Šest autorica traži čitatelje/ice: knjižne preporuke za ljeto 2017.

Globalno zatopljenje pogoduje čitalačkim navikama. Uvjerila sam se u to ovog ljeta, dok sam dane provodila u svojevrsnom “kućnom pritvoru”, skrivena od vreline koja je vladala na otvorenom.

Ljetu još nije kraj, raduju se tome oni koji ga vole i u njemu uživaju. Oni poput mene, koji se s nostalgijom sjećaju nekadašnjih "pristojnih" ljetnih temperatura, čekaju bablje ljeto i ranu jesen. I jednima i drugima u tekstu koji slijedi preporučam šest zanimljivih naslova, knjiga kojima u nekoliko sati možete provesti lijepe trenutkespoznaje, opuštanja i humora.

Kako su nacisti uništili prvi pokret za LGBTQ prava

Nedavno je njemačka vlada prihvatila zakon koji će izbrisati osude desecima tisuća Nijemaca koji su pod anti-gay zakonom, poznatim kao Paragraf 175, osuđeni zbog homoseksualnih činova. Riječ je o zakonu koji je donesen 1871. godine, kada je stvoren prvi moderni njemački zakonik.

Taj je zakon ukinut 1994. godine, no postojao je ozbiljan pokret koji je njegovo ukidanje zahtijevao još 1929. godine te je bio dijelom šireg pokreta za prava LGBTQ osoba, koji se dogodio neposredno prije no što su nacisti došli na vlast i proširili anti-gay zakon kojim su pokušali iskorijeniti gay i transrodne Europljane/ke.

Kristina Ikić Baniček: Trg maršala Tita je predzadnja crta obrane od revizije prošlosti

Čitajući biografiju gradonačelnice Siska Kristine Ikić Baniček pronalazim među nama barem jednu sličnost: obje smo generacija 74'/75' koju je Domovinski rat zatekao s napunjenih 16 godina. U to doba kasne adolescencije, dok se raspadala Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, dvojila sam da li da upišem Filozofski fakultet ili Fakultet političkih znanosti.

Bijes „tvrdih“ momaka

Najviše boli kada seksizam i šovinizam dođe od nekoga tko nam je blizak, koga poznajemo i za čiju bismo ispravnost stavili ruku u vatru.  Objektivizaciju žena i verbalno nasilje tada pokušavamo opravdati. Trudimo se razumjeti kako mu se moglo dogoditi da tako ispadne iz tračnica, raspametimo se u potrazi za izlikama.  Faza poricanja traje neko vrijeme dok ne shvatimo gotovo uvijek istu stvar: kandže patrijarhata odavno se nalaze i u onim zonama koje smatramo sigurnima, samo smo to propustile vidjeti. 

Jennifer Lyn Morone: Korporacije skupljaju i zlorabljuju naše podatke

"Ja sam Jennifer Lyn Morone Inc. i osmislila sam novi poslovni model čija je svrha procijeniti vrijednost pojedinca u odnosu na društvo i na podatke koje ona ili on stvara."                                                     

Tim riječima umjetnica, a sada i korporacija, Jennifer Lyn Morone ukratko opisuje svoj projekt, koji je bio predstavljen u riječkoj galeriji Drugo more u lipnju/srpnju 2017.

Pobačaj u Italiji: Kako rasprostranjen priziv savjesti ugrožava zdravlje i prava žena

Gotovo 40 godina nakon legalizacije pobačaja, usred masovnih prosvjeda i šireg kulturnog liberalizacijskog pokreta, žene se u Italiji još uvijek bore za pristup krucijalnim zdravstvenim uslugama.

Laura iz Napulja odlučila je prekinuti svoju trudnoću 6. lipnja 2008. Beba koju je očekivala imala je dijagnosticiran Downov sindromom. „Bila sam u 21. tjednu trudnoće kad sam donijela ovu odluku“, pojasnila je.

„Sluškinjina priča“ – podsjetnik na to da historijska dinamika ovisi o nama!

Lako je, i ne nužno pogrešno, kazati da je Sluškinjina priča Margaret Atwood "aktualnija nego ikad". No, ovo 'ikad' zapravo označava samo 20. i početak 21. stoljeća. Priča je za nas relevantna, ali to ne znači da jednostavna analogija može objasniti što je aktualno, a što pogrešno preslikano na realno postojeća kapitalistička društva. Teško bi bilo iz činjenice postojanja 'Hoda za život' ili organizacije U ime obitelji, Sluškinjinu priču uspješno prikazati kao realan mogući scenarij naše budućnosti. Ipak, to što nešto nije realno, ne znači da ne može biti relevantno, ako ni zbog čega drugoga, onda kao kontraprimjer ili upozorenje. Svijet vjerojatno nikada u historijskoj memoriji ljudi nije brojao toliko mnogo potencijalnih motiva za distopijski scenarij jer nikada nije bio toliko umrežen, a ljudsko djelovanje u kratkom periodu nikada ranije u povijesti nije imalo takav globalni učinak na cjelokupni planet.

Nevidljive sile: Razotkrivanje ženske povijesti Rijeke

Građanskom akcijom "Nevidljive sile: žene koje su oblikovale naš grad", Zaklada Sveučilišta u Rijeci proteklih je mjesec dana upoznavala lokalnu zajednicu sa znamenitim ženama koje su svojim radom i postignućima kroz arhitekturu, kulturu, javno djelovanje i znanost dale doprinos izgradnji fizičkog i konceptualnog prostora Rijeke kao grada.

Akcija se realizirala kroz seriju tribina koje su, uz biografsko tematiziranje odabranih žena, obuhvatile i širi društveni kontekst spomenutih područja iz rodne perspektive; a na njima su sudjelovali predstavnici/ce akademske zajednice, struke te organizacija civilnog društva. Posljednja tribina održana je ranije ovog tjedna; a tim smo povodom o projektu, ženama koje je predstavio, feminističkoj Rijeci i planovima za budućnost razgovarale s Ivom Rinčić, ravnateljicom ZSRI te Andreom Laurić, voditeljicom projektnih aktivnosti.

Ines Matijević Cakić: Majčinstvo u sferi umjetnosti

Stvaralačka putanja likovne umjetnice Ines Matijević Cakić vidljivo je kontekstualizirana postavkama feminističke filozofije, iako je u isto vrijeme vrlo odlučno odmaknuta od njezinih radikalnih i eksplicitnih društvenih zasada. Točnije bi bilo ustvrditi kako je pitanje rodnog identiteta i subjektiviteta koji iz njega proizlazi ušiveno u gotovo sve slojeve njezina umjetničkoga rukopisa: od likovne koncepcije, preko narativa koji ga potkrjepljuje, pa sve do tankoćutne obrisne linije kojom se realizira. Upravo navedene karakteristike čine osnovnu nutritivnu vrijednost autoričina opusa koji svakim novim radom oblikuje prepoznatljivu senzibilnost na prostoru suvremene hrvatske likovne scene.

Katja Praznik: Umjetnički rad je stvaran rad, a ne božanska intervencija

Slovenska sociologinja i teoretičarka izvedbenih umjetnosti na privremenom radu u SAD-u, Katja Praznik, nedavno je objavila studiju Paradoks neplaćenog umjetničkog rada: autonomija umjetnosti, avangarda i kulturna politika u tranziciji u post-socijalizam (Založba Sophia, Ljubljana, 2016) kojim povodom je gostovala u zagrebačkoj MAMA-i gdje je održala predavanje na istu temu.

Komedija heteropatrijarhalne tjeskobe

Dramatično iskustvo izlaska iz ormara jedan je od najčešćih motiva u umjetnosti LGBTQ autorica i autora. Priče o coming outu s razlogom su uglavnom tužne i dirljive, no u umjetničkim pokušajima da se s tom traumom nosi nerijetko se zalazi u predvidljivost i patetiku.

Već klasična i u neku ruku okoštala fabula samopropitkivanja, otkrivanja vlastite seksualnosti i/li rodnog identiteta s kulminacijom u razotkrivanju okolini, nakon koje obično slijedi konačno prihvaćanje sebe, pomalo zastarijeva i kvir umjetnost sve više poseže za nekim drugim momentima kvir iskustava.

Subscribe to this RSS feed