Plaketom u duginim bojama odana počast prvoj britanskoj modernoj lezbijki

Zemljovlasnica, planinarka, pustolovka i prva britanska moderna lezbijka, Anne Lister, poznata po životnom stilu kojim je podrivala društvene konvencije, dobila je ovaj tjedan u Yorku u znak priznanja plaketu u duginim bojama, izvještava Pink News.

Rođena 1791. godine, Lister je bila uspješna zemljovlasnica i poduzetnica koja je zahvaljujući svom bogatstvu imala slobodu da živi kako želi, pa je tako 1834. oženila (bez pravnog priznanja) bogatu nasljednicu Ann Walker.

  • u rubrici svijet

Prema većoj vidljivosti lezbijskog aktivizma i umjetnosti u povijesti Berlina

U berlinskom Schwules Museumu u tijeku su dvije izložbe posvećene lezbijskoj povijesti: prva je Lesbian Visions (Lesbiches sehen), koja donosi glasove tridesetak queer FLT (žene, lezbijke, trans) umjetnica u proteklih stotinjak godina, a druga je Radical – Lesbian – Feminist (Radikal – Lesbisch – Feministisch), posvećena ulozi i nasljeđu dviju njemačkih LGBT inicijativa, HAW (Homosexuelle Aktion Westberlin) i LAZ (Lesbisches Aktionszentrum). Obje izložbe dio su programa Godina žena* kojim se želi povećati vidljivost žena u povijesti umjetnosti.

Schwules Museum pokrenut je 1984. u sklopu bivšeg Berlin Museuma, na inicijativu triju studenata koji su tamo čuvali izložbe: Andreasa Sternweilera, Wolfganga Theisa i Manfreda Baumgardta. Oni su u ljeto 1984. u suradnji s nekoliko lezbijskih aktivistkinja organizirali slavnu i kontroverznu izložbu Eldorado – the History, Everyday Life and Culture of Homosexual Women and Men 1850-1950, koju je vidjelo više od 40 000 posjetitelja/ica. Dvije godine kasnije, Schwules Museum dobio je vlastiti prostor i održana je prva izložba: Igitt – 90 Years of Homo Press.

  • u rubrici Kultura

"Borba Mare Bogdanove" pokazuje da antifašističke vrijednosti nisu tek dio prošlosti

Borba Mare Bogdanove dokumentarni je film o antifašizmu, ali i borbi za prava i slobode žena ispričan kroz život Mare Laković, samouke žene iz crnogorskog Cetinja koja je početkom Drugog svjetskog rata ostala udovica s četvero djece te se angažirala kao pozadinska radnica, održavajući veze s partizanima.

Poslije rata Mara s obitelji seli u vojvođansko selo Lovćenac gdje pod utjecajem različitih životnih okolnosti skoro završava na Golom otoku. Zahvaljujući njenim ratnim i crnogorskim vezama, interveniralo se čak kod državnog vrha Jugoslavije da se Mare Laković sačuva od odlaska u zatvor.

Film podsjeća nove generacije kako su osvojena prava koja mi danas uživamo, ali i da je "svako pravo i svaka sloboda uvijek polje borbe". 

New York gradi spomenike ženskoj povijesti

Grad New York u sklopu projekta naslovljenog She Built NYC! (Ona je izgradila NYC!) planira izgraditi nove javne spomenike ženama koje su dale važan doprinos povijesti grada.

U New Yorku trenutno postoji gotovo 150 spomenika muškim povijesnim ličnostima, a samo pet spomenika je posvećeno ženama. To su Ivana Orleanska, Golda Meir, Gertrude Stein, Eleanor Roosevelt i Harriet Tubman

  • u rubrici svijet

Moderata Fonte: Renesansna književnica i feministkinja ispred svoga vremena

Zar zaista vjerujete da je sve čemu nas povijest uči o muškarcima i ženama istina? Morate imati na umu kako povijest pišu muškarci, koji istinu govore jedino slučajno.


Iako bi se ova rečenica dobro uklopila u neki suvremeni blog, napisala ju je renesansna književnica Moderata Fonte, pravim imenom Modesta Pozzo, u filozofskom dijalogu Il Merito Delle Donne (Vrijednost žena). Praktički zaboravljeno do osamdesetih godina 20. stoljeća, danas se to djelo smatra klasikom rane feminističke misli, na tragu Grada žena Christine de Pizan ili Obrane ženskih prava Mary Wollstonecraft.

New York uklonio spomenik "ocu ginekologije" koji je eksperimentirao na robinjama

Njujorška savjetodavna komisija za gradsku umjetnost i spomen-obilježja u travnju 2018. godine maknula je spomenik kontroverznom "ocu ginekologije" J.M. Simsu s dosadašnjeg mjesta u Central Parku, piše NPR.

Spomenik je premješten na Simsovo posljednje počivalište na groblju Green-Wood u Brooklynu u sklopu gradske kampanje za preispitivanje kolektivnog pamćenja i "predstavljanje zanemarenih povijesnih priča", kako se navodi u izvještaju Komisije.

  • u rubrici svijet

Feministička tura u Ljubljani nudi drugačiji pogled na grad i ukazuje na važnost ženske povijesti

Ako se zateknete u Ljubljani, zahvaljujući programu alternativnih gradskih tura Inštituta za urbane kulture (IZUK) ovaj grad možete upoznati i iz feminističke perspektive. Prva feministička tura u organizaciji IZUK-a održana je u srpnju prošle godine, a mi smo posjetili jednu od onih besplatnih koje se, pored onih po narudžbi, održavaju jednom do dvaput mjesečno.

Dvosatna šetnja centrom grada, koja je za našeg posjeta pala upravo na rođendan spisateljice Zofke Kveder, organizirana je oko 15 punktova posvećenih pričama o - što poznatim, što nepoznatim, prešućenim ili zaboravljenim - važnim ženama slovenske povijesti. U otprilike tri kilometra dugoj šetnji centrom Ljubljane saznat ćete da je samo dva posto ljubljanskih spomenika podignuto u čast ženama, ulice koje nose njihova imena često su zabačene i slijepe, Slovenska akademija znanosti i umjetnosti i danas broji tek pet članica, a od osnivanja Arhitektonskog fakulteta do zaposlenja prve redovne profesorice prošlo je čak sto godina.

Mirjana Gross – najbolja hrvatska povjesničarka

Mirjana Gross ostavila je neizbrisiv trag, utrvši svojim radovima put prema novim područjima istraživanja i razvoju metodologije povijesne znanosti.

Rođena je 22. svibnja 1922. godine u Zagrebu, u dobrostojećoj obitelji, od oca Mavre, zagrebačkog poduzetnika židovskog porijekla, i majke Elle. Imala je priliku steći dobro obrazovanje. Uz osnovno obrazovanje učila je strane jezike (njemački, francuski i engleski), proučavala njemačku literaturu te primala poduku iz klavira. Mirjana je završila 1. žensku realnu gimnaziju na Gornjem gradu, a potom upisala Medicinski fakultet.

Njena mladost i osobna tragedija započela je u nesretnim 40-im godinama 20. stoljeća. Otac Mavro nije želio napustiti Hrvatsku jer je vjerovao da Židovima u njoj ne prijeti opasnost. No, Mirjana je izbačena s Medicinskog fakulteta 1941. godine upravo zbog židovskog porijekla, a sljedeće godine ona, majka i otac skrivaju se kod obitelji Topol u selu Brdovečko Drenje. U listopadu 1943. g. otkrivaju ih Nijemci te odvode u Zagreb u ustaški zatvor. Nakon toga su Mirjana i njena majka odvedene u logor Ravensbrück gdje ostaju do svibnja 1945. godine. Otac Mavro nije preživio logor Buchenwald.

Neispričana povijest žena koje su stvarale Internet

Priče o revolucionarnim prekretnicama IT-a bogate su mitovima koje već napamet znamo, od šmokljana koji su stvarali inventivne tehnologije iz svojih garaža do karizmatičnih vizionara na čelu divovskih IT korporacija. No, u dosadašnjim verzijama povijesti informatičkih znanosti pioniri i revolucionari uvijek su bili – muškarci.

Autorica i pjevačica Claire L. Evans odlučila je učiniti korak prema promjeni te ustaljene tradicije. U knjizi naslovljenoj Broad Band: The Untold Story of the Women Who Made the Internet, donosi nam priče nepoznatih (ili nedovoljno poznatih) junakinja kojima dugujemo priznanje za stvaranje interneta kakvog danas poznajemo. Od Ade Lovelace, matematičarke iz viktorijanskog doba, koja je ujedno bila i prva programerka, pa do Stacy Horn, osnivačice jedne od prvih društvenih mreža (puno prije Facebooka), opisuje znanstvenice, matematičarke i umjetnice koje su se svojim stvaralaštvom i idejama vinule daleko ispred svog vremena i gradile tehnologije budućnosti. Prema riječima autorice, protagonistice ovih priča bile su „usredotočene na ulogu informatičkih znanosti u oplemenjivanju ljudskog života“.

Teorijska čitanka: Joan Scott - rod kao kategorija povijesne analize

Joan Wallach Scott (1941.) američka je povjesničarka i autorica jednog od najutjecajnijih tekstova za izučavanje povijesti i roda, "Rod: korisna kategorija povijesne analize" ("Gender: A Useful Category of Historical Analysis"). Tekst je objavljen 1986. u znanstvenom časopisu American Historical Review (u kojem do danas ostaje jedan od najcitiranijih članaka), a zatim 1988. u knjizi Rod i politika povijesti (Gender and the Politics of History).

"Oni koji žele kodificirati značenja riječi vode unaprijed izgubljenu bitku," započinje Scott svoj tekst, "jer riječi, baš poput ideja i stvari koje označavaju, imaju svoju povijest."

Ova tvrdnja zvuči osobito relevantno i danas, u vrijeme kada ultrakonzervativne inicijative i Katolička crkva pokušavaju terminu "rod" pripisati značenja koja on nikad nije imao. Tekst Joan Scott stoga predstavlja izvrstan uvod i uvid u značenje "roda" i različite povijesne pristupe njegovom tumačenju.

Subscribe to this RSS feed