, afirmira lokalnu umjetničku proizvodnju i omogućuje kupnju originalnih predmeta i božićnih darova. Danas predstavljamo samo mali dio izlagačica i kolektiva na najmaštovitijem i najkreativnijem adventskom sadržaju u Zagrebu.

Silovanje postalo jeftina prečica za podizanje gledanosti u filmskoj industriji

Svijet filmova i televizije iz godine u godinu pribjegava sve brutalnijim scenama kako bi šokirao svoje gledatelje i gledateljice. Nasilje je zbog toga doseglo novu razinu brutalnosti, kakva na pamet ne bi pala ni prosječnom/oj serijskom/oj ubojici. Serije poput Dextera, Hannibala, Game of Thronesa, Boardwalk Empirea i The Walking Deada već godinama napreduju na ljestvici psihičkog i fizičkog nasilja, pa ako vam se čini da više i ne postoji krvava scena koju niste vidjeli, kreatori/ce serija i filmova uvijek se dosjete novog oblika nasilja kojemu mogu pribjeći.

Nasilje prema ženama tu ima posebnu ulogu, jer čini se da tvorci ženskih likova prilikom kreiranja njihovih pozadinskih priča uporno ne uspijevaju naći 'bolje' traume od silovanja. Takve scene u kinematografiji nisu nikakva novost, zbog čega pomalo razočarava činjenica da nerijetko samo preslikavaju jedna drugu.

Virtualna stvarnost donosi i stvarnost seksualnog uznemiravanja

Iako je online seksualno nasilje prisutno već godinama, čini se da se načini uznemiravanja žena šire na novu, treću, dimenziju. Spisateljica Jordan Belamire u listopadu je opisala svoje iskustvo virtualnog seksualnog napada. Obeztijeljene ruke suigrača njezin su avatar u streličarskoj VR (virtual reality) igri QuiVR trljale u području prsa i gonile unatoč njenim povicima da prestane.

Developeri QuiVr-a, streličarske igre u pitanju, Aaron StantonJonathan Schenker napisali su članak u kojem su izrazili podršku Belamire, no nisu stali tamo, nego su i osobno preuzeli odgovornost za napad. U nastavku članka predstavili su novu opciju u igri nazvanu power gesture. Ova funkcija omogućava stvaranje zaštitnog mjehura oko igrača koji ostalim igračima onemogućuje približavanje. 

Udarcima capoeire protiv državnog udara predsjednika Temera

Capoeira je borilačka vještina tradicionalno korištena u Brazilu kao instrument otpora. Danas žene koriste ovu stoljetnu borilačku vještinu kako bi protestirale protiv novog brazilskog predsjednika, Michela Temera, prenosi The Guardian

Iskusna učiteljica capoeire, Paula Barreto prisjetila bivše predsjednice Dilme Rousseff iz radničke stranke, nakon čijeg je odlaska tamošnja demokracija ušla u težak period. „Pod njom smo uveli institucionalnu potporu za crnce, domorodačko stanovništvo, marginalizirane skupine i žene“, istaknula je capoeiristica na konferenciji Asocijacije za razvoj ženskih prava (AWID).

Posljedice seksizma u obliku Donalda Trumpa

Zadnja polovica 2016. godine ostat će upamćena po medijskim istupima novoizabranog predsjednika SAD-a, Donalda Trumpa. Ovaj novopečeni političar nakon svake si je debate ili medijskog pojavljivanja kopao sve dublju rupu svojim seksističkim i mizoginim izjavama. Unatoč tome što ovakav diskurs, čini se, više od polovici glasača i glasačica koji su za njega glasali na izborima nije problematičan, reakcija nije izostala od civiliziranijeg dijela društva.

Nakon što su u javnost procurile snimke u kojima Trump govori o seksualnom uznemiravanju svojih poslovnih suradnica, javio se velik broj žena koje su otvoreno progovorile o svojim iskustvima sa seksualnim uznemiravanjem te osjećajima koje Trumpove izjave bude u njima (od kojih je vjerojatno najblaži osjećaj gađenja).

Birubala Rabha: Žena koja lovi lovce na vještice

Zadnjih 15 godina Rabha Birubala u Indiji vodi odvažnu  kampanju protiv lova na vještice. Putujući po cijeloj zemlji i neustrašivo se boreći protiv napada i poruge kojima su izložene žene optužene za vještičarenje, 66-godišnja aktivistkinja drži govore na sastancima, organizira kampove za osvještavanje ovog zastrašujućeg problema, održava predavanja u školama te od policije i vladajućih tijela zahtjeva zaštitu žrtava lova na vještice.

Birubala Rabha podrijetlom je iz Indijske sjeverno-istočne pokrajine Assam. Još kao djevojčici od samo šest godina preminuo joj je otac te je bila prisiljena napustiti školu kako bi pomogala majci u obrađivanju zemlje. Sa samo 15 godina oženio ju je lokalni farmer. Živjela je životom majke i domaćice i vjerovala u tradicionalne lokalne praznovjerne predaje sve dok svog sina koji je obolio od tifusa nije odvela lokalnom nadriliječniku.